Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Zk-60/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Zinki Bulka, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Grada Zagreba, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Goran Šverko, odvjetnik u Zagrebu, radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-45355/23-3 od 26. veljače 2024., 11. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-45355/23-3 od 26. veljače 2024 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod brojem Z-45355/23 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-14823/2024 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-55, E-56, E-116, E-140 i E-194).

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog (stavak I.) te je zabilježeno da se odbija prijedlog Grada Zagreba radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to E-55, E-56, E-116, E-140 i E-196- dok bi ispravno trebalo stajati E-194 (stavak II.).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijano rješenje i dopusti zahtijevani upis i odredi brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

3. Žalba je osnovana.

4. U postupku suda prvoga stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 i 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama "Narodne novine", broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK). Pri tome valja istaći da predlagatelj niti ne navodi u žalbi u čemu bi se bitne povrede sastojale.

5. Predmetnim prijedlogom predlagatelj je zatražio otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to E-55, E-56, E-194, E-116 i E-140 i to na način da se u navedenim etažnim dijelovima upiše površina stanova, budući su stanovi upisani bez naznake površine. Uz prijedlog je priložio ugovor o kupoprodaji od 20. travnja 1976. te povijesne zk. izvatke, zapisnike s očevida u postupku povezivanja.

6. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je pogrešno ocijenio okolnosti relevantne za otvaranje zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno, pogrešno je ocijenio predmetni prijedlog i isprave priložene prijedlogu, kao i stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga, na što osnovano u žalbi ukazuje predlagatelj.

7. Prije svega valja istaći, da u smislu odredbe čl. 208. i 209. ZZK, pojedinačni ispravni postupak provodi se kako bi se zemljišnoknjižno stanje uskladilo s faktičnim stanjem i u skladu s tim ispravili svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. Prema odredbi čl. 209. st. 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes. Prema odredbi čl. 208. st. 3. ZZK, opravdani razlog za vođenje tog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Pritom se ne mora nužno raditi o osobi koja traži uknjižbu u svoju korist (čl. 209. st. 1. ZZK). Dakle, opravdani razlog uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog sa stvarnim stanjem, na što sadržajno u prijedlogu ukazuje predlagatelj tvrdnjom da stan ne može biti upisan bez površine (kao što je to ovdje slučaj) te predlaže da se na tom dijelu upiše stvarno stanje predmetnih nekretnina.

8. Stoga, suprotno ocjeni prvostupanjskoga suda, predlagatelj ima pravni interes. Odredbom čl. 209. st. 2. do 6. ZZK propisan je sadržaj prijedloga i isprave koje treba priložiti prijedlogu. Stoga je u ovom stadiju postupka zemljišnoknjižni sud trebao ocijeniti postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, pri čemu je prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu dovoljno učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

9. Pogrešan je stav suda prvog stupnja da je predlagatelj već upisan kao vlasnik navedenih etažnih dijelova te da stoga ne postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačno ispravnog postupka jer je knjižno pravo već upisano u korist predlagatelja, a okolnost da posebni dijelovi nemaju upisanu površinu ne predstavlja opravdani razlog za vođenje ove vrste postupka. Naime, opravdani razlog za vođenje pojedinačno ispravnog postupka postoji uvijek kada zemljišnoknjižno pravo ne odgovara stvarnom stanju nekretnine. Naime, predlagatelj ugovorom o kupoprodaji od 20. travnja 1976. dokazuje postojanje svog opravdanog razloga za otvaranje pojedinačno ispravnog postupka a time i opravdani interes usmjeren na to da se u pojedinačnom ispravnom postupku uskladi faktično i zemljišnoknjižno stanje.

10. Još valja istaći, da pojedinačni ispravni postupak dijelimo u dvije faze. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Opravdani razlog dokazuje se isključivo ispravama i to na najnižoj razini vjerojatnosti. U ovom dijelu postupka sud ne raspravlja i ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga, odnosno ne raspravlja i ne odlučuje o tome treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

10.1. U drugoj fazi postupka koja slijedi nakon etape otvaranja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u kojoj je samo učinjeno vjerojatnim da nekome pripada neko od prava koje se upisuju u zemljišnu knjigu, na podnositelju prijave leži teret dokazivanja da upravo njemu pripada pravo na nekretnini koja je predmet prijave, odnosno upisa. U daljnjem postupku, koji se provodi po pravilima zemljišnoknjižnog prava te odredbama izvanparničnog postupka predlagatelju stoje na raspolaganju svi dokazi, pa tako i personalni dokazi, saslušanje predlagatelja, protustranke, svjedoka te uviđaj na licu mjesta. Radi se o izvanparničnom postupku, pa sud ima i inkvizitorna ovlaštenja (za razliku od parničnog postupka) i može odlučiti da provede uviđaj na licu mjesta i sl. Ista ovlaštenja zemljišnoknjižnog suda u pojedinačno ispravnom postupku proizlaze iz odredbe čl. 216. st. 4. ZZK . Sud može u tom drugom dijelu postupka pozvati i službenika katastra u svojstvu stručne osobe za katastarske podatke katastra, a ukoliko to ocijeni potrebnim može i imenovati sudskog vještaka.

11. Stoga nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskoga suda da predlagatelj dostavljenim ispravama nije dokazao postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka i da ispravama dostavljenim uz prijedlog nije učinio vjerojatnim da ima pravni interes za pokretanje pojedinačno ispravnog postupka i upis površina za navedene stanove, dok razlozi koji se tiču valjanosti isprava za upis površine stanova zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati u ovom stadiju postupka, već je jedino ovlašten utvrditi postojanje opravdanog razloga za provođenje postupka, a upravo te činjenice je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio.

12. Budući da je predlagatelj uz prijedlog priložio isprave koje prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije pravilno ocijenio, primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. i čl. 241. st. 2. ZZK, valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja. Kako je o žalbi odlučeno, valjalo je naložiti i brisanje zabilježbe žalbe (točka II. izreke).

13. U ponovnom postupku, prvostupanjski će sud ponovno ocijeniti opravdanost razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka te ako iste ocijeni opravdanima, donijet će odluku o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, imajući pritom u sve izneseno u ovom rješenju.

U Velikoj Gorici 11. veljače 2025.

Sudac

Zinka Bulka