Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-1226/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika IR iz [adresa] u [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku u Senju, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalnoj službi u Senju, poslovni broj Psp-9/2024 od 29. srpnja 2024., 11. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika i preinačuje se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, poslovni broj Psp-9/2024 od 29. srpnja 2024. na način da se odbija tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik VR iz [adresa], smetao tužitelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] neplodno – krš, obala, površine 570 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak draga, površine 514 čhv, i kč. br. [katastarska čestica] livada – šuma draga, površine 696 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je dana 28. travnja 2019. pokosio travu na predmetnim nekretninama te mu se zabranjuje svako daljnje, takvo ili slično smetanja posjeda ubuduće.

II. Nalaže se tuženiku ĐR iz [adresa], da tužitelju LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate, u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove postupka od 1.526,54 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. veljače 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem u točci I. izreke utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] neplodno-krš obala, površine 570 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak draga, površine 514 čhv i kč. br. [katastarska čestica] livada – šuma draga, površine 696 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je 28. travnja 2019. pokosio travu na predmetnim nekretninama te mu je zabranjeno svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 384,89 EUR s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od donošenja odluke do isplate.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje:

ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavaka 2. i 3. tog Zakona i u skladu s člankom 107. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 80/2022. s izuzecima iz članka 107. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troškova postupka tuženiku s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu predložio odbiti žalbu kao neosnovanu tvrdeći da se zaključak suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva temelji na potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Istinitost tužbenih navoda da su potvrdili svjedoci i da ih je tuženik priznao pa da bi provođenje daljnjih dokaza bilo neekonomično. Pravovremenost tužbe da proizlazi iz službenog dokumenta Policijske postaje Senj.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora u ovom ponovljenom postupku je zahtjev za zaštitu tužiteljeva posjeda na kč. br. [katastarska čestica] od 570 čhv, kč. br. [katastarska čestica] od 514 čhv i kč. br. [katastarska čestica] od 696 čhv, sve k. o. [katastarska općina].

6. Na temelju utvrđenja da je tuženik 28. travnja 2019. samovlasno pokosio travu na tim nekretninama koje su do tog trenutka bile u mirnom posjedu tužitelja, sud prvog stupnja je na temelju članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV) usvojio tužbeni zahtjev i pružio tužitelju zatraženu posjedovnu zaštitu ocjenjujući pritom da je tužba koja je podnesena 23. svibnja 2019. podnesena unutar prekluzivnog roka iz članka 21. stavka 3. ZV-a. Pritom je izrazio pravno shvaćanje da činjenica da je tuženik i prethodnih godina bez odobrenja tužitelja kosio travu ne predmetnim nekretninama nije odlučna jer da ne daje tuženiku pravo posjeda tih nekretnina.

7. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9.,11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Osnovano tuženik u žalbi tvrdi da sud prvog stupnja nije, protivno dužnosti iz članka 377. stavka 2. ZPP-a, izveo parnične radnje (saslušanjem svjedoka koje je predložio tuženik) na koje je upozorio ovaj sud u rješenju poslovni broj Gž-681/2023-2 od 19. siječnja 2024. Međutim, povreda navedene postupovne odredbe zakona nije utjecala na pravilnost i zakonitost pobijane odluke pa nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 1. ZPP-a. To stoga što je izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka naloženo prvostupanjskom sudu u kontekstu zaštite tuženikova prava na raspravljanje i procesne ravnopravnosti u vezi s njegovom tvrdnjom da je i prije 28. travnja 2019. tuženik na isti način svako ljeto kosio sporne nekretnine. S obzirom na to da je sud prvog stupnja u ponovljenom postupku, na temelju već izvedenih dokaza - saslušanjem tuženika i svjedokinje ĆR, supruge tužitelja koja je saslušana na njegov prijedlog, utvrdio činjenicu da je tuženik godinama prije 28. travnja 2019. svako ljeto na isti način kosio predmetne nekretnine, zbog toga što nisu saslušani svjedoci koje je tuženik predložio upravo radi utvrđenja te činjenice, nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a na koju se u žalbi sadržajno (opisno) poziva tuženik kada tvrdi da mu je prvostupanjski sud onemogućio dokazivanje.

9. Međutim, na činjenicu da je tuženik više godina prije 28. travnja 2019. svako ljeto na isti način kosio predmetne nekretnine ne traživši za to nikakvo dopuštenje tužitelja, a da tužitelj pritom do 28. travnja 2019. nije zahtijevao posjedovnu zaštitu bilo u obliku samopomoći ili sudsku zaštitu, sud prvog stupnja je nepravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev.

