Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli – Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

    Poslovni broj: Gž-1360/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća, Miroslava Ružića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Zorana Šarića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zagorske šume d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 65811710644, zastupanog po punomoćnici Mariji Martinez-Ostroški, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženika: 1. SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi raskida Kupoprodajnog ugovora te po protutužbi protutužitelja (dalje: tuženika-protutužitelja) SF, ČF i AF protiv protutuženika (dalje: tužitelja-protutuženika) Zagorske šume d.o.o., radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja-protutuženika i tuženika- protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-4696/2023 od 31. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se u cijelosti kao neosnovana žalba tužitelja-protutuženika, dok se djelomično prihvaća kao osnovana žalba tuženika-protutužitelja i preinačuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-4696/2023 od 31. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom III, IV i V izreke na način da ista, sada preinačena, u tomu dijelu glasi:

    „III Djelomično se prihvaća kao osnovan prvopostavljeni protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:

    „Nalaže se tužitelju-protutuženiku isplatiti tuženicima-protutužiteljima ukupni iznos od 200.000,00 eura i to na način da tuženicima-protutužiteljima SF, ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog TF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura, a tuženicima-protutužiteljima ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog ĆF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na navedene iznose od 7. lipnja 2012. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. prema kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku do 15 dana, dok se u preostalomu dijelu, koji se odnosi na isplatu glavne novčane tražbine u kunskoj protuvrijednosti i na plaćanje zakonske zatezne kamate, protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja odbija kao neosnovan.

    IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

    V Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženicima-protutužiteljima troškove postupka u iznosu od 14.207,66 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 11. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalomu dijelu, za iznos od 18.728,15 eura, zahtjev tuženika- protutužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.“

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

    „I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    „- Raskida se ugovor o kupoprodaji nekretnine zem. čest. 2625/ 116 šuma i zgrada površine 8159 m2 upisane u k. o. [katastarska općina], sklopljen dana 22. studenog 2007.g. u Splitu između pokojnog EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao pravnog prednika ovdje tuženika-protutužitelja SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te pokojnog OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao pravnog prednika ovdje tuženika-protutužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja s jedne strane i tužitelja-protutuženika Zagorske šume d.o.o., OIB: 65811710644, iz [adresa] kao kupca s druge strane, a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Slobodana Zlokić iz Splita pod br. OV 35169/2007. dana 22.11.2007.g.

    - Nalaže se tuženicima-protutužiteljima SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana isplate tužitelju-protutuženiku Zagorske šume d.o.o., OIB: 65811710644 iz [adresa], iznos od 350.000,00 eura u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB zajedno zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.11.2012.g. kao dana podnošenja tužbe po stopi od 12% godišnje do 31.07.2015.g., a od 01.08.2015.g. do isplate, po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulja od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, kao i da nadoknade prouzročeni parnični trošak zajedno za zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, sve u roku od 15 dana.“

    II Odbija se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

    „- Utvrđuje se ništetnim ugovor o kupoprodaji nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], šuma i zgrada površine 8159 m2 upisane u k. o. [katastarska općina], sklopljen dana 22. studenog 2007. godine u Splitu između pokojnog EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravnog prednika ovdje tuženika-protutužitelja SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te pokojnog OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao pravnog prednika ovdje tuženika-protutužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja s jedne strane i tužitelja protutuženika Zagorske šume d.o.o., OIB: 65811710644, iz [adresa] kao kupca s druge strane, a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Slobodana Zlokić iz Splita pod br. OV- 35169/2007. dana 22.11.2007.g.

    - Nalaže se tuženicima-protutužiteljima SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana isplate tužitelju-protutuženiku Zagorske šume d.o.o., OIB: 65811710644 iz [adresa] iznos od 350.000,00 eura u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.11.2007.g. po stopi od 15% godišnje do 31.12.2007., od 01.01.2008. do 30.06.2011. po stopi od 14% godišnje, a od 01.07.2011. do 31.07.2015. po stopi od 12% godišnje, a od 01.08.2015.do isplate po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulja od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena kao i da nadoknade prouzročeni parnični trošak zajedno za zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, sve u roku od 15 dana.“

    III Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi; "-Nalaže se tužitelju-protutuženiku u roku od 15 dana isplatiti tuženicima protutužiteljima pod 1 - pod 3 iznos od 200.000,00 EUR protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, i to tuženicima-protutužiteljima pod 1 – pod 3 kao pravnim slijednicima pok. EF iznos od 100.000,00 EUR protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče počevši od 06. lipnja 2012. god., do isplate u visini stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a tuženicima protutužiteljima pod 2 i pod 3 kao pravnim slijednicima pok. OF iznos od 100.000,00 EUR protuvrijednost u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče počevši od 06. lipnja 2012. god., do isplate u visini stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena. -Nalaže se tužitelju-protutuženiku u roku od 15 dana naknaditi tuženicima protutužiteljima pod 1 i pod 2 trošak ovog postupka.“

    IV Odbija se podredni protutužbeni zahtjev koji glasi:

    „- Utvrđuje se da su tuženici-protutužitelji pod 1- pod 3 kao pravni slijednici pok. EF suvlasnici svaki za 1/3 od 1484/8159 dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te su tuženici-protutužitelji pod 1- pod 3 ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime svaki za 1/3 od 1484/8159 dijela, što je tužitelj-protutuženik dužan trpjeti, uz istodobno brisanje tužitelja-protutuženika kao upisanog vlasnika za 1484/8159 dijela.

