REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-902/2019-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužiteljice TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 10. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika IŽ, savjetnice u OGDO, dana 11. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, platiti tužiteljici TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće, ukupan iznos od 209,52 eura bruto zajedno sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, tekućom na iznose od:

- 22,99 EUR od 16. ožujka 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,89 EUR od 16. svibnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,79 EUR od 16. srpnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,90 EUR od 16. kolovoza 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,98 EUR od 16. rujna 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,97 EUR od 16. studenog 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 925,56 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. U razdoblju od 01.01.2018. do 18.10.2018., tužitelj je kod tuženika prema rasporedu radnog vremena ostvarivao prekovremeni rad, a koji mu nije plaćen i to: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, jer je radio duže 8 sati u tjednu, subotom i nedjeljom; u smjenama i turnusima, jer je radio u smjenama i turnusima u navedenom razdoblju, duže od redovne smjene od 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugačiji način, jer je radio duže od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno; prekovremeni rad, u navedenim oblicima rada tužitelj je ostvarivao na dane blagdana, neradne dane utvrđene Zakonom i na dane Uskrsa, koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, te je sve tako odrađene sate tuženik bio u obvezi obračunati kao prekovremeni rad. Stoga je tužitelj imao pravo da mu se osnovna plaća uveća za dodatak za efektivno odrađene prekovremene sate rada ostvarene u noćnom dijelu dana za 40%, u drugoj smjeni za 10%, subotama 25%, za rada nedjeljama 35% i za rad blagdanom 150%, jer se ovi dodaci međusobno ne isključuju. Zbog neisplate prekovremenog rada ostvarenih u navedenim oblicima rada, tužitelju nije u cijelosti isplaćena naknada za korištenje godišnjeg odmora u utuženom razdoblju, a sve iz razloga jer nije pravilno izračunavana prosječna plaća. Način ostvarivanja prekovremenog rada reguliran je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja, te je određeno da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2treće-2dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, nastao je jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati, koje je tužitelj trebao odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženih sa 8 sati. Tužitelj navodi da se prije podnošenja ove tužbe obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu, koje je stvarno i mjesno nadležno za postupanje pred ovim sudom, međutim u roku od tri mjeseca, od podnošenja o zahtjevu nije odlučeno. Tužitelj predlaže presuditi kako to sadržajem opisuje izreka ove presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da opreza radi, osporava osnovu i visinu sadržanog tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška. Nadalje, tijekom postupka tužena ističe da je tužiteljica državna službenica zaposlena u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu od 24.01.2018., raspoređena na radno mjesto strukovnog učitelja – kuhara u Pododsjeku prehrane Odjela financijsko-knjigovodstvenih poslova, te da su ti poslovi organizirani u smjenskom radu od ponedjeljka do nedjelje (svi dani u tjednu), a sve sukladno mjesečnom rasporedu rada. Prekovremenim radom u slučaju kada je rad organiziran u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (čl. 44. KU-a). Nadalje da je službenicima koji su radili na blagdan, a koji pada u radni dan, isplaćena plaća uvećana za 15%. Za svaki prekovremeni sat rada izdaje se nalog za prekovremeni rad u kojem službenik svojim potpisom potvrđuje trajanje prekovremenog rada i potraživanje s osnove prekovremenog rada, a što znači da se izjašnjava da će prekovremeni rad biti ili plaćen ili će koristiti slobodne sate rada.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 19.10.2018., Rješenje o rasporedu na radno mjesto od 24.01.2018., obračunske isprave za isplatu plaće, Evidencije o radnom vremenu, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst i 25/13, 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 23.03.2023., proizlazi da je tužitelj radio u smjenama, uglavnom od 6 do 14 sati, te od 12 do 20 sati. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. čl. i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je slijedeće:

- S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.),

- Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.),

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.),

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.),

- Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

5.1.Stoga vještak nalazi da je; poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati, da ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“, da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji rade u smjenama, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati (dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom), da se prekovremeni rad djelatniku, koji radi u smjenama i turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije, da se djelatniku koji radu u turnusu, ne plaća posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan (ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati), da sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla, da prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

6. Zaključno je vještak dao mišljenje, da iz Evidencija radnog vremena slijedi da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u smjenama po 8 sati, da iz istih proizlazi broj pojedinih vrsta sati (redovni rad, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust i dr.), koje je tužiteljica ostvarila tijekom jednog mjeseca u utuženom razdoblju te da su svi sati rada iskazani u mjesečnim tabelarnim evidencijama rada, u kojima je broj sati rada iskazan po danima a koji odgovaraju broju sati rada iskazanim i isplaćenim u platnim listama tužiteljice. Stoga vještak zaključuje, kako je u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja kako su tužitelju u utuženom razdoblju isplaćeni svi sati prekovremenog rada, a posljedično tome isplaćena mu je u cijelosti bruto plaća.

7. Tužitelj u odnosu na navedeni nalaz i mišljenje ističe primjedbe navodeći da se navedeni obračun prekovremenog rada tužitelju, odnosi na oblik rada u kojem tužitelj nije obavljao poslove svoga radnoga mjesta. U članku 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz 2017. godine navodi se:

- u stavku 6.:“ Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svaki dnevni redovni rad službenika i namještenike prema utvrđenom radnome vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I smjena), poslijepodnevnom (II smjena) ili noćno dijelu dana(III smjena)“.,

-u stavku 7. navodi se:“ Rad u I smjeni je od 6 do 14 sati, u II smjeni od 14 do 22 sata i u III smjeni od 22 do 6 sati“.,

- u stavku 10. navodi se:“ Prekovremeni radom, kada je rad službenika i namještenike organiziran u smjenama (2 prve-2-druge-2 treće -2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati“.

Prema navedenim odredbama, da bi se rad tužitelja u navedenom razdoblju imao smatrati radom u smjenama (smjenskim radom), njegove smjene trebale su se pravilno odvijati za razdoblje od siječnja do listopada 2018. (2- prve -2 druge – 2 - treće i dva dana slobodna), jer navedeni Kolektivni ugovor ne predviđa nikakav drugi oblik rada u smjenama (smjenski rad). Pošto se rad tužitelj nije odvijao u pravilnim smjenama, tada njegov rad za utuženo razdoblje ima oblik rada na drugačiji način te je vještak tužitelju za navedeno razdoblje trebao kao prekovremeni rad obračunati svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

8. U dodatnom nalazu i mišljenju od 18.10.2024. vještak je, obzirom na izneseno, naveo kako, u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, je mišljenja kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada i to uzimajući u obzir rad na drugačiji način, za utuženo razdoblje iznosi ukupno 209,52 eura.

9. Na dopunski nalaz i mišljenje tužitelj i tuženik nisu stavljali primjedbi, te je tužitelj u skladu s istim precizirao tužbeni zahtjev.

10. Sud je nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegovu dopunu, prihvatio kao stručan i objektivan, izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije.

11. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. - u skladu s odredbama (čl. 14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Odredbom čl. 61. odnosno 81. Zakona o radu , koja propisuje da radnik za vrijeme godišnje odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Imajući u vidu postavljeni zadatak, a polazeći i od utvrđenja Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike, valja prihvatiti dodatni nalaz i mišljenje vještaka koji polazi od odredbi važećih Kolektivnih ugovora koji definiraju da je rad na drugačiji način svaki rad koji nije obuhvaćen čl. 8. i čl. 38. od stavka 6. do stavka 10.Kolektivnog ugora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 112/2017.), a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 38. st.11. KU/2017). Stoga se prihvaća dodatni nalaz vještaka u kojem evidentira razdoblja na tjednoj osnovi u kojima je tužitelj radio u nejednakom rasporedu radnog vremena, odnosno u kojima je njegov raspored rada odstupao od uobičajene tj. očekivane dinamike rada u smjenama (2 prve-2druge-2 treće-2 slobodna dana). Tako evidentirani (na tjednoj razini) sati stavljeni su u odnos s tjednim fondom radnih sati za pojedini tjedan, te su na taj način obračunani prekovremeni sati rada u skladu s čl. 38. st. 11. KU/2017 .

12. Tužiteljica osnovano potražuje zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od 16-tog u mjesecu za plaću za prethodni mjesec, imajući u vidu odredbu čl. 92.st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17).

13.Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

14. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 209,52 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 25 bodova, (Tbr. 32., 7.t.1.),sastav tužbe u visini 25 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima 26.04.2019., 04.07.2019., 06.09.2024., 10.01.2025., za svako u visini od 25 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podnesaka od 03.04.2019., 20.04.2023., 22.10.2024., za svako u visini od 25 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za pristup na ročište za objavu odluke u visini od 12,5 bodova (Tbr. 9.t.3., 7.t.1.), što ukupno iznosi 237,5 bodova, odnosno 475,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 118,75 eura, kao i troškove financijskog vještačenja u visini od 331,81 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 925,56 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 25.02.2020., kojim dostavlja dokaz o uplati predujma za financijsko vještačenje, jer ga sud na dostavu tog dokaza nije pozvao.

16. Tužiteljica je podnijela tuženici zahtjev za mirno rješenje spora dana 19.10.2018., pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu i da je u ovom sporu tužiteljici dosuđeno upravo ono potraživanje u pogledu kojeg se i obratila tuženoj u mirnom postupku

17. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu 11. veljače 2025.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku