Poslovni broj: Usž-1488/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Stručne službe Gradske uprave, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba: Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Zagreb, Savska cesta 41 i OĐ, [adresa], radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3346/22-9 od 15. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3346/22-9 od 15. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenje tuženika, KLASA: UP/II-942-01/21-01/135, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-22-3 od 12. rujna 2022., kojim se odbija žalba tužitelja izjavljena protiv djelomičnog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Šestog područnog odsjeka, KLASA: UP/I-942-01/15-009/2, URBROJ: 251-19-11-7/002-21-51 od 14. siječnja 2021. Navedenim djelomičnim rješenjem OĐ, ovdje zainteresiranoj osobi, daje se u vlasništvo (vraća) 311/473 dijela novoformirane zk.č.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 473 m2 (za katastar 311/473 dijela novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu navodeći da je činjenično stanje glede namjene predmetnog prostora pogrešno utvrđeno, slijedom čega je rješenje tuženika neosnovano. U žalbenim razlozima, ističe kako je svrha uzimanja neizgrađenog građevinskog zemljišta iz posjeda prijašnjih vlasnika i davanje tog zemljišta na korištenje bila upravo priprema i uređenje zemljišta za individualnu stambenu izgradnju u naselju Prečko, što proizlazi iz rješenja Komisije o uzimanju neizgrađenog građevinskog zemljišta, broj: UP/I-05/4-2586/3-1977 od 31. lipnja 1977. Također i u zapisniku Sekretarijata za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove općine Trešnjevka, broj: UP/I-05/3-2586/4-77 od 29. travnja 1980., navodi se svrha uzimanja zemljišta iz posjeda, a to je radi formiranja individualnih urbanističkih parcela i djelomično pristupne ceste. Iz očitovanja Gradskog ureda za prostorno uređenje od 3. ožujka 2016. proizlazi da se predmetna zk.č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vrijeme uzimanja iz posjeda ranijih vlasnika nalazila u obuhvatu Provedbenog urbanističkog plana naselja Prečko ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 22/73., 28/76., 18/84., 14/85. i 26/86.), većim dijelom u zoni predviđenoj za individualno stanovanje, a manjim dijelom u zoni prometnice, te je pripremljeno i uređeno za individualnu stambenu izgradnju. Nastavno upire na vještački nalaz u kojem se, u odnosu na privedenost namjeni po članku 17. stavku 1. i 5. i članku 55. stavku 3. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. , 81/02. i 98/19. – dalje u tekstu Zakon o naknadi), ocjenjuje kako se vraćanjem u vlasništvo predmetnog zemljišta ne bi narušila i okrnjila prostorna cjelovitost, pri čemu se vještak u cijelosti poziva i priklanja očitovanju Gradskog ureda za prostorno uređenje od 3. ožujka 2016., prema kojem je predviđeno zemljište pripremljeno i uređeno za stambenu izgradnju. U prilog navodima o privedenosti namjeni ide i uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 12. siječnja 2011., kojim je potvrđena promjena oblika, površine, kulture i nositelja prava na zk.č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dana oduzimanja (1977. godine) do dana donošenja Zakona o naknadi. Mišljenja je da bi se formiranjem nove parcele iz središnjeg dijela pravilno formiranih gradilišta pripremljenih za izgradnju, ostavljanjem na južnom i sjevernom dijelu formiranih gradilišta male parcele površine 3 m2, 9 m2, 14 m2, 12 m2, 19 m2, 27 m2, 30 m2 i 56 m2, zasigurno okrnjila prostorna cjelovitost sukladno članku 55. Zakona o naknadi, zbog čega nema zakonske ovlasti za povrat predmetne nekretnine u naravi. Zaključno, ističe da je predmetna nekretnina oduzeta te cijepana četiri puta prije stupanja na snagu Zakona o naknadi, te su riješeni imovinsko-pravni poslovi, naknada je plaćena, upisano je pravo vlasništva Grada Zagreba, teren izravnat, ispred prolazi asfaltirana cesta s komunalnim priključcima, dakle, iz svega slijedi da je nekretnina pripremljena za izgradnju sukladno svrsi i prostornom planu. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbene navode, poništiti osporenu presudu, rješenje tuženika i djelomično rješenje prvostupanjskog tijela, te predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženik i zainteresirane osobe, uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

6. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je osnovano zaključio da se ovdje radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u smislu članka 17. stavka 5. Zakona o naknadi, niti bi se njegovim vraćanjem okrnjila prostorna cjelovitost odnosno namjena uporabe prostora i imovine u smislu članka 55. točke 3. istog Zakona, a što ima za posljedicu povrat opisanog zemljišta u vlasništvu ovlašteniku naknade.

8. Pritom je već tuženik u osporenom rješenju dao detaljnu i argumentirano obrazloženu analizu razloga kojima se rukovodio ocjenjujući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za vraćanje u vlasništvo predmetnog zemljišta, a koje razloge, zbog nepotrebnog ponavljanja, u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, kao što ih je osnovano prihvatio i prvostupanjski sud, jer su utemeljeni na pravilnoj ocjeni dokaza provedenih u postupku (očevidi, vještačenje i dr.) i na pravilnom tumačenju relevantnih odredaba primijenjenog materijalnog prava.

9. S obzirom na navedeno, i po ocjeni ovoga Suda, činjenica da je, od oduzimanja, predmetna nekretnina mijenjala površinu i oblik ne daje mjesta zaključku da je Grad Zagreb izvršio do dana donošenja Zakona o naknadi pripreme za izgradnju koje bi isključivale naturalni povrat kao oblik naknade, a niti na to upućuje činjenica da su na predmetnom području dijelom izgrađene asfaltirane ceste s komunalnim priključcima. Okolnost, naime, što se neizgrađeno građevinsko zemljište nalazi na već izgrađenom građevinskom području, sama po sebi ne znači da je na tom zemljištu izvršena i priprema za izgradnju za namjenu određenu planom. Ovo osobito u konkretnom slučaju gdje je zemljište oduzeto u svrhu individualne stambene izgradnje, čemu ovdje nije udovoljeno, jer na predmetnom zemljištu nema izgrađenih objekata, niti su na istom započeti građevinski radovi, nema izvedenih priključaka komunalne infrastrukture, te se većim dijelom radi o zapuštenom zemljištu obraslom raslinjem koje nije privedeno namjeni, a što je sve detaljno opisano vještačkim nalazom.

10. Nije pravno odlučan niti prigovor usmjeren na činjenicu da je naknada za oduzeto zemljište isplaćena, jer je točkom III. izreke djelomičnog rješenja određeno da je OĐ dužna vratiti revalorizirani iznos primljene naknade.

11. Slijedom izloženog, a imajući u vidu dokaze koji prileže svezu spisa, kao i činjenicu da tužitelj i u žalbi ponavlja prigovore istaknute u tužbi i tijekom upravnog postupka, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe, jer je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava.

12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu, 11. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović