Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-468/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Sanji Sušilović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Branka Štajduhar, odvjetnica iz Zagreba, protiv ovršenika AUTO MAKSIMIR d.o.o. u stečaju, Zagreb, Ulica kneza Branimira 191, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa stečajni upravitelj Mateo Erceg iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-83884/2024-6 od 22. listopada 2024., 11. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava kao osnovana i ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-83884/2024-6 od 22. listopada 2024., te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
" I. Utvrđuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
II. Općinski građanski sud u Zagrebu oglašava se stvarno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari.
III. Predmet će se ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu - Stalna služba u Karlovcu, pred kojim se vodi stečajni postupak nad ovršenikom, kao stvarno nadležnom sudu, radi nastavka postupka."
2. Ovo rješenje pravovremenom podnesenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje u tekstu: ZPP) u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj:112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ), s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje obrazlažući da je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak, a da se predmetna ovrha vodi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja kao razlučnog vjerovnika, te kako se postupci ovrhe i osiguranja, koje su pokrenuli razlučni vjerovnici, koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka, prekidaju, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, a prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavlja sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku, te da je sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja dužan utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.
5. Žalbenim navodima dovedena je u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
6. Osnovani su žalbeni navodi ovrhovoditelja, kojima ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio čl.169. st. 6. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24 –dalje u tekstu SZ) jer je stečajni postupak nad ovršenikom otvoren rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2172/2021 od 03.06.2022., u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu javnom bilježniku 18.09.2024. kao ovršenik je navedena pravna osoba u stečaju, te nije riječ o predmetu koji je bio u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka.
6.1. Također, iz stanja spisa i izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja proizlazi da se radi o tražbinama koje su nastale od 11. lipnja 2022., dakle, za vrijeme trajanja stečajnog postupka nad ovršenikom.
7. U pravu je ovrhovoditelj i kada tvrdi da nije razlučni vjerovnik jer je čl. 149. SZ-a određeno da su razlučni vjerovnici vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi, a koji imaju pravo odvojenoga namirenja na stvari ili pravo unovčenja prema odredbama članka 248. SZ-a.
8. Naime, iz stanja spisa proizlazi da ovrhovoditelj, u konkretnom slučaju, nije stečajni vjerovnik u smislu odredbe čl. 137. SZ-a, već vjerovnik stečajne mase u smislu odredbe čl. 154. SZ-a.
9. Vjerovnici stečajne mase su vjerovnici čije su tražbine nastale nakon otvaranja stečajnog postupka, na osnovi troškova stečajnog postupka i na osnovi ostalih obveza stečajne mase. Oni ne ostvaruju svoje tražbine podnošenjem prijave stečajnom upravitelju. Tzv. ostale obveze stečajne mase (odredba čl. 156. SZ) stečajni upravitelj izvršava sukladno sadržaju obveznog odnosa iz kojeg proizlaze, s time da se te obveze namiruju prije ostalih obveza stečajne mase. Ukoliko stečajni upravitelj ne ispuni dobrovoljno preuzetu obvezu, vjerovnik stečajne mase može svoju tražbinu ostvarivati podnošenjem prijedloga za ovrhu protiv stečajnog dužnika. Odredbom članka 170. stavak 1. SZ-a je propisano da ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka, dok se sukladno odredbi stavka 2. ta zabrana ne odnosi na:
1. obveze stečajne mase iz dvostrano obveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,
2. obveze iz trajnoga obveznog odnosa za vrijeme nakon prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,
3. obveze iz trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase.
10. Slijedom navedenoga, valjalo je uvažiti žalbu ovrhovoditelja, te pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. st. 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.
11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ocijeniti sve naprijed navedeno, razmotriti primjenu odredbe čl. 170. SZ-a i potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.
Osijek,11. veljače 2025.
Sutkinja
Sanja Sušilović