REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-179/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatske radio televizije, OIB 68419124305, Zagreb, Prisavlje 3, kojega zastupa punomoćnik Maja Čuljak odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika DL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž Ovr-51/2023-2 od 13. travnja 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovrv-6414/2021-4 od 29. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Revizija ovrhovoditelja se odbija.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž Ovr-51/2023-2 od 13. travnja 2023.. potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovrv-6414/2021-4 od 29. rujna 2022., kojim je obustavljen ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari.
2. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd-2653/2023-2 od 22. studenoga 2023., dopušteno je ovrhovoditelju podnošenje revizije protiv drugostupanjskoga rješenja u odnosu na pravno pitanje koje glasi:
"Pripada li isključivo sudu pravo pozvati ovrhovoditelja sukladno čl. 14. st. 2. OZ na dužnost predujmljivanja troškova u roku koji sud odredi, te pravo na obustavu ovrhe ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku?"
3. Postupajući po navedenom dopuštenju, ovrhovoditelj je podnio reviziju zbog pravnog pitanja zbog kojega je podnošenje revizije dopušteno.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je neosnovana.
6. Sukladno odredbi čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. ZPP-a koja se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 73/17 i 131/20 - dalje: OZ) u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ-a obustavio ovršni postupak, jer da ovrhovoditelj po pozivu javnog bilježnika, nije predujmio troškove postupka u roku koji je javni bilježnik odredio.
8. Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsko rješenje, pozivajući se uz navedenu odredbu i na odredbu čl. 278. st. 1. OZ-a, kojom je propisano da javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama toga Zakona, i st. 2., kojim je propisano da javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda, te cijeneći da javni bilježnici u postupku određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave provode postupovne radnje kao povjerenici suda, zaključuje da nije bilo zakonske zapreke da javni bilježnik pozove ovrhovoditelja na uplatu predujma troškova postupka kako je to i propisano čl. 7. st.1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" br. 9/21., 18/22., 154/22. dalje: Pravilnik), a kako ovrhovoditelj nije u roku od osam dana uplatio predujam troškova, smatra da je prvostupanjski sud osnovano na temelju čl. 14. st. 2. OZ-a obustavio ovrhu jer bez uplate predujma troškova javni bilježnik nije dužan donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a bez toga se ovrha ne može provesti.
9. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova je pravilno.
10. Mjerodavna odredba članka 14. OZ-a glasi:
"1. Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
2. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
3. Troškove postupka koje je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.
4. Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
5. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.
6. Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka.
7. O troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku i u tom postupku određuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
8. Ako ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zahtjeva određivanje ovrhe za troškove, dužan je u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje posebno navesti za koje nastale troškove zahtjeva naknadu i njihov ukupni obračun.
9. Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave Javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
10. Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz st. 9. ovog članka utvrdit će Pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
11. Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.".
11. Odredba čl. 289. OZ-a glasi:
"(1) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. (2) Naknada koju ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troška ovrhe. (3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.";
12. Odredba čl. 5. citiranog Pravilnika glasi:
"Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u iznosu (…)",
a članka 7. istog Pravilnika, glasi:
"(1) Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. ovog Pravilnika u iznosu od 25,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.
(2) Za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. ovog Pravilnika koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.".
13. Iz navedenih odredbi jasno proizlazi da je ovrhovoditelja javni bilježnik pozvao predujmiti određeni iznos na ime predujma troška javnog bilježnika te, s obzirom na stadij ovršnog postupka u trenutku slanja te obavijesti i sagledavanja predvidivih i potrebnih radnji koje se u tom stadiju imaju nužno izvršiti, te se radi o predujmljivanju troška dostave tj. slanja ovršeniku obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dakle, troška koji je u fiksnom iznosu (25,00 kuna, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 31,25 kune ili 4,15 eura) određen člankom 7. st. 1. Pravilnika.
14. Odredba čl. 14. st. 2. OZ određuje obvezu ovrhovoditelja da u roku koji odredi sud predujmi trošak postupka. Dalje taj stavak čini razliku između situacije kada se zbog nepredujmljivanja troškova ovrha obustavlja (a to je kada se ovrha ne može provesti), od situacije kada se (samo) određena radnja neće provesti (a to kada o /ne/provođenju radnje ne ovisi ovrha).
15. Odredba čl. 14. st. 11. OZ određuje obvezu postupanja ovrhovoditelja po pozivu javnog bilježnika na predujmljivanje troškova postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje, kao i ovlast javnog bilježnika na takvo pozivanje, uz davanje upozorenja da se, u slučaju nepredujmljivanja troškova, radnja neće provesti.
16. Iako je javni bilježnik, u skladu sa svojim ovlastima, upozorio na neprovođenje radnje u slučaju nepostupanja po njegovom pozivu (nalogu za predujmljivanje troška), a ne na obustavu ovrhe (na koje upozorenje ga OZ izravno ne ovlašćuje), jasno je da u tom stadiju postupka neprovođenje konkretne radnje (dostave obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja i prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave) neminovno rezultira nemogućnošću daljnjeg provođenja cijelog ovršnog postupka.
