REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-195/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici Ivan Rude, Josip Jurlina i Daniela Rude, odvjetnici u Odvjetničkom društvu „Rude i partneri“ d.o.o. u Šibeniku, protiv tuženika: 1. TŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 2. ŠŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koje zastupaju punomoćnice mr. sc. Nada Mikulandra i Suzana Malenica, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu „Mikulandra & Malenica“ u Šibeniku, radi činjenja, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 3 P- 2025/2020-31 od 2. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 3 P-2025/2020-31 od 2. siječnja 2024. u cijelosti.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Nalaže se tuženicima ad. 1. i ad. 2. da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uklone žičanu ogradu sa dijelova zida koji se nalazi na dijelu nekretnine katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina], i to baš sa onih dijelova istog zida koji su na skici mjesta očevida iz listopada 2023. izrađena od strane dipl. ing. geod. VŽ (koja skica čini sastavni dio ove presude) označeni: slovima 3-4-5-3 površine cca 0.29 m2 i slovima 6-7-8-6 površine cca 0.35 m2, te im se nalaže da se ubuduće suzdrže od obavljanja takvih ili bilo kakvih drugih radnji koje onemogućavaju ili ograničavaju tužiteljicu u izvršavanju njezinih vlasničkih i posjedovnih ovlasti na nekretnini katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina].

2. Nalaže se tuženici ad. 2. da sa nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] ukloni betonske stepenice i ogradni zid koji je sagradila te da ukloni sve fizičke objekte - zapreke (ugostiteljski štekat - klupe, stolove, kamenicu, cvjetnjak i sl.), te da se ubuduće suzdrži od postavljanja prepreka ili obavljanja bilo kakvih drugih radnji koje onemogućavaju ili ograničavaju nesmetan prolaz preko nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.796,44 EUR (13.535,25 kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja počev od donošenja ove presude (2. siječnja 2024.) do isplate teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti i prihvati u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U sadržaju žalbe tužiteljica ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, jer da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a dani razlozi da su proturječni sadržaju isprava i zapisnika. Tužiteljica ističe kako je ogradni zid na kojem se nalazi sporna žičana ograda u cijelosti njezino vlasništvo, jer je njezin pok. otac ŽŽ izgradio isti zid na svojoj nekretnini i nikad mu nitko nije prigovarao, odnosno nije bilo spora oko međe sve do protupravnog postupanja tuženika opisanog u tužbi, a navedenu činjenicu gradnje spornog zida su u postupku izričito potvrdili svjedoci FŽ, ČŽ i DŽ, slijedom čega je sud, osim što je počinio navedene apsolutno bitne odredbe parničnog postupka ujedno pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, a posljedično i pogrešno primijenio materijalno pravo. Smatra neprihvatljivim zaključak suda da nije sa sigurnošću mogao utvrditi tko je graditelj spornog zida – jer upravo je jedan od zadataka suda da kod suprostavljenih dokaza ocijeni kojima poklanja, a kojima ne poklanja vjeru, vodeći se određenim pravilima (prije svega bi sud trebao pokloniti vjeru onim svjedocima koji su neposredno svjedočili određenim činjenicama), da sud u pobijanoj presudi nije pravilno cijenio izvedene dokaze, prije svega se to odnosi na iskaz tužiteljice i svjedoka DŽ, FŽ i ČŽ, a vještvo BŽ dipl. ing. geod – Skicu mjesta očevida iz listopada 2023. je u potpunosti zanemario i presudio suprotno vještačenju uz obrazloženje, kako je „sud utvrdio da je tužbeni zahtjev u točki 1. neosnovan „i to unatoč činjenici što je geodetskim vještačenjem provedenim u pravnoj stvari utvrđeno da je sporni zid tek dvama manjim dijelovima položen na čest. zgr. [katastarska čestica], od kojih je tek nad manjim dijelom jednog od tih dijelova (omeđenog brojevima 3-4-5-3) položena sporna žičana ograda“.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio donošenju iste ovaj sud ne nalazi da bi bila učinjena neka od bitnih povreda postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP).

6. Suprotno navodima žalbe za svoju odluku i pravni stav prvostupanjski sud je dao dovoljno jasne razloge koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima i sadržajem isprava, tako da presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa nije počinjena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se u navodima žalbe ukazuje.

7. Navodima žalbe nije dovedeno u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje, kao ni pravilna primjena materijalnog prava.

8. Kako je tužiteljica žalbu izjavila protiv prvostupanjske presude u cijelosti, dakle i u dijelu kojim je odbijena sa zahtjevom da se naloži tuženici ad. 2. da sa nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] ukloni betonske stepenice i ogradni zid koji je sagradila, te da ukloni sve fizičke objekte - zapreke (ugostiteljski štekat - klupe, stolove, kamenicu, cvjetnjak i sl.), te da se ubuduće suzdrži od postavljanja prepreka ili obavljanja bilo kakvih drugih radnji koje onemogućavaju ili ograničavaju nesmetan prolaz preko nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, ovaj drugostupanjski sud napominje da je odluka suda kojim se odbija takav tužbeni zahtjev, posljedica procesne dispozicije tužiteljice o povlačenju tužbe glede navedenog zahtjeva, kojem povlačenju se 2. tužene usprotivila.

9. Osnovano je prvostupanjski sud odbio i zahtjev tužiteljice kojim traži da tuženi uklone žičanu ogradu sa dijelova ogradnog zida, kako je pobliže označeno u točki I.1. izreke, obzirom da je u postupku utvrđeno;

- da je u zemljišnim knjigama kao suvlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za ½ dijela upisana tužiteljica, dok je kao vlasnik susjedne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisan tuženik ad. 1. TŽ ,

- da je provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Maria Jurasa utvrđeno da je sporna žičana ograda postavljena na betonskom ogradnom zidu koji se nalazi između nekretnina katastarskih oznaka čest. zgr. [katastarska čestica] (u formalnom suvlasništvu tužiteljice) i čest. zem. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženika ad. 1. TŽ), obje K. O. [katastarska općina],

- da iz skice izmjere od 22.11.2017. ing. geod. CŽ (na temelju koje je u postupku diobe formirana čest. zgr. [katastarska čestica] i evidentirani objekti na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) proizlazi da je zid na kojem je podignuta sporna žičana ograda prikazan kao pripadnost čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u cijelosti, vlasništvo tuženika TŽ.

- da iz očitovanja vještaka Maria Jurasa, dipl. ing. geod., proizlazi da se rukovodio skicom izmjere iz 1977. kada je uspostavljena čestica zgr. [katastarska čestica] poništavanjem čest. zem. [katastarska čestica], da je iz skica premjeravanja vidljivo kako je udaljenost granice prema nekretnini na istoku, odnosno jugoistoku (nekretnina tuženika) u +/- jedan centimetar ista, da je sukladno skici izmjere iz 2017. sporni zid grafički prikazan kao pripadnost čest. zem. [katastarska čestica], da se on vezuje isključivo na taj podatak i da izmjerom na licu mjesta i preklopom izmjerenog stanja na katarski plan ne bi bilo moguće katastarski utvrditi identifikaciju predmetnog zida,

- da iz skice vještaka Maria Mikulandra ing. geod. proizlazi da se međa između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] proteže točkama 1-2-3-4-5-6-7-8, da je se sporni dijelovi zida u točkama 3-4-5-3 ( površine 0,29 m2) i 6-7-8-6 ( površine 0,35m2) nalaze unutar katastarske čest. zemlj. 220 .

-da iz fotografija priloženih spisu proizlazi kako je sporna žičana ograda postavljena na polovini širine betonskog ogradnog zida,

- da iz iskaza tuženika 1. TŽ i 2. tužene ŠŽ proizlazi da je betonski zid nad kojim je postavljena sporna žičana ograda gradio otac 1. tuženika Đ, da se ne mogu točno očitovati o vremenu gradnje tog zida, da je nalog za postavljanje sporne žičane ograde dao 1. tuženik prije 3 ili 4. godine kako bi time spriječio pristup na svoju parcelu položenu do zida ,

- da iz iskaza svjedoka UŽ proizlazi da su spornu žičanu ogradu na već postojeći betonski zid prije tri godine postavili radnici po nalogu njegovog oca koji da je i vlasnik navedenog zida, kojeg je gradio još njegov djed i prije nego se on rodio, a što da mu je poznato iz kazivanja roditelja i tete,

- da iz iskaza svjedoka DŽ proizlazi kako je betonski ogradni zid nad kojim je postavljena žičana ograda građen prije 50-60 godina od strane oca tužiteljice ĐŽR zvanog "B. J.", i to na mjestu ranije postojećeg kamenog zida, da se tadašnji vlasnik parcele položene s druge strane tog zida nije opirao takvom postupanju ili isto zabranjivao,

- da su svjedokinja FŽ, sestra tužiteljice i ČŽ, nećakinja tužiteljice glede zida u bitnom sadržajno jednako iskazivale kao i svjedok DŽ,

- da tužiteljica u svom iskazu samo navodi kako se ona pridružuje iskazu svoje sestre FŽ

- da je svjedok JŽ u svom iskazu naveo kako pretpostavlja da je spornu žičanu ogradu postavio vlasnik betonskog ogradnog zida nad kojim je ograda postavljena,

10. Prema odredbi članka 101. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12 , 152/14 , 81/15 -pročišćeni tekst, dalje ZV) ograde između susjednih nekretnina ( zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međašni znakovi zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe osim ako se dokaže da su vlasništvo jednog susjeda (stavak 1.). Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi spriječilo susjeda da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine (stavak 3.). Prema odredbi članka 102. ZV-a ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište (stavak 1.)

11. Suprotno navodima žalbe stav je ovog suda kako je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužiteljice kojim traži da se naloži tuženicima da uklone žičanu ogradu sa dijelova zida koji se nalazi na dijelu nekretnine katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina], i to baš sa onih dijelova istog zida koji su na skici mjesta očevida iz listopada 2023. izrađene od strane dipl. ing. geod. VŽ označeni brojevima 3-4-5-3 površine cca 0,29 m2 i brojevima 6-7-8-6 površine cca 0,35 m2. Ovo stoga što iz originalne skice premjeravanja od 22.11.1977. (priložena spisu) i na koju se u svom nalazu pozva i vještak Mario Juras, proizlazi da je prilikom diobe formirana čest. zgr. [katastarska čestica] oca tužiteljice ĐŽR prijavnim listom br. 1/63/77 od ranije čestice 1841/5 , proizlazi da se betonski ogradni zid nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] tuženika, pa obzirom da prednik tužiteljice ( njezin otac) za svog života nije to osporavao, a što bi bilo za očekivati ukoliko je on izgradio zid kako to tvrdi tužiteljica, osnovano je prvostupanjski sud odbio njezin zahtjev kojim sada traži da tuženi uklone dijelove ograde.

12. Radi iznesenog je žalbu tužiteljice kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.

U Požegi, 11. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević