REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj Kž-247/2023-7.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po predsjedniku vijeća Mirku Svirčeviću u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ĆD zbog kaznenog djela iz članka 229. stavak 1. točka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15. dalje u tekstu KZ/11),i dr. po službenoj dužnosti, a nakon donošenja presude poslovni broj Kž-247/2023-5. od 2. siječnja 2025. kojom je odlučeno o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku i okrivljenika ĆD podnesenoj po branitelju odvjetniku Tomislavu Filakoviću protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-363/2019-133. od 23. ožujka 2023., 11. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Ispravlja se presuda ovoga suda poslovni broj Kž-247/2023-5. od 2. siječnja 2025. na način da se u obrazloženju pisanog otpravka presude na strani 4. ispod podnaslova "O žalbi ODO u Osijeku briše tekst naveden po točkama 14., 15., 16. i 17." te se stavlja slijedeći tekst:
14. Nije u pravu Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Ova bitna povreda kaznenog postupka postoji kada se presuda ne može ispitati zbog toga što nema razloga o odlučnim činjenicama, ili zbog toga što su ti razlozi nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni ili su suprotni sadržaju dokaza izvedenih na raspravi. Suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika ovaj drugostupanjski sud nalazi da se pobijana presuda može ispitati jer je prvostupanjski sud za oslobađajući dio pobijane presude iznio svoje razloge o odlučnim činjenicama, a ti razlozi su jasni i nisu proturječni, te su u skladu sa sadržajem dokaza koji su izvedeni na raspravi. Naime, prvostupanjski sud je u obrazloženju oslobađajućeg dijela prvostupanjske presude nakon što je reproducirao obranu okrivljenika te iskaze žrtve – oštećenika KD i rezultate mehanoskopskog vještačenja od 6. srpnja 2018. u točkama 33 do 46 iznio kritičku analizu svih izvedenih dokaza i svoj zaključak o tome da nema dokaza da je okrivljenik na način kako mu je to u optužbi stavljeno na teret počinio kaznena djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u svezi sa člankom 228. stavak 1. KZ/11. koja mu je optužbom državni odvjetnik stavio na teret. Prema tome ne stoji tvrdnja državnog odvjetnika da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.
15. Neosnovana je žalba državnog odvjetnika iz Osijeka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik tvrdi da je prvostupanjski sud neosnovano povjerovao obrani okrivljenika, a da je propustio pravilno vrednovati iskaz oštećenika KD, te stručno mišljenje obrtnika ključara DD iz policijskog izvješća, te da je na temelju takve pogrešne procjene ovih dokaza izveo i pogrešan zaključak da nije dokazano da je okrivljenik počinio kaznena djela teške krađe iz točke 1. i 2. optužbe. Suprotno ovim žalbenim navodima ovaj drugostupanjski sud nalazi pravilnim zaključak prvostupanjskog suda kako nema dokaza da bi okrivljenik počinio ova kaznena djela. U pogledu provale i krađe drva opisanih u točki 1. optužbe ni sam oštećenik KD zapravo nema nikakvih saznanja o počinitelju, jedino što on misli da je to okrivljenik kojeg on naziva VD, no niti on niti tko drugi nije vidio okrivljenika da bi provalio u prostoriju gdje su se nalazila drva da bi odnio osam metara prostornih iscijepane bukve i graba. Činjenica da je okrivljenik posjedovao određeni alat s kojim se moglo provaliti u tu prostoriju, a na koju se u žalbi poziva državno odvjetništvo je samo jedna indicija da bi počinitelj mogao biti okrivljenik no na temelju iste se ne može sa potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik to i učinio, pogotovo kada se ima u vidu rezultat mehanoskopskog vještačenja iz kojeg proizlazi da se ne može dati odgovor da li je sa alatom pronađenim kod okrivljenika provaljeno u predmetnu prostoriju. U odnosu na kazneno djelo iz točke 2. u kojoj se okrivljeniku stavlja na teret da je provalio u prostoriju u kojoj je KD držao alnasere, altenatore i zračne filtere, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda izražen u točki 43. i 44. obrazloženja pobijane presude kako je jedini iskaz koji donekle potvrđuje navode optužbe iskaz oštećenog KD kojega je dao tijekom istrage kod državnog odvjetništva. Kako prilikom ispitivanja oštećenog kod državnog odvjetništva nije bio prisutan okrivljenik niti njegov branitelj, niti su oni o tom ispitivanju bili obaviješteni da bi mogli prisustvovati, radi se o tzv. ne konfrontiranom iskazu na kojem se ne može temeljiti osuđujuća presuda. Žalbeni navodi državnog odvjetnika u kojima on napada prvostupanjski sud zbog toga što je prvostupanjski sud povjerovao obrani okrivljenika nisu dostatni da bi pobili utvrđenje prvostupanjskog suda o tome da nema dokaza da je okrivljenik počinio ovo kazneno djelo. Naime, nije bitno da li je prvostupanjski sud povjerovao obrani okrivljenika već je bitno da li je državni odvjetnik osigurao i prezentirao dokaze kojima potvrđuje svoje navode iz optužbe. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda dokazi u vidu ne konfrontiranog iskaza KD te činjenice da je kod okrivljenika pronađen alat kojim je moguće izvršiti provalu odnosno obiti lokot nisu dostatni za zaključak da je okrivljenik i počinio kazneno djelo iz točke 2. optužnice. Zbog svega navedenog nije osnovana žalba ODO u Osijeku niti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
16. Neosnovana je žalba ODO u Osijeku i zbog odluke o uvjetnoj osudi. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prilikom odmjeravanja pojedinačnih kazni zatvora, te određivanja jedinstvene kazne zatvora i izbora vrste kaznenopravne sankcije prvostupanjski sud nije precijenio olakotnu okolnost da je okrivljenik u međuvremenu popravio štetu pričinjenu kaznenim djelom krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11. Naime, činjenicom da je okrivljenik u cijelosti namirio štetu HEP-u je svakako važna olakotna okolnost jer je time u cijelosti sanirao štetu koju je kaznenim djelom počinio. Kada se osim toga ima u vidu da kaznenim djelom oštećenje tuđe stvari iz točke 3. nije pričinjena neka veća šteta, te da je oštećeniku ĐD dosuđen imovinskopravni zahtjev dolazi se do zaključka da dvama kaznenim djelima za koje je okrivljenik proglašen krivim nije pričinjena neka veća šteta koja bi zahtijevala osudu na bezuvjetnu kaznu zatvoru koju traži državno odvjetništvo. Prema podacima iz spisa okrivljenik je osuđivan no ne presudom Općinskog suda u Osijeku broj K- 65/2012. od 30. svibnja 2014. jer prema podacima iz izvatka iz kaznene evidencije tako ne stoji. Prema istima okrivljenik je osuđivan zbog istovrsnih kaznenih djela protiv imovine presudama u Njemačkoj, no od tih presuda proteklo je deset godina, pa je sve navedeno pravilno cijenio prvostupanjski sud i kod utvrđivanja pojedinačnih kazni zatvora i kod odmjeravanja jedinstvene kazne zatvora, kao i izricanja uvjetne osude po članku 56. KZ/11. Pri tome nije za zanemariti da je okrivljenik u povodu ovoga kaznenog postupka proveo šest mjeseci u istražnom zatvoru, pa mu i to treba cijeniti kod odmjeravanja vrste kaznenopravne sankcije. Sve navedeno pravilno je vrednovao i u pobijanoj presudi i obrazložio prvostupanjski sud tako da nije osnovana žalba državnog odvjetništva niti zbog odluke o uvjetnoj osudi.
17. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točke 1. i 2. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud u pobijanoj presudi nije našao povreda odredaba kaznenog postupka na koje u povodu žalbe pazi po službenoj dužnosti niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
18. Budući da je drugostupanjski sud našao da nisu osnovane žalbe okrivljenika i ODO u Osijeku na temelju članka 482. ZKP/08. odbio je njihove žalbe kao neosnovane, te potvrdio prvostupanjsku presudu.
Obrazloženje
1. Svojom presudom poslovni broj Kž-247/2023-5. od 2. siječnja 2025. ovaj drugostupanjski sud je odbio žalbe okrivljenika ĆD i Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku podnesenih protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-363/2019-133. od 23. ožujka 2023. kao neosnovane i potvrdio prvostupanjsku presudu.
2. Nakon pismenog otpravka gore navedene presude ovaj drugostupanjski sud je došao do saznanja da je došlo do pogreške u pismenom otpravku presude i to u obrazloženju drugostupanjske presude ispod podnaslova "O žalbi ODO u Osijeku" te je u točkama 14. do 17. obrazloženja u pismenom otpravku drugostupanjske presude uneseno obrazloženje iz kaznenog spisa ovoga suda poslovne oznake Kž-139/2023. od 2. siječnja 2025.
3. Nakon gore navedenog saznanja a na temelju članka 462. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13., 152/14.,70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje ZKP/08.) ovaj drugostupanjski sud je po predsjedniku vijeća ovim rješenjem ispravio ovu očitu pogrešku, te umjesto pogrešnog unesenog dijela obrazloženja unio obrazloženje za odluku o žalbi ODO u Osijeku koje se odnosi na ovaj predmet.
Slavonski Brod, 11. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Mirko Svirčević