17. Ovrhovoditelju je u reviziji sporno je li u tom stadiju postupka ovrha u tijeku, te može li se, posljedično tome i obustavljati, te je u ovom slučaju nužno imati u vidu odredbe koje reguliraju sudjelovanja javnih bilježnika u predlaganju, određivanju i provedbi ovrhe.
18. U navedenom smislu je nužno naglasiti da taj stadij postupka, dakle, prije radnji u smislu čl. 281. st. 1. OZ-a i radnje nemaju postupovnog ekvivalenta u postupanju sudova, jer sudovi inicijalno pristupaju ovršeniku u stadiju ovršnog postupka tek kada je već doneseno rješenje o ovrsi, ali i ne u dostavljaju obavijest iz čl. 281. OZ-a, pa se tumačenje postupanja javnih bilježnika, nije moglo izvesti analogijom u postupanju sudova u sličnim situacijama.
19. Iako u tom stadiju postupka, prije radnji u smislu čl. 281. st. 1. OZ-a, ovrha još nije niti određena, tada cijeli skup tih radnji po zaprimanju prijedloga za ovrhu predstavlja dio ovršnog postupka, koji se, po čl. 3. st. 1. OZ, pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu. Pri tom, čl. 14. st. 2. OZ-a precizno ne dijeli pojam ovrhe na dio koji se odnosi na donošenje i na dio koji se odnosi na provedbu, nego općenito navodi o slučajevima u kojima se ovrha ima obustaviti, dok prva rečenica tog stavka govori o obvezi ovrhovoditelja na predujmljivanje troška „postupka“ (a postupak se pokreće već podnošenjem prijedloga za ovrhu), dakle, ne ograničava tu obvezu samo na stadij određivanja i/ili provedbe ovrhe.
20. Imajući u vidu sve naprijed navedene odredbe, nameće se zaključak da je namjera zakonodavca da se, u slučaju da se ovršni postupak ne može nastaviti zbog nepostupanja ovrhovoditelja u smislu propuštanja predujmljivanja troška postupka radi izvođenja radnji koje su nužne, ovrha treba obustaviti. Ovaj sud ne nalazi razloga za odmak od prethodne intencije i ne nalazi zašto bi se i u predmetnom stadiju ovršnog postupka toleriralo ovrhovoditelju nepostupanje po nalogu povjerenika suda izdanog u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, a zbog kojeg nepostupanja dolazi do potpune nemogućnosti daljnje provedbe ovršnog postupka (kojeg je sam ovrhovoditelj inicirao).
21. Dodatno se ističe da u slučaju neostavljanja mogućnosti donošenja rješenja o obustavi ovrhe u smislu čl. 14. st. 2. OZ-a u ovakvim slučajevima, ostaje nereguliranost u pogledu mogućnosti bilo kakvog postupanja po podnesenom prijedlogu za donošenje rešenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, jer bi, tada izostala mogućnost obustave ovršnog postupka ili bilo koje druge odluke o njegovom okončanju (odbacivanja prijedloga ili dr.), a, također ne bi postojala mogućnost provođenja daljnjih radnji koje bi dovele do sljedećeg stadija ovršnog postupka (određivanja ovrhe ili osporavanja tražbine).
22. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je, u slučajevima nepredujmljivanja javnobilježničkih troškova za slanje (dostavu) obavijesti iz čl. 281. st. 1. i 2. OZ-a ovršeniku, uz koju se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave predložene općenito na imovini ovršenika, sud ovlašten donijeti rješenje kojim se ovrha obustavlja, na temelju čl. 14. st. 2. OZ-a, a to tim više što je ovrhovoditelj jasno upozoren na posljedice nepostupanja po pozivu javnog bilježnika, jer je upozoren da se radnja neće provesti, a bez te radnje, kako je gore obrazloženo, ovrha ne bi bila moguća i ovaj sud smatra da ovršni sud zbog takvog (ne)postupanja ovrhovoditelja takav poziv mora ponoviti sve to u postupku koji je sam ovrhovoditelj inicirao i tako angažirao tijela ovršnog postupka, u kojem postupku potom pokazuje ničim opravdanu stranačku nedisciplinu, odnosno pasivnost.( tako i u Rev-543/2024-2 od 11. lipnja 2024.)
23. Stoga odgovor na revizijom postavljeno pravno pitanje glasi:
Javnom bilježniku pripada pravo pozvati ovrhovoditelja na predujam troška dostave (ovršeniku) obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ-a, uz koju se dostavlja i prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika i, pozivanjem na odredbu čl. 14. st. 11. OZ-a, dati upozorenje u smislu potonje odredbe, a u slučaju nepostupanja ovrhovoditelja po pozivu javnog bilježnika ovršni sud je ovlašten obustaviti ovrhu pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ-a.
24. Slijedom svega navedenog, je, na temelju čl. 391. st. 6., u svezi čl. 400. st. 2. ZPP-a i čl. 12. st. 1. OZ-a, odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 11. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
