REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5418/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Graditeljstvo-Rožić d.o.o. Jastrebarsko, Ul. dr. F. Tuđmana 83, OIB 88359896101, kojeg zastupa punomoćnik Josip Bilić Prcić, odvjetnik u Zagrebu, Graščica 21, protiv tuženika G.T. trade d.o.o. Split, Spinčićeva 2/D, OIB 27976544334, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vuković i Lalić d.o.o. Split, Hrvatske mornarice 1D, radi isplate iznosa od 26.405,83 eur, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3466/2024-2 od 17. rujna 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-421/2023 od 23. travnja 2024., u sjednici održanoj 11. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu se odbija.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3466/2024-2 od 17. rujna 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-421/2023 od 23. travnja 2024.
2. U odgovoru na prijedlog tuženik osporava navode tužitelja. Predlaže prijedlog tužitelja odbaciti kao nedopušten.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja nije osnovan i nije dopušten.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio pravna pitanja za koja smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, te da se pozvao na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
5. Ovaj sud je ocijenio da pravna pitanja kako ih je postavio tužitelj ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385. a ZPP jer njima tužitelji zapravo osporavaju utvrđeno činjenično stanje (Pitanje 1.), što samo po sebi nije dopušten razlog za dopuštenje revizije (u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a), pa se u okviru takvih pitanja prijedlog ne može razmatrati. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvog pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovisi o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
5.1. Ostala pitanja tužitelja (Pitanje 2. -6.) su preopćenita te ovise o okolnostima svakog pojedinog slučaja.
6. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije pozivaju u odnosu na navedena pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
7. Predmet postupka u ovoj fazi parnice i nakon revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-1087/2022 od 6. prosinca 2022.), s obzirom na to da je tužiteljev zahtjev za isplatu dijela cijene izvedenih građevinskih radova prema sklopljenom Ugovoru o zemljanim radovima na sanaciji odlagališta komunalnog otpada Ilovac – Karlovac faza III broj 207/112 od 28. prosinca 2012. po 4. privremenoj situaciji 458-KS-1 od 19. rujna 2013. kojim su obračunati radovi u iznosu od 318.240,00 kn utvrđen osnovanim, utvrđenje je li osnovan tuženikov prijeboj za izvedene radove po trećim osobama u iznosu od 169.806,61 kn (26.405,81 eur), nastalih nakon raskida ugovora između parničnih stranaka.
7.1. Pitanje osnovanosti jednostranog tuženikovog raskida ugovora odlučna je činjenica za odlučivanje o osnovanosti tužiteljevog preostalog zahtjeva s obzirom na istaknuti građanskopravni prijeboj. Na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka i njegovih dopuna te uvidom u građevinsku dokumentaciju te isprave o poslovnom odnosu između stranaka sudovi su utvrdili da je tužitelj mogao izvoditi radove bez projektne dokumentacije ako osoba koja vodi gradilište u ime glavnog izvođača daje direktne upute i rješenja izvođaču radova. Prema tome je tuženik osnovano raskinuo ugovor prema odredbi čl. 362. st. 3. ZOO-a jer tužitelj nije, iako mu je tuženik ostavio naknadni rok, izvršio radove za tuženika, a radove koje je trebao izvršiti tužitelj izvršile su treće osobe i prema višoj cijeni osnovanosti koja je utvrđena vještačenjem.
8. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
9. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije, izražavajući svoje neslaganje sa nižestupanjskim odlukama, poziva i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozivajući se na pravičnost suđenja.
9.1. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
9.2. Obzirom da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, revizija je u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
10. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi čl. 166. st. 1. ZPP).
Zagreb, 11. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