    - Utvrđuje se da su tuženici-protutužitelji pod 2 i pod 3 kao pravni slijednici pok. OF suvlasnici svaki za 1/2 od 1483/8159 dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te su tuženici-protutužitelji pod 2 i pod 3 ovlašteni temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva premetne nekretnine na svoje ime svaki za 1/2 od 1483/8159 dijela, što je tužitelj-protutuženik dužan trpjeti, uz istodobno brisanje tužitelja-protutuženika kao upisanog vlasnika za 1483/8159 dijela.

    -Nalaže se tužitelju-protutuženiku u roku od 15 dana naknaditi tuženicima- protutužiteljima pod 1 i pod 2 sve troškove ovog postupka.“

    V Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.“

    2. Protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog pod točkom V navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj-protutuženik. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primijene materijalnog prava. U žalbi, u bitnomu, navodi: da se pobijano rješenje ne može ispitati jer prvostupanjski sud nije utvrdio kakve su troškove i u kojoj visini stranke tražile te u kojoj je visini i za koje radnje iste priznao strankama, a također niti u kojemu omjeru je koja stranka uspjela u postupku, obzirom na istaknute tužbene zahtjeve i utvrđene vrijednosti predmeta spora pa je sud time počinio i bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP); da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu članka 154. stavka 2. ZPP uzimljući u obzir da su odbijeni i tužbeni i protutužbeni zahtjevi pa nijedna stranka nije uspjela u sporu sa svojim zahtjevima te su stoga tuženici-protutužitelji bili dužni isplatiti tužitelju-protutuženiku troškove nastale povodom njihove protutužbe (prema vrijednosti predmeta spora od 199.082,21 eura) jer je odbijanjjem protutužbenog zahtjeva tužitelj-protutuženik u cijelosti uspio u sporu, a on treba tuženicima-protutužiteljima nadoknaditi troškove povodom njegove tužbe (prema vrijednosti predmeta spora od 66.361,40 eura) jer su odbijanjem tužbe tuženici-protutužitelji uspjeli u sporu pa je, posljedično tomu, obzirom na razliku u visini vrijednosti predmeta spora, prvostupanjski sud trebao naložiti tuženicima-protutužiteljima da tužitelju-protutuženiku nadoknadi razliku troškova.

