REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2161/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Katarini Perjanec Prstec, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, zastupanog po punomoćnici IĆ, dipl. iur. prema generalnoj punomoći Su-50/12, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 11. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog podnesen 19. rujna 2024. i dopuna prijedloga od 15. listopada 2024. kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 19. rujna 2024. podnijela ovome sudu prijedlog radi dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. FĆ. Svoj prijedlog je ispravila podneskom od 15. listopada 2024. navodeći kao protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
2. Protustranka se podneskom od 23. listopada 2024. (str. 16) očitovao na prijedlog predlagateljice na način da se istome protivi.
3. U čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
4. Iz navedene odredbe ne proizlazi zaključak da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi bio pasivno legitimiran. Nadalje, kad se uzme u obzir odredba čl. 436. Obiteljskog zakona (NN broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje ObZ) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku iz obiteljskih odnosa, jasno je da stranka u predmetnom postupku utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o postupku u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već o postupku u kojem se odlučuje o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem se odlučuje o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja (npr. o pravu na obiteljsku mirovinu).
5. Odredbom čl. 11. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Iz navedene zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da je riječ o životnoj zajednici neudate žene i neoženjenog muškarca pa stoga, u ovakvim postupcima gdje je predmet utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica, pasivno bi bili legitimirani ili izvanbračni drug ili njegovi pravni slijednici.
6. Pri tome treba napomenuti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. iznio pravni stav da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimiran u postupcima koji se vode po čl. 22. st. 3. ZOMO, već bi to bili nasljednici pok. izvanbračnog druga, a isti stav je izražen i u odlukama Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ob-1/2022. od 7. srpnja 2022. i poslovni broj Gž Ob-27/2023 od 13. studenog 2023. te Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž Ob-49/2023 od 9. listopada 2023.
7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 11. veljače 2024.
Sutkinja:
Katarina Perjanec Prstec
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
DNA:
1. predlagateljici uz rješenje o sudskoj pristojbi na prijedlog
2. protustranci na znanje, klasa: 140-01/24-75/275 DB
