REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž 72/2023-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari I- tužitelja TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II-tužitelja ŠĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužiteljice ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužiteljice TĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćnici Mirni Ferk odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Trg bana J. Jelačića 6/1, radi utvrđivanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2648/17-35 od 21. veljače 2018. u sjednici vijeća održanoj dana 11. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I Žalba tužene Republike Hrvatske odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2648/17-35 od 21. veljače 2018. u odnosu na IV-tužiteljicu TĆF.
II Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka, kao neosnovan. III Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da IV-tužiteljici TĆF naknadi troškove revizijskog postupka u iznosu od 750,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2648/17-35 od 21. veljače 2018. odlučeno je:
" Utvrđuje se da je tužitelj TĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 1651/34826 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci u [adresa], ukupne površine 34826 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužitelj ŠĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću te time postao suvlasnik u 825/34826 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci u [adresa] ukupne površine 34826 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica ČĆ stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 825/34826 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci u [adresa] ukupne površine 34826 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću te time postala suvlasnik u 14325/34826 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci u [adresa] ukupne površine 34826 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] i [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
II.Utvrđuje se da je tužitelj TĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 405/184241 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci ukupne površine 184241 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužitelj ŠĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 202/184241 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci ukupne površine 184241 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica ČĆ stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 202/184241 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci ukupne površine 184241 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 1712/184241 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci ukupne površine 184241 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
III.Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 5298/18639 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Dolci u [adresa] ukupne površine 18639 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] i [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
IV.Utvrđuje se da je tužitelj TĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 1019/16146 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa], ukupne površine 16146 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je tužitelj ŠĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 510/16146 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa], ukupne površine 16146 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je tužiteljica ČĆ stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 510/16146 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa], ukupne površine 16146 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću te time postala suvlasnik u 4075/16146 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa], ukupne površine 16146 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u pl.br. [broj] i [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
V.Utvrđuje se da je tužitelj TĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 827/3294 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Osredek u [adresa], ukupne površine 3294 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužitelj ŠĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 413/3294 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Osredek u [adresa], ukupne površine 3294 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica ČĆ stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 413/3294 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Osredek u [adresa], ukupne površine 3294 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 1640/3294 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Osredek u [adresa], ukupne površine 3294 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] i [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
VI.Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 1284/16688 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa], ukupne površine 16688 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
VII.Utvrđuje se da je tužitelj TĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 2877/10260 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa] u [adresa] ukupne površine 10260 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
VII.Utvrđuje se da je tužitelj ŠĆ stekao pravo vlasništva dosjelošću, te time postao suvlasnik u 1438/10260 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa] u [adresa] ukupne površine 1026 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina].
Utvrđuje se da je tužiteljica ČĆ stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 1438/10260 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa] u [adresa] ukupne površine 10260 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je tužiteljica TĆF stekla pravo vlasništva dosjelošću, te time postala suvlasnik u 1173/10260 dijela zk. čbr. [katastarska čestica] šuma Oškrinjah u [adresa] u [adresa] ukupne površine 10260 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio identifikacijski odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisano u pl. [broj] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik Republika Hrvatska dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama i to na način da tužitelji budu upisani kao suvlasnici označenih i naprijed navedenih dijelova predmetnih nekretnina u gore navedenim omjerima, sve to u roku od 15 dana.
VIII.Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 79.523,41 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. veljače 2018. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana."
2. Protiv presude tužena je pravovremeno podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. ZPP-a te zbog povrede iz čl. 354.st.1. ZPP-a kako u pogledu glavne stvari tako i u pogledu odluke o parničnom trošku. U žalbi ukazuje na bitnu povredu postupka iz čl. 354.st.2.točka 11. ZPP-a. Sud utvrđuje da je svaki tužitelj stekao vlasništvo dosjelošću, ali ne utvrđuje vlasništvo čega je stekao dosjelošću i kako to da stječe vlasništvo pa onda postaje suvlasnik u nekom omjeru. Sud uopće ne utvrđuje u kakvom su odnosu tužitelji i zašto bi pojedinom tužitelju pripao dosuđeni suvlasnički dio obzirom da proizlazi kako u konačnici tužitelji ulaze u suvlasničku zajednicu sa tuženikom.
2.1. Sud nije utvrđivao što u stvarnosti posjeduju tužitelji, a isti su prije podnošenja tužbe morali formirati nove parcele. Nadalje, navodi kako je sud neosnovano dopustio preinaku tužbe na kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], te da nije utvrdio da je RH vlasnik te nekretnine. Smatra da u konkretnom slučaju nikako nije na strani prednika utvrđen pošteni posjed od 40 godina. Samom činjenicom da je 1911. došlo do upisa u zemljišnim knjigama vlasništva Urbarske obćine Vugrovec posjed prednika tužitelja više nikako nije mogao biti pošten. I od tada do 6.travnja 1941. nije proteklo 40 godina. Nakon 1911. nekretnine nisu mogle postati privatno vlasništvo pojedinih ovlaštenika na temelju dovršenja diobnog postupka pokrenutog prije 6.travnja 1941. koja odobrenja su davala okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju (odluka Ustavnog suda od 22.10.2014).Postavlja se pitanje koji je prednik kupio od biskupije zemljište, a nikad se nije upisao u vlasništvo.
2.2. Predlaže ukidanje presude i odbijanje tužbe uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu IV tužiteljica osporava žalbene navode, te predlaže odbijanje iste žalbe kao neosnovane i potvrđivanje osporene presude.
4. O tužbenom zahtjevu tužitelja sud je odlučivao presudom P-2149/15 od 29. studenoga 2016. i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, a koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-44/17-3 od 12. travnja 2017. s uputom prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku prvenstveno utvrdi tko je osoba koju tužitelji smatraju pravnim prednikom koji je na dan 06. travnja 1941. ispunio uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama, te da potom provjeri je li ta osoba ispunila uvjete za stjecanje prava vlasništva prema odredbama § 1472. OGZ-a koji je važio u to vrijeme te vezu između te osobe i tužitelja. Prvostupanjski sud je u osporenoj presudi odgovorio na ista pitanja.
4.1. Županijski sud u Slavonskom Brodu je svojom presudom poslovni broj Gž- 419/2018-7 od 10.rujna 2019. prihvatio žalbu tuženice Republike Hrvatske, preinačio presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. veljače 2018., poslovni broj P-2648/2017-35, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te naložio tužiteljima da naknade troškove parničnog postupka tuženoj. Iz obrazloženja presude proizlazi da su u predmetnom slučaju tužitelji mogli zahtijevati utvrđenje prava vlasništva samo na točno određenom dijelu (fizički podijeljenom nekretninom), ali ne i pravo suvlasništva idealnog dijela cijele (nepodijeljene) nekretnine jer se dosjelošću ne može steći više nego što se posjedovalo, budući opseg posjeda određuje opseg dosjelosti (tako u Rev-260/82 i Rev-3064/15), zbog čega je tužbeni zahtjev odbijen.
4.2. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svom rješenju poslovni broj Rev 965/2020-2 od 19.10.2022. prihvatio reviziju 4.tužiteljice, te ukinuo u odnosu na 4. tužiteljicu ŠĆF presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž- 419/2018-7 od 10.rujna 2019. i predmet vratio istom sudu na ponovno suđenje. U odluci navodi da je u odnosu na postavljeno pitanje, revizijski sud u više svojih odluka izrazio shvaćanje da se dosjelošću može steći idealni suvlasnički dio nekretnine.
4.3. Vrhovni sud dalje u obrazloženju navodi: "Budući da drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa, ocijenivši tužbeni zahtjev neosnovanim samo zbog toga što je smatrao da se dosjelošću ne može steći suvlasništvo idealnog dijela nekretnine, nije dao razloge o ostalim žalbenim navodima u pogledu postojanja pretpostavki za stjecanje vlasništva dosjelošću, to nema uvjeta za preinačenje pobijane presude, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 395.st.2. ZPP ukinuti drugostupanjsku presudu u odnosu na revidenticu i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje. Odluka iz točke II. izreke temelji se na odredbi čl. 166.st.3. ZPP-a."
5. Odlučujući o žalbi tužene, sukladno odluci Vrhovnog suda, samo u odnosu na 4. tužiteljicu ŠĆF, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2648/17-35 od 21. veljače 2018. ovaj sud je ocijenio da žalba tužene nije osnovana.
5.1. Drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno.
5.2. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su tužitelji stekli s pravo vlasništva na nekretninama tuženice Republike Hrvatske.
6.1. U postupku je utvrđeno:
- da je vlasnik nekretnina označenih u zk.č.br. [katastarske čestice] upisani u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan tuženik u cijelosti,
- da iz priloženih uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove proizlazi da su u postupku revizije posjedovnih listova za k. o. [katastarska općina] iz 1972. godine kao korisnici dijelova kč. br. [katastarska čestica] upisani PĆ (S) V, AĆ (S) V, te su na kč. br. [katastarska čestica] upisani HĆ i ŠĆF (AĆ) VŠ, te nadalje iz uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Odsjek III ([adresa]) od 23.7.2013. proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane građevine označene kao "A", "B", "C", "D" i "E" prije 15.02.1968. godine,
- da iz iskaza IV tužiteljice TĆF proizlazi da su predmetne čestice u posjedu njezine obitelji najmanje kroz 150 godina kroz koje vrijeme se čestica nasljeđivala i prelazila iz generacije u generaciju, a pouzdano znade da je njezin djed tu česticu uživao naslijedivši je od svog oca. Kao dijete živjela je tamo pa se sjeća da je njezina obitelj tamo obrađivala zemlju u čemu je i sama sudjelovala do udaje dok se nije odselila, a kasnije su suprug i ona dolazili u posjetu roditeljima i pomagali u obradi zemlje. Uživali su i šumu, a poznato joj je da su i ostali tužitelji također koristili svaki svoj dio predmetne čestice. Na toj čestici se još uvijek nalazi njezina stara kuća kao i štala. Nakon smrti djeda TĆ čestica je podijeljena na tri sina, te je svaki od njih znao koji je čiji dio. Tužiteljica je bila jedino dijete svojih roditelja pa je naslijedila 1/3 dijela.
- da je u vrijeme davanja iskaza 2007. godine PĆ bio u dobi od 82 godine i poznato mu je da je predmetne čestice od biskupije kupio njegov otac i cijelo to zemljište je bilo ograđeno. Njegov otac je predmetne čestice ostavio njima trojici sinova,
- da je III tužiteljica ČĆ iskazala da predmetne nekretnine koje u naravi predstavljaju oranice i šume njezina obitelj uživa već skoro 150 godina. Poznato joj je da su predmetne nekretnine uživao njezin otac pok. ŠĆ i majka OĆ, a njezin otac je tamo imao kuću,
- da je II tužitelj ŠĆ iskazao da je rođen na predmetnim nekretninama i da tu živi i dan danas, pri čemu kuća u kojoj sada živi nije ona ista kuća koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica]. Tu kuću u kojoj on živi sagradio je njegov stric pok. TĆ. Od kada je njemu poznato predmetne nekretnine se obrađuju, te su ih obrađivali njegov otac, djed i pradjed. Koliko mu je poznato njegov pradjed je bio prvi koji se doselio na ove nekretnine, a možda čak i njegov otac. Poznato mu je da se njegov djed rodio 1919. godine i da se rodio u Đurđekovcu,
- da je svjedok LĆ iskazao da živi u blizini predmetnih nekretnina na udaljenosti od cca 400 m te je prvi susjed tužitelja. Od kada zna za sebe zna da su ŠĆ i TĆF na tim nekretninama, da oni tamo žive te se na tim nekretninama nalazi kuća, gospodarska zgrada i ostalo. Poznata mu je i jedna priča, a to je da su pradjedovi tužitelja na balvanima dovukli jednu drvenu kuću na predmetnu nekretninu i da su tu kuću vukli tri tjedna. Priču je čuo od svog oca i djeda, jer i njegovi preci žive na ovom području od 1900. godine,
- da Svjedok VĆ također navodi da je susjed tužitelja i da je vlasnik zemlje pored predmetnih nekretnina. Ovu zemlju je naslijedio od oca, a njegov otac od svojeg oca. Na predmetnim nekretninama se nalazi kuća, staja, šume i pašnjaci. Misli da se pradjed tužitelja prvi doselio na predmetne nekretnine a otprilike u isto vrijeme tamo se doselio i njegov pradjed. Poznato mu je da su oba pradjeda bili lovci. Od djetinjstva dolazi na te nekretnine i poznato mu je da su tužiteljeve nekretnine bile takve kakve su i danas.
- da iz presude Općinskog suda u Sesvetama (list 70-73 spisa) broj P-932/06 od 24. lipnja 2009.g. koja je donesena povodom postupka koji se vodio između ovdje tužitelja i Nadbiskupije Zagrebačke, ali za drugu nekretninu utvrđeno je kako su tužitelji na isti način stekli pravo vlasništva dosjelošću te postali isključivi vlasnici nekretnina označenih u toj presudi, a koje nekretnine su također u naravi "šuma Dolci". U obrazloženju citirane presude sud ističe kako je "predmetne nekretnine kupnjom od tuženika stekao TĆ" uzimajući u obzir kako je na području [adresa] notorna činjenica da je tuženik (Zagrebačka nadbiskupija) svojedobno prodavala zemljišta u [adresa],
- da iz Uvjerenja gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba Odsjek III Sesvete klasa: 935-08/2013-02/1047 od 23.7.2013. proizlazi kako je na području kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirano pet građevina prije 15.02.1968. godine (kada je izvršeno prvo snimanje zatečenih i postojećih nekretnina iz zraka, a sve radi upisa do tada postojećih nekretnina u zemljišne knjige), a koje nekretnine su izgradili, nadograđivali i održavali preci tužitelja, a što su iskazali tužitelji i potvrdili saslušani svjedoci.
6.2. Temeljem provedenog dokaznog postupka sud zaključuje da je prednik tužitelja kao pradjed I, II i III tužitelja, a djed IV tužiteljice, TĆ rođ. u [adresa] davne 1884.g. te je dio predmetnih nekretnina naslijedio od svog oca, a dio kupio. Isti je kroz cijelo razdoblje sve do trenutka smrti prebivao i radio na području predmetnih nekretnina sve do 1952. kada je preminuo. Ova činjenica proizlazi iz Izvoda iz matične knjige umrlih pok. TĆ, prednika tužitelja (list 295 spisa), a iz kojeg je vidljivo kako je isti u trenutku rođenja i smrti imao prebivalište u [adresa]., a koja nekretnina se nalazi na području predmetnih nekretnina (konkretno kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća i dvor, upisano u posjedovni list [broj] k. o. [katastarska općina]). Sve ove činjenice proizlaze i iz Ugovora o diobi nasljedničke zajednice nekretnina iz 1963.g. (list 16 spisa) iz kojeg je razvidno kako je prednik tužitelja TĆ bio samostalni posjednik predmetnih nekretnina sve do 1952.g., kada je preminuo te je zemlja prešla na njegove nasljednike.
6.3. TĆ, prednik tužitelja je dakle na dan 06. travnja 1941.g. stekao uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću po propisima koji su tada vrijedili i na koji slučaj se primjenjuju odredbe § 1472 do 1477 OGZ-a. §1477 OGZ-a propisuje da "tko dosjelost svoga posjeda osniva na vremenu od 30 ili 40 godina taj nije dužan pokazati zakoniti naslov stečenja svojeg.." osim ako ne bi bilo dokazano nepoštenje posjeda. Posjed prednika tužitelja je zakonit, pošten i istinit, jer je TĆ predmetne nekretnine održavao, na njima gradio, u njima živio, iste obrađivao i brinuo se za njih kao i svi njegovi potomci.
6.4. Redoslijedom nasljeđivanja i utvrđivanjem pravnih sljednika sud je sa sigurnošću utvrdio da je pok. TĆ koji je preminuo 1952.g. u [adresa], a koji je rođen **.**.1884.g. bio posjednik predmetnih nekretnina i koji je na dan 06. travnja 1941.g. prema odredbama OGZ-a stekao uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama prema propisima koji su vrijedili u to vrijeme. Stoga je sud utvrdio da je upravo TĆ bio osoba koja je ispunila uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema § 1472 OGZ-a, a koja odredba propisuje da se: proti fiskusa to jest, proti upraviteljima državnih dobara i državne imovine, može steći pravo vlasništva dosjelošću samo posjedom od 40 godina. Kako je upravo na tim nekretninama pokojni TĆ rođen **.**.1884.g., to ujedno znači da su na tim nekretninama i živjeli njegovi pokojni roditelji T i ĆĆ, a što sve jasno proizlazi iz Izvoda iz matične knjige umrlih (list 295 spisa), time je do 1941. god proteklo najduže vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem OGZ-a. Te nekretnine od tada pa do danas neprekinuto posjeduju kako pravni prednici tužitelja, tako i tužitelji. Vezu između pok. TĆ kao pravnog prednika i ovdje I-IV tužitelja sud je utvrdio temeljem svih priloženih izvoda iz matične knjige rođenih, matične knjige umrlih i temeljem rješenja o nasljeđivanju.
6.5. Temeljem iskaza stranaka i svjedoka sud je sa sigurnošću utvrdio da je predmetno zemljište u posjedu tužitelja i njihovih prednika još od davne 1900. godine koji su predmetne nekretnine posjedovali, obrađivali ih i koristili i vršili miran posjed sa voljom da drže nekretnine kao svoje, a u kojem posjedu ih nitko nije smetao. Naprijed je navedeno da je TĆ kao pravni prednik ovdje tužitelja u istinitom posjedu i poštenom posjedu radi čega su ispunjeni svi uvjeti za stjecanje prava vlasništva primjenom citiranog § 1477 OGZ-a koji se primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih do 06.04.1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije. Ovdje tužitelji i njihovi prednici su računajući od TĆ u samostalnom posjedu u ukupnom razdoblju preko 134 godine, a dulje od 40 godina na dan 06.04.1941.g. iz čega je razvidno da je stečeno pravo vlasništva dosjelošću temeljem §1472 i § 1477 OGZ-a.
6.6. Predmetne nekretnine su ovdje tužitelji stekli i nasljeđivanjem od svojih prednika obzirom da su u trenutku podnošenja tužbe, odnosno na dan 12. veljače 2007.g. njihovi pravni prednici imali kvalificirani posjed iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to za cijelo vrijeme važenja tog zakona. Odredbom čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08.10.1991.g. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana što je i ovdje slučaj jer su prednici tužitelja u trenutku podnošenja tužbe imali kvalificirani posjed od najmanje 20 godina neprekidnog posjedovanja odnosno bar pošten posjed od najmanje 40 godina neprekidnog posjedovanja, bez obzira što je 1999.g. Ustavni sud izmijenio taj članak na štetu pojedinaca.
6.7. Stoga su tužitelji po ocjeni ovog suda savjesni posjednici predmetnih nekretnina još od 1900. godine, pa su stoga tužitelji pravo vlasništva nekretnina stekli dosjelošću prije 6. travnja 1941. godine. Naime, na strani tužitelja su se ispunile pretpostavke o stjecanju prava vlasništva po propisima koji su bili na snazi do 6. travnja 1941. godine. Najduži rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je prema § 1472 bivšeg OGZ-a iznosio 30, odnosno 40 godina. Stoga, a kako su pravni prednici tužitelja stupili u posjed predmetnih nekretnina 1900. godine do 6. travnja 1941. godine je protekao najduži rok od 40 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Na ovo pravo stjecanja prava vlasništva ne utječe činjenica što su sporne nekretnine na temelju Odluke Krunidbenog stola Urbarskog suda od 10.11.1911.g. broj 1064 (list 35) uknjižene kao vlasništvo Urbarske obćine Vugrovec (upis u vlastovnicu pod rednim br. 42 povijesnog zk izvatka), kao slobodno zemljište i potom uknjižene 24.04.1948.g. u korist društvenog vlasništva kao Općenarodna imovina, jer su tužiteljevi pravni prednici pravo vlasništva nad tim nekretninama stekli dosjelošću prije nego što je izvršen upis predmetnih nekretnina kao Općenarodna imovina, odnosno pravo vlasništva dosjelošću je stečeno do 1941.
7. Dakle iz provedenog postupka proizlazi da je IV tužiteljica, odnosno njeni pravni prednici temeljem odredbi Općeg građanskog zakonika stekli nekretninu pravnim poslom kupoprodaje, ali da ispunjavaju i uvjete za stjecanje dosjelošću predmetnih nekretnina sukladno pravilima § 1472.OGZ-a s obzirom da nekretninu posjeduju u kvalificiranom posjedu od 1900. godine. Tako da su se na strani tužiteljice ispunile pretpostavke o stjecanju prava vlasništva po propisima koji su bili na snazi do 6.4.1941. godine, da su kao posjednici upisani ili tužitelji ili njihovi pravni prednici. Predmetne nekretnine nalaze u posjedu tužitelja i njihovih prednika više od 150 godina još od 1900. godine kada je Zagrebačka nadbiskupija prodavala zemlju pa je i njihov prednik kupio predmetne nekretnine a da je na dan 6. travnja 1941. prednik pok. TĆ, kao nasljednik Š i ĆĆ (rođen 1884., a preminuo 1952.) dosjelošću stekao iste a njega su naslijedila tri sina i to PĆ (kojega je naslijedila 4. tužiteljica), ĆĆ (kojega su naslijedili ŠĆ, TĆ i DĆ, time da su ŠĆ naslijedili 2. tužitelj i 3. tužiteljica, TĆ je naslijedio 1. tužitelj, a DĆ je naslijedila EĆ a nju 1. tužitelj, 2. tužitelj i 3. tužiteljica) i AĆ (kojega su naslijedile HĆ time da je nju naslijedila 4. tužiteljica, i sama 4. tužiteljica), a prednici tužitelja su na predmetnim nekretninama izgradili više objekata (pet) prije 15. veljače 1968. kada je izvršeno prvo snimanje nekretnina iz zraka.
7.1. Sud se pravilno poziva i na odluku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu Trgo protiv Rh zahtjev 35298/04 od 11.lipnja 2009. iz koje proizlazi da pojedinac može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću u odnosu na državu temeljem Zakona na snazi, bez obzira što je taj zakon kasnije izmijenjen na štetu pojedinaca. Iz provedenog postupka proizlazi da su tužitelji stekli idealni dio nekretnine i temeljem dosjelosti, ugovora o kupoprodaji, građenja i ugovora o diobi nasljedničke zajednice i to prema pravilima OGZ-a.
7.2. U odnosu na daljnje žalbene navode, sud utvrđuje da su tužitelji konačno postavili tužbeni zahtjev u skladu sa stanjem u predmetnim posjedovnim listovima, odnosno prema površinama iz posjedovnih listova, uvažavajući prigovore tužene tijekom postupka. Tuženik pogrešno navodi u žalbi da su tužitelji trebali prvotno formirati posebnu građevinsku parcelu i postaviti zahtjev za stjecanje takve novoformirane parcele. I sam Vrhovni sud navodi da se dosjelošću može steći i suvlasnički idealni dio nekretnine. Tužbeni zahtjev je postavljen na temelju površina i omjera iz posjedovnih listova te posjeda IV tužiteljice, koje upise u posjedovnim listovima tužena nije osporavala zbog čega je neosnovan žalbeni navod da sud nije utvrdio vlasništvo čega je tužiteljica stekla dosjelošću.
7.3. Tužena u žalbi navodi da je sud nezakonito dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva na kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te da za isto nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a ZPP-a. Iz provedenog postupka proizlazi da se tužena nije protivila preinaci tužbe, te da se radi o sukcesivnoj kumulaciji tužbenog zahtjeva. Sud u obrazloženju presude pravilno navodi da je proširenje tužbenog zahtjeva na kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] dopustio zbog ekonomičnosti postupka jer je to svrsishodno za rješenje spora. Tužena se u postupku nije protivila proširenju tužbenog zahtjeva. Podnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora na koje tužena ukazuje u žalbi posebno za tu česticu za koju se izričito izjasnila da tužiteljima ne pripada pravo vlasništva, ne bi se postiglo mirno rješenje spora što je svrha odredbe čl. 186 a ZPP-a, te bi inzistiranje na takvom postupanju bilo suprotno načelu ekonomičnosti i suprotno načelu jednakosti stranka u postupku.
7.4. U žalbi tužena neosnovano navodi da nije pasivno legitimirana u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Sud je u dokaznom postupku uzeo u obzir da je tužena upisana kao vlasnik na zk. ulošku [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], čime je utvrdio njenu pasivnu legitimaciju (strana spisa 259).
7.5. U odnosu na navode iz žalbe da tužitelji nisu dokazali da je predmetno zemljište kupio njihov prednik od crkve sud u obrazloženju pravilno navodi da je uvidom u Presudu općinskog suda u Sesvetama broj P-932/06 od 24.lipnja 2009. utvrđeno u drugom postupku koji se vodio između tužitelja i Zagrebačke Nadbiskupije za drugu nekretninu da su tužitelji vlasnici nekretnina i da je iste nekretnine stekao njihov prednik TĆ kupnjom od Zagrebačke nadbiskupije i te je isto notorna činjenica da je Zagrebačka Nadbiskupija prodavala zemlju u Markovom Polju. To su potvrdili i svjedoci i stranke.
7.6. Tužena tijekom postupka nije dokazala da bi prednicima tužitelja itko osporavao posjed ili vlasništvo predmetnih nekretnina. Upravo suprotno iz iskaza svjedoka proizlazi kako su predmetna nekretnine u nesmetanom vlasništvu i posjedu IV tužiteljice i njenih prednika preko 150 godina.
7.7. Temeljem nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Mladena Beber točno su identificirane čestice koje su predmet spora temeljem pregleda sudskog spisa, izmjere na terenu i uvida u katastarski plan. 15. studenog 2013. izvršen je očevid sa strankama, sudom i sudskim vještakom. Kako ostale čestice nisu bile sporne vještak je identificirao ponovno samo kčbr. [katastarska čestica], a sve sukladno posjedovnim listovima.
8. Kako svojim žalbenim navodima tužena nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke, sud je žalbu tužene odbio kao neosnovanu i potvrdio presudu ali samo u odnosu na IV tužiteljicu, a sve temeljem članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
9. Kako tužena nije uspjela sa žalbom sud je zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka odbio sukladno odredbi čl. 166.st.1. i 154.st.1. ZPP-a.
10. O zatraženim troškovima revizijskog postupka sud je odlučio sukladno odredbi čl. 166.st.1. i 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, te sukladno Tbr.52.st.3. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12,103/14,118/14,107/15,37/22,126/22,138/23 – dalje: Tarifa), te Tbr.10.st.5.OT, tako da trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije iznosi 300,00 eura, kao i trošak sastava revizije, što zajedno sa pdv-om iznosi 750,00 eura.
10.1. U preostalom dijelu zahtjev IV tužiteljice za naknadu troškova revizijskog postupka je neosnovan jer je previsoko postavljen.
U Požegi, 11. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