    2.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje o troškovima postupka sadržano pod točkom V izreke presude preinači na način da se njemu dosudi razlika troškova, uvećana za troškove žalbenog postupka odnosno, podredno, da se pobijano rješenje o troškovima ukine i predmet u tomu dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    3. Protiv ove presude (u dijelu pod točkom III, IV i V izreke) žalbu, pravovremeno, podnose i tuženici-protutužitelji. Žalbu podnose „iz svih razloga određenih za žalbu navedenih u članku 353. ZPP, posebno iz razloga navedenih u članku 354. stavku 2. točki 11. ZPP“. U žalbi, u bitnomu, navode: da je tužitelj-protutuženik predmetnim Ugovorom kupio površinu od 8159 m2 uz more, u zoni stambene namjene, od čega je korisna građevinska površina najmanje 5732 m2; da je i u vrijeme sklapanja Kupoprodajnog ugovora predmetno zemljište prodano po cijeni manjoj od tržišne, jer se u to vrijeme cijena građevinskog zemljišta u prvom redu do mora na otoku Šolta kretala oko 150 eura/m2, kao i u vrijeme pisanja odnosne žalbe; da njima nije jasno osnovom čega prvostupanjski sud, a protivno izvedenim dokazima, pogrešno zaključuje da u konkretnomu slučaju nije ispunjen uvjet ugovoren odredbom članka II točke 5. predmetnog Ugovora u pogledu nastavnog povećanja korisne površine od 1806 m2 za isključivo stambenu izgradnju, koji glasi: „Ugovorne stranke su suglasne da se kupac obvezuje prodavateljima isplatiti temeljem potpisanog aneksa Ugovora razliku kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura u zavisnosti od činjenice da se prilikom donošenja UPU-a korisna površina (cca 3.926 m2) za isključivo stambenu izgradnju poveća za cca 1.806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu 70-100 m od obale, koja će biti određena UPU-om – urbanistički plan uređenja za K. O. [katastarska općina], i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu UPU-a. U slučaju da donesenim UPU-om ne bude dozvoljena gradnja u pojasu 70- 100 m od obale kupoprodajna cijena zemljišta ostaje u iznosu od 350.000,00 EUR, što će naknadno biti regulirano posebnim aneksom Ugovora.“; da iz citiranog proizlazi da su stranke navedenog Ugovora same definirale pojam „korisna površina za isključivo stambenu izgradnju“ budući su tako nazvale upravo onih 3.926 m2 koje su kupili u zoni koja se nalazila na udaljenosti 100 m od obale, a u tih 3.926 m2, odmah plaćenih, uključeni su pristupni putevi, ceste, dio čest. zemljišta koji služe uporabi objekata koji će se graditi, šetnicama i sl., što i jest jedino ispravno i moguće i jedino tako moguće je tumačiti i korisnu površinu onih 1806 m2 u obalnom pojasu od 70-100 m od obale; da je, dakle, pogrešno tumačenje volje stranaka od strane prvostupanjskog suda koji pogrešno zaključuje da su stranke izrazom „za isključivo stambenu izgradnju” smatrale da se radi o površini na kojoj je moguća izgradnja isključivo stambenih i pomoćnih objekata, bez popratne infrastrukture u vidu prometnica, zelenih površina i slično, jer iz sadržaja ugovorne odredbe proizlazi da su se stranke vezale na Urbanistički plan uređenja (UPU), kojim je u konačnici stambena izgradnja dozvoljena u pojasu od 70-100 m od obale, što u trenutku sklapanja Ugovora nije bio slučaj, dakle stranke pa tako i tužitelj-protutuženik koji je trgovačko društvo koje je registrirano za poslovanje s nekretninama i promet nekretnina, su bile svjesne da se ne radi o površini na kojoj će se graditi isključivo zgrade već o površini koja uz zgrade obuhvaća i infrastrukturu i popratne sadržaje; da je stalna sudska vještakinja za graditeljstvo Jagoda Mihovilović dipl. ing. građ. u svomu vještačenju posebno navela da su svakim UPU-om predviđene u zoni stambene izgradnje prometnice i zelene površine, dok pojam „korisne površine za isključivo stambenu izgradnju“ nije poznat u urbanizmu, kao i da je stupanjem na snagu UPU-15 ispunjen uvjet da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m – 100 m od obale, a kako se u spisu na str. 14 nalazi „izračun površina grafičkom metodom na katastarskoj mapi“ ovjeren pečatom i potpisom od Geo-servisa iz Splita, Vukovarska 26, na kojem je prikazana površina od 3926 m2 na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k.č 2174), k. o. [katastarska općina] i po istomu je izračunato i povećanje površine u iznosu od 1806 m2, u slučaju odobrenja gradnje u pojasu od 70 m-100 m od obale; da se iz provedenih dokaza može utvrditi volja ugovornih stranaka, odnosno činjenica da su stranke prigodom ugovaranja pod izrazom „za isključivo stambenu izgradnju” smatrale da se radi o površini koja uz stambene zgrade obuhvaća i infrastrukturu i popratne sadržaje.

    3.1. Žalbeni je prijedlog tuženika-protutužitelja da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom III, IV i V izreke preinači na način da se da se prihvati prvopostavljeni ili „podredni“ protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja, uz obvezivanje tužitelja-protutuženika da im naknadi prouzročeni parnični trošak uvećan za troškove žalbenog postupka, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom odnosno, podredno, da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet u tomu dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

    4. Sa žalbama tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja postupljeno je na temelju odredbe članka 359. stavka 1. ZPP.

    5. Na žalbe nije odgovoreno

    6. Žalba tužitelja-protutuženika nije osnovana, dok je žalba tuženika-protutužitelja djelomično osnovana.

    7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja-protutuženika za raskidom Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog dana 22. studenog 2007., ovjerenog istoga dana kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića iz Splita pod brojem: OV-35169/2007 (dalje u tekstu: Ugovor), a osnovom kojega su tuženici-protutužitelji prodali tužitelju- protutuženiku nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] šuma i zgrada površine 8159 m2, upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz obvezivanje tuženika-protutužitelja da tužitelju- protutuženiku isplate iznos od 350.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) na dan isplate zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi od 12 % godišnje, a u slučaju promjene kamatne stope u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, kao i naknade mu troškove postupka. Tužitelj-protutuženik taj svoj zahtjev temelji na promijenjenim okolnostima za koje navodi da su nastupile nakon sklapanja predmetnog Ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja Ugovora pa je ispunjenje obveze iz „članka 5 Ugovora“ (osnovom koje je ugovoreno da se tužitelj obvezuje prodavateljima isplatiti temeljem potpisanog aneksa ugovora, razliku kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura i to pod uvjetom ako se prilikom donošenja UPU korisna površina od 3926 m2 za isključivo stambenu izgradnju, poveća na još 1806 m2 i uz uvjet da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70-100 m od obale) postalo otegotno za tužitelja-protutuženika, odnosno nanijelo bi mu pretjerano veliki gubitak, a uslijed gospodarske i financijske recesije njegovo poslovanje je gotovo prestalo, jer je većina njegovih poslovnih komitenata zbog recesije prestala poslovati ili upala u financijske teškoće, a on sam je 2011. godinu završio s poslovnim gubitkom, dok je tržišta nekretnina smanjeno te su cijene nekretnina znatno pale u odnosu na 2007. godinu. Tužitelj-protutuženik tvrdi i da je, suprotno odredbi članka 5. Ugovora, u stvarnosti dobio znatno manju korisnu površinu od naznačene u Ugovoru, obzirom da su tuženici-protutužitelji korisnu površinu od 3.926 m2 i 1.806 m2 utvrdili očitanjem sa skice mape katastarskog plana, bez stvarne izmjere, uslijed čega je ukupna korisna površina nekretnine zbog pogrešnog očitanja korisne površine s mape i izmjena Urbanističkog plana uređenja (dalje u tekstu: UPU), smanjena za ukupno 17-30 %, a koje smanjenje površine također predstavlja bitno izmijenjenu okolnost koja nije bila poznata kupcu u vrijeme sklapanja Ugovora.

    7.1. Prvostupanjski sud je, kao neosnovan odbio takav zahtjev tužitelja-protuženika (pod točkom I izreke) zaključujući, u bitnomu, da je tužitelj postupajući s dužnom pažnjom dobrog stručnjaka, prigodom sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, mogao predvidjeti sve naprijed navedene okolnosti i to moguću financijsku recesiju i poteškoće u poslovanju, poslovne gubitke, smanjenje tržišta nekretninama i pad cijena nekretnina, kao i činjenicu mogućih odstupanja prilikom utvrđivanja korisne površine predmetne nekretnine samim očitanjem sa skice mape katastarskog plana, a bez stvarne izmjere.

    7.2. Predmet ovog spora je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja- protutuženika kojim zahtjeva da se utvrdi ništetnost spomenutog Ugovora, utemeljen na odredbi članka 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05

    – dalje u tekstu: ZOO), uz obvezivanje tuženika-protutužitelja da tužitelju- protutuženiku isplate iznos od 350.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. studenog 2007. pa do isplate, kao i naknade mu troškove postupka. Tužitelj-protutuženik taj svoj eventualno kumulirani tužbeni zahtjev obrazlaže tvrdnjom da su tuženici-protutužitelji u površinu prodane nekretnine uračunali i dio površine nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16 – dalje u tekstu: ZPDML).

    7.3. Sud prvog stupnja je, kao neosnovan odbio (pod točkom II izreke) i takav eventualno kumulirani zahtjev tužitelja zaključujući, u bitnomu, da prigodom sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji tuženici u površinu predmetne nekretnine nisu uračunali i dio površine nekretnine koja predstavlja pomorsko dobro po ZPDML niti su Ugovorom utvrdili zaštićeno obalno područje od obale, umjesto od obalne crte „uslijed čega da bi i ZOP bio uključen u pomorsko dobro, te protuzakonito utvrđena i korisna površina nekretnine za stambenu izgradnju“.

    7.4. Uzimljući u obzir da tužitelj-protutuženik nastavno nije pobijao žalbom prvostupanjsku presudu pod točkom I i II izreke (već samo rješenje o troškovima postupka sadržano pod točkom V izreke pobijane presude) ista je u tomu dijelu postala pravomoćna.

    8. Predmet ovog spora je i zahtjev tuženika-protutužitelja da se tužitelju- protutuženiku naloži da im u roku od 15 dana isplati ukupni iznos od 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate i to na način da tuženicima-protutužiteljima SF, ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog EF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, a tuženicima- protutužiteljima ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog ĆF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. lipnja 2012. do isplate u visini stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao i naknadi im troškove postupka. Tuženici-protutužitelji taj svoj protutužbeni zahtjev obrazlažu tvrdnjom da je odredbom članka II. točkom 5. Ugovora u konkretnom slučaju ugovoreno da se kupac obvezuje prodavateljima isplatiti temeljem potpisanog aneksa Ugovora razliku kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura u zavisnosti od činjenice da se prilikom donošenja UPU korisna površina (cca. 3.926 m2) za isključivo stambenu izgradnju poveća za cca. 1.806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost bili moguća u obalnom pojasu od 70 m – 100 m od obale, koja će biti određena UPU za k. o. [katastarska općina] i to u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu te da je UPU uređenja naselja Nečujam, koji pripada k. o. [katastarska općina] i u kojemu se nalazi predmetna nekretnina, u međuvremenu donesen na 33. sjednici Općinskog vijeća Općine Šolta održanoj 23. ožujka 2012. te objavljen u Službenom glasniku Općine Šolta br. 2 od 30. ožujka 2012. i stupio na snagu dana 7. travnja 2012., a kojim UPU je korisna površina predmetne nekretnine povećana za više od 1806 m2, što je razvidno iz važeće planske dokumentacije za istu, a podaci o čemu su navedeni u obavijesti Upravnog odijela za prostorno uređenje, Splitsko-dalmatinske županije Kl.350-07/12-01/0129, Ur.br.2181/1-11-00/09-12-0002 od 20. prosinca 2012. i to kao dio uređenja naselja Nečujam, označen kao UPU-15, u zoni "S- stambena namjena, Sn-neizgrađeno područje – nova gradnja".

    8.1. Prvostupanjski sud je, kao neosnovan odbio takav protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja (pod točkom III izreke pobijane presude) zaključujući, u bitnomu: da je Urbanističkim planom uređenja dijela naselja Nečujam (UPU-15) koji je objavljen u Službenom glasniku Općine Šolta dana 30. ožujka 2012., u članku 11 u Sn - neizgrađenom području stambene namjene predviđena namjena stambenih građevina te je za nju između ostalih, određen i uvjet da je za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 40 % površine građevne čestice za uređene zelene (vodopropusne ) površine obrasle vegetacijom, dakle za javne površine; da je, osim toga, određen i uvjet da minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javnoprometnih površina iznosi 4 m te da minimalna udaljenost od lokalnih i županijskih cesta iznosi 4 m; da nema stoga nikakve dvojbe da je dio korisne površine predmetne nekretnine koji je povećan donošenjem i stupanjem na snagu Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Nečujam (UPU-15), potrebno umanjiti za najmanje 40 %, odnosno za dio koji je predviđen za uređene zelene (vodopropusne) površine obrasle vegetacijom, kao i za površinu lokalnih i županijskih cesta, dakle za javne površine; da, prema tomu, nema nikakve dvojbe da stupanjem na snagu Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Nečujam (UPU-15), nije ispunjen među strankama ugovoreni uvjet iz članka II točke 5 Ugovora tj. da je prilikom donošenja UPU korisna površina predmetne nekretnine (cca. 3.926 m2) za isključivo stambenu izgradnju povećana za cca. 1.806 m2.

    8.2. Osim toga, predmet ovoga spora je i eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev za utvrđenjem da tuženici-protutužitelji SF, ČF i AF, kao pravni slijednici pokojnog TF, suvlasnici svaki za 1/3 dijela od 1484/8159 dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i da su tuženici- protutužitelji ČF i AF, kao pravni slijednici pokojnog ĆF, suvlasnici svaki za ½ dijela od 1483/8159 dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], uz ovlaštenje tuženika-protutužitelja da temeljem ove presude zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva premetne nekretnine svaki na svoje ime, što je tužitelj-protutuženik dužan trpjeti, uz istodobno brisanje tužitelja-protutuženika kao upisanog vlasnika za navedene suvlasničke dijelove.

    8.3. Sud prvog stupnja je, kao neosnovan odbio i takav eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja (pod točkom IV izreke) zaključujući, u bitnomu, da tuženici-protutužitelji nisu u mogućnosti stjecati idealne dijelove (su)vlasništva predmetne nekretnine imajući u vidu činjenicu da im od strane tužitelja- protutuženika kao kupca, nije isplaćena uvjetno ugovorena razlika kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura.

    9. Ispitujući pobijanu presudu (u pobijanom dijelu pod točkom III, IV i V izreke) u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da su u tomu dijelu ostvarene pretpostavke za prihvaćanje žalbe tuženika- protutužitelja kao djelomično osnovane i preinačenje prvostupanjske presude na temelju odredbe članka 373.a ZPP stavka 1. točke 2. i stavka 2. ZPP.

    10. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge oba žalitelja u dijelu u kojemu ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

    10.1. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

    11. U ovomu parničnom postupku, obzirom i na žalbu žalitelja, nije sporno:

    - da su tužitelj-protutuženik Zagorske šume d.o.o., kao kupac i pravni prednici tuženika-protutužitelja sada pokojni EF i ĆF, kao prodavatelji, 22. studenoga 2007. sklopili predmetni Ugovor o kupoprodaji nekretnine, a kojim su prodavatelji prodali kupcu svoje suvlasničke dijelove nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (označenu u posjedovnom listu kao k. č. br. [katastarska čestica]), upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma i zgrada, sveukupne površine 8159 m2, za cijenu od 350.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, a koja im je isplaćena u cijelosti danom sklapanja Ugovora;

    - da je prema odredbi točke II 5. Ugovora između ugovornih strana ugovoreno da se kupac obvezuje prodavateljima, temeljem potpisanog aneksa Ugovoru, isplatiti razliku kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura, u zavisnosti od činjenice da se prilikom donošenja UPU, korisna površina (cca. 3926 m2) za isključivo stambenu izgradnju, poveća za cca. 1806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale, koja će biti određena UPU za k. o. [katastarska općina] i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu UPU, a u slučaju da donesenim UPU ne bude dozvoljena gradnja u pojasu od 70 m - 100 m od obale, da kupoprodajna cijena zemljišta ostaje u iznosu od 350.000,00 eura, što će naknadno biti regulirano posebnim aneksom Ugovora;

    - da je Urbanistički plan uređenja dijela naselja Nečujam (UPU-15) objavljen u Službenom glasniku Općine Šolta 30. ožujka 2012. te je stupio na snagu 7. travnja 2012. te je u grafičkom dijelu plana na listu „Korištenje i namjena površina“ vidljivo da se granica obuhvata plana poklapa s granicom 70 m od mora, iz čega proizlazi da je planom dozvoljena gradnja u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale;

    - da iz sadržaja obavijesti Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje Kl.350-07/12-01/0129, Ur.br.2181/1-11-00/09-12-0002 od 20. prosinca 2012. proizlazi da je uvidom u važeću plansku dokumentaciju utvrđeno da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], većim dijelom nalazi u granicama obuhvata urbanističkog plana uređenja dijela naselja Nečujam – UPU-15 (Službeni glasnik Općine Šolta br. 22012) u zoni „S-stambena namjena, Sn-neizgrađeno područje – nova gradnja“ te manjim dijelom u granicama Prostornog plana uređenja Općine Šolta (Službeni glasnik Općine Šolta br. 6/2006, 5/2010 i 9/2010) u zoni „zaštitna šuma“ na način prikazan u priloženim kartografskim prikazima iz navedenih prostornih planova;

    - da je člankom 11. Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Nečujam u Sn- neizgrađenom području stambene namjene predviđena namjena stambenih građevina te su za nju određeni slijedeći uvjeti:

    - minimalna površina građevne parcele je 800 m2,

    - max. koeficijent izgrađenosti je kig=0,25,

    - max. koeficijent iskorištenosti je kis=0,8,

    - max. katnost P+1 s max. visinom V=7 m za građevine isključivo stambene namjene, odnosno max. katnost P+2 sa max. visinom V=9 m za građevine ugostiteljske namjene,

    - min. udaljenost od susjedne međe iznosi 4 m,

    - min. udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javnoprometnih površina iznosi 4 m,

    - iznimno pomoćni objekti mogu se raditi na međi uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne površine,

    - min. udaljenost od lokalnih i županijskih cesta iznosi 4 m,

    - sve građevine mogu se graditi sa podrumom (kig=0,6) unutar zadane visine,

    - za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 40% površine građevne čestice za uređene zelene (vodopropusne ) površine obrasle vegetacijom,

    - max. tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 300 m2;

    - da iz sadržaja u postupku provedenog građevnog vještačenja po vještakinji Jagodi Mihovilović, dipl. ing. građ., proizlazi: da je površina za stambenu izgradnju k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] povećana za cca 1806 m2, kad je UPU naselja Nečujam, koji je stupio na snagu 7. travnja 2012., omogućena izgradnja u pojasu od 70-100 m od obale; da su svakim UPU predviđene u zoni stambene izgradnje prometnice i zelene površine; da izraz „korisne površine za isključivo stambenu izgradnju“ nije poznat u urbanizmu.

    12. Sporno je „samo“ je li nakon sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine nastavno ispunjen uvjet ugovoren odredbom točke II 5. toga Ugovora – da se prigodom donošenja UPU za k. o. [katastarska općina], korisna površina (cca. 3926 m2) za isključivo stambenu izgradnju (odnosno jesu li stranke prigodom ugovaranja pod izrazom „za isključivo stambenu izgradnju” smatrale da se radi o površini koja uz stambene zgrade obuhvaća i infrastrukturu i popratne sadržaje), poveća za cca. 1806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale i, posljedično tomu, je li tužitelj-protutuženik, kao kupac, u obvezi sada pravnim slijednicima prodavatelja, isplatiti još i razliku ugovorene kupovine u iznosu od 200.000,00 eura.

    13. Sud prvog stupnja je zbog pogrešnog pravnog pristupa u ovoj pravnoj stvari u pogledu pravilnog utvrđenja prave volje ugovornih stranaka (članak 319. stavak 2. ZOO) u svezi s primjenom spomenute sporne ugovorne odredbe, propustio ocijeniti određene činjenice odlučne za pravilno odlučivanje o protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja, a koje proizlaze iz stanja spisa i na koje su i tuženici- protutužitelji pravodobno opravdano ukazivali tijekom postupka te ih je stoga utvrdio ovaj drugostupanjski sud, primjenom odredbe članka 373.a ZPP.

    14. Naime, iz sadržaja navedenog Ugovora (pod točkom II 5.) proizlazi da su kupac i prodavatelji sami definirali pojam „korisna površina za isključivo stambenu izgradnju“ budući su tako nazvali (i) upravo površinu od 3926 m2 koju je kupac kupio u području koje se nalazilo na udaljenosti 100 m od obale, a u tih 3926 m2, uključeni su i pristupni putevi, ceste, dio čest. zemljišta koji služe uporabi objekata koji će se graditi, šetnice i sl., dok iz „izračuna površina grafičkom metodom na katastarskoj mapi“ ovjeren pečatom i potpisom od Geo-servisa iz Splita, na kojem je prikazana površina od 3926 m2 na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k.č 2174), k. o. [katastarska općina] i po istomu je izračunato i povećanje površine u iznosu od 1806 m2, u slučaju odobrenja gradnje u pojasu od 70-100 m od obale.

    14.1. Da je u konkretnomu slučaju, za primjenu sporne odredbe točke II 5. Ugovora, u bitnomu, pravno odlučna bila samo okolnost da nastavno donesenim UPU bude dozvoljena gradnja u pojasu od 70-100 m od obale, jasno proizlazi iz završnog dijela te odredbe koji glasi: „U slučaju da donesenim UPU-om ne bude dozvoljena gradnja u pojasu od 70 m-100 m od obale kupoprodajna cijena zemljišta ostaje u iznosu od 350.000,00 eura, što će naknadno biti regulirano posebnim aneksom Ugovora.“ Pa stoga, obzirom (i) na sadržaj navedene ugovorne odredbe (argumentum a contrario) valja zaključit da „u slučaju da donesenim UPU bude dozvoljena gradnja u pojasu od 70 m-100 m od obale“ tužitelj-protutuženik biti nastavno u obvezi platiti i razliku ugovorene kupovnine u iznosu od 200.000,00 eura.

    14.2. Povratno, da je nakon sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine nastavno ispunjen uvjet ugovoren odredbom točke II 5. toga Ugovora – da se prigodom donošenja UPU za k. o. [katastarska općina], korisna površina (cca. 3926 m2) za isključivo stambenu izgradnju poveća za cca. 1806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale, jasno proizlazi (i) iz činjenice što je tužitelj-protutuženik, tek nakon što su ga prethodno pravni prednici tuženika-protutužitelja (prodavatelji) izvansudskim putem obavijestili da je, u međuvremenu, nastupio taj uvjet ugovoren odredbom točke II 5. toga Ugovora i da je stoga on, kao kupac, njima u obvezi nastavno isplatiti i ugovorenu razliku kupovnine u iznosu od 200.000,00 eura, podnio predmetnu tužbu, ističući, između ostalog, da zahtijeva raskid predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine jer je „očito da je ispunjenje obveze iz čl. 5. Ugovora postalo pretjerano otežano ili bi mu nanijelo pretjerano veliki gubitak“ (stranica 2 spisa) jer je nelogično i protivno pravilima životnog iskustva da bi tužitelj-protutuženik navodio spomenuto i u slučaju neispunjenja uvjeta ugovorenog odredbom točke II 5. toga Ugovora.

    14.3. Nadalje, znakovito je i da sam tužitelj-protutuženik u tužbi navodi i da su „tuženici pismeno prihvatili smanjenje cijene za 50 %, odnosno isplatu iznosa od 100.000,00 eura umjesto traženih 200.000,00 eura, ali tu takvo smanjenje uvjetovali gotovo nemogućim rokom isplate do 20. studenoga 2012.“ (stranica 3 spisa) pa bi stoga uistinu bilo izrazito nelogično i neživotno da tužitelj-protutuženik, kao profesionalac, koji je, između ostalog, registriran i za poslovanje nekretninama te posredovanje u prometu nekretnina, unatoč tomu što u tužbi navodi da je njegovo poslovanje upalo u financijske poteškoće i da je tako „tužitelj 2011. završio sa poslovnim gubitkom“ (stranica 2 spisa), u takvim okolnostima daje prodavateljima ponudu „za isplatu iznosa od 100.000,00 eura umjesto traženih 200.000,00 eura“, ukoliko u konkretnomu slučaju nije nastupio ugovoreni uvjet iz točke II 5. toga Ugovora.

    14.4. Osim toga, iz sadržaja u postupku provedenog građevnog vještačenja jasno proizlazi da su svakim UPU predviđene u zoni stambene izgradnje i prometnice te zelene površine pa je stoga gotovo izvjesno da je tužitelj-protutuženik (kao profesionalac, koji je, između ostalog, registriran i za poslovanje nekretninama te posredovanje u prometu nekretnina) upravo sve to i imao u vidu prigodom ugovaranja odredbe točke II 5. toga Ugovora.

    15. Povratno, u konkretnomu slučaju je nakon sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine nastavno ispunjen uvjet ugovoren odredbom točke II 5. toga Ugovora – da se prigodom donošenja UPU za k. o. [katastarska općina], korisna površina (cca. 3926 m2) za isključivo stambenu izgradnju (a radi o površini koja uz stambene zgrade obuhvaća i infrastrukturu i popratne sadržaje), poveća za cca. 1806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale i, posljedično tomu, tužitelj-protutuženik je, kao kupac, u obvezi pravnim slijednicima prodavatelja, isplatiti još i razliku ugovorene kupovine u iznosu od 200.000,00 eura eura i to na način da tuženicima-protutužiteljima SF, ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog EF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura, a tuženicima-protutužiteljima ČF i AF, kao pravnim slijednicima pokojnog ĆF, isplati ukupni iznos od 100.000,00 eura, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na navedene iznose od 7. lipnja 2012. (uzimljući u obzir da je prema odredbi točke II 5. Ugovora između ugovornih strana ugovoreno da se kupac obvezuje prodavateljima, temeljem potpisanog aneksa Ugovoru, isplatiti razliku kupoprodajne cijene u iznosu od 200.000,00 eura, u zavisnosti od činjenice da se prilikom donošenja UPU, korisna površina (cca. 3926 m2) za isključivo stambenu izgradnju, poveća za cca. 1806 m2 i zbog činjenice da će izgrađenost biti moguća u obalnom pojasu od 70 m - 100 m od obale, koja će biti određena UPU za k. o. [katastarska općina] i to u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu UPU te da je UPU naselja Nečujam, koji je stupio na snagu 7. travnja 2012.) do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. prema kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (članak 373.a stavak 1. točka 2. ZPP).

    16. Stoga je valjalo kao djelomično osnovanu prihvatiti žalbu tuženika-protutužitelja i prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom III izreke preinačiti i na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. točke 2. ZPP presuditi kao u izreci ove presude, dok je u preostalomu dijelu, koji se odnosi na isplatu glavne novčane tražbine u kunskoj protuvrijednosti i na plaćanje zakonske zatezne kamate (obzirom da predmetni kupoprodajni ugovor nije trgovački ugovor u smislu odredbe članka 14. stavka 2. ZOO niti ugovor sklopljen između trgovca i osobe javnog prava), protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja odbijen kao neosnovan.

    17. Preinačenjem odluke o glavnoj stvari valjalo je u smislu odredbe članka 166. stavka 2. ZPP preinačiti i odluku o troškovima postupka.

    18. Uzimljući u obzir da tužitelj-protutuženik nije uspio u sporu u pogledu svog tužbenog zahtjeva (članak 154. stavak 1. ZPP), dok je u pogledu protutužbenog zahtjeva uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi (arg. iz odredbe članka 154. stavak 5. ZPP), valjalo je zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troškova postupka (uvećanog za troškove žalbenog postupka) u cijelosti odbiti kao neosnovan, radi čega je i žalbu tužitelja- protutuženika valjalo odbiti kao neosnovanu, a žalbu tuženika-protutužitelja prihvatiti kao osnovanu i prema odredbi članka 380. točke 3. ZPP riješiti kao u izreci.

    19. Uzimljući u obzir da tuženici-protutužitelji „sada“ nisu uspjeli u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu svog protutužbenog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi, tužitelj-protutuženik im je dužan naknaditi cjelokupni parnični trošak u iznosu od 14.207,66 eura (članak 154. stavak 5. ZPP), dok je u preostalomu dijelu, za iznos od 18.728,15 eura, zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan.

    19.1 Troškovi tuženika-protutužitelja odnose se na troškove vještačenja u iznosu od 652,33 eura, samo djelomično podmirenog troška sudskih pristojbi za žalbu u iznosu od 199,08 eura i troškove zastupanja po punomoćniku – odvjetniku odmjerene za sastav (protu)tužbe u visini od 550 bodova sukladno Tbr. 7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: Tarifa), za sastav odgovora na tužbu u visini od 55 bodova na temelju Tbr. 8. točke 1. Tarife u svezi s člankom 164. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 1. ZPP, za sastav obrazloženog podneska od 15. veljače 2017. u visini od 100 bodova na temelju Tbr. 8. točke 3. Tarife, na ime sastava („ostalih“) podnesaka od 17. studenoga 2014. i 2. svibnja 2023., u visini od po 25 bodova na temelju Tbr. 8. točke 4. Tarife, za sastav žalbe od 2. srpnja 2018. u visini od 687,50 bodova na temelju Tbr. 10. točke 1. Tarife, za sastav žalbe od 14. lipnja 2024. u visini od 500 bodova na temelju Tbr. 10. točke 1. Tarife u svezi s člankom 164. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 1. ZPP, za zastupanja na ročištima od 23. listopada 2014., 23. prosinca 2014., 26. veljače 2015., 4. prosinca 2015., 23. rujna 2016., 28. veljače 2017., 15. rujna 2017., 23. ožujka 2018., 11. svibnja 2018., 22. prosinca 2021., 18. ožujka 2022., 24. travnja 2024. u visini od po 275 bodova prema Tbr. 9. točki 2. Tarife, a što prema vrijednosti boda u iznosu od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) te uvećano za zatraženi trošak zastupanja tri osobe za 20 %, a koji je trošak zatražen „samo“ za sastav žalbe od 14. lipnja 2024. (Tbr. 40. Točka 1. Tarife u svezi s člankom 164. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 1. ZPP) i sve uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) „daje“ iznos od 14.207,66 eura.

    19.2. Tuženicima-protutužiteljima nije priznat zatraženi trošak sastava podnesaka od 21. studenoga 2013. (jer su sami skrivili taj trošak tek naknadnom dostavom punomoći za zastupanje) niti podnesaka od 13. ožujka 2015. i 3. studenoga 2015. (jer je taj trošak bio nepotreban za vođenje parnice, obzirom da se samo radilo o dostavama dokaza o uplati predujma za troškove provođenja vještačenja), dok im trošak sastava podnesaka od 21. travnja 2015., 15. studenoga 2015., 16. veljače 2017. i 14. veljače 2021., nije priznat jer takvi podnesci se uopće ne nalaze u spisu, a nije im priznat niti preostali zatraženi trošak sudskih pristojbi, jer iz sadržaja spisa ne proizlazi da su oni platili i taj zatraženi trošak.

    20. Stoga je kao djelomično osnovanu valjalo prihvatiti žalbu tuženika-protutužitelja i pobijano rješenje o troškovima postupka sadržano pod točkom V izreke prvostupanjske presude preinačiti i na temelju odredbe članka 166. stavka 2. i članka 380. točke 3. ZPP riješiti kao u izreci ove presude.

    U Puli – Pola 11. veljače 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Mirna-Nada Terlević Sebastijan

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.