10. U skladu s člankom 21. stavkom 1. ZV-a, tko drugog samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (članak 21. stavak 3. ZV-a). I posjednik koji je posjed stekao samovlasno, ima pravo na posjedovnu zaštitu protiv onoga kome ga je oduzeo, nakon što njegov posjed postane miran (članak 21. stavak 2. ZV-a). Prema članku 21. stavku 4. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se putem samopomoći ili u posesornoj parnici u kojoj je smetani ovlašten na sudsku zaštitu posjeda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (članak 22. stavak 1. ZV-a). Sudsku zaštitu posjeda sud pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom, društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 3. ZV-a).

11. Iz citiranih propisa proizlazi da se zaštita posjeda od samovlasnog smetanja, bilo da se radi o oduzimanju ili uznemiravanju, ostvaruje neposredno u posjedovnoj parnici u skladu sa odredbom članka 22. ZV-a, a bit posjedovne zaštite koja se prema ovoj zakonskoj odredbi pruža jest upravo u održanju kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja pa ostvarenje prava na zaštitu posjeda vodi ka uspostavi posjedovnog stanja kakvo je bilo prije poduzetog čina samovlasnog smetanja, a ako je prijašnje stanje već uspostavljeno ili se kao u ovom predmetu priroda smetanja protivi takvoj uspostavi, onda barem zabrani istovrsnog smetanja ubuduće. Drugim riječima, pretpostavka za pružanje posjedovne zaštite je to da se utuženim činom smetanja (ovdje košnjom trave 28. travnja 2019.) posjedovno stanje objektivno promijenilo. Imajući na umu utvrđenje da tuženik bez odobrenja tužitelja godinama prije 28. travnja 2019., svake godine na isti način kosi predmetne nekretnine čime na taj način vrši faktičku vlast na dijelovima nekretnine koje kosi, a tužitelj u odnosu na to nije zahtijevao niti jedan od zakonskih oblika zaštite posjeda predviđenih člankom 21. stavom 4. ZV-a čime je tuženikov posjed predmetnih nekretnina koji se ostvaruje njihovom košnjom postao miran (članak 21. stavak 2. ZV-a), očito je da 28. travnja 2019. nije promijenjeno dotadašnje posjedovno stanje. Pritom pravno shvaćanje suda prvog stupnja o tuženikovu pravu na posjed nije odlučno, imajući na umu da se u skladu s člankom 22. stavkom 2. ZV-a sudska zaštita posjeda pruža (samo) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed. Zbog toga što je na temelju činjenica koje je utvrdio sud prvog stupnja izveo pogrešan zaključak o tome da je tuženik 28. travnja 2019. promijenio posjedovno stanje predmetnih nekretnina, na temelju članka 373. točke 2. ZPP-a preinačeno je prvostupanjsko rješenje i zahtjev za posjedovnu zaštitu je odbijen.

12. Odluka o svim troškovima postupka (članak 166. stavak 2. ZPP-a) temelji se na članku 154. stavku 1. ZPP-a s obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu. Tuženiku je na temelju članka 155. i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj: 138/2023, dalje: OT) dosuđena zahtijevana naknada troškova jednokratne naknade za zastupanje u prvostupanjskom postupku (Tbr. 7/2 OT-a) u iznosu od 500,00 EUR, naknada troškova jednokratne nagrade za sastav žalbe protiv rješenja o smetnju posjeda od 21. travnja 2023. (Tbr. 10/2 OT-a) u iznosu od 200,00 EUR i naknada troškova jednokratne naknade za zastupanje u ponovljenom prvostupanjskom postupku (Tbr. 7/2 OT-a) u iznosu od 500,00 EUR, što ukupno i uvećano za PDV (Tbr. 46. OT-a) iznosi 1.500,00 EUR. Tome treba dodati trošak sudske pristojbe na žalbu protiv pobijanog rješenja plaćene u iznosu od 26,54 EUR pa je ukupno dosuđena tuženiku naknada troškova postupka od 1.526,54 EUR. 12.1. Odluka o zatraženim zateznim kamatama na troškove postupka od dana donošenje odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka temelji se na članku 151. stavku 3. ZPP-a dok se odluka o visini te zatezne kamate temelji na članku 29. stavku 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.).

12.2. Tužitelj koji u sporu nije uspio, uz primjenu odredbe članka 154. stavka 1. ZPP- a odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka.

U Varaždinu 11. veljače 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić