REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-783/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika GRADA SPLITA, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868, zastupanog po punomoćniku JH dipl. iur , radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-781/2022-23 od 7. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba tuženika se uvažava, te se ukida presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-781/2022-23 od 7. lipnja 2024. u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica ĆH OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica za cijelo, dijela čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] na Skici lica mjesta br. 1 – Skica izmjere Ante Bošnjaka, ing. geod. stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 7. rujna 2023. godine, koja je sastavni dio ove presude, označenog točkama 1-2-3-4-1 i crvenom bojom površine 44 m2 pa je stoga tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude zatražiti izradu i provedbu prijavnog lista cijepanja predmetne čestice ukupne površine 362 m2 u zasebnu česticu površine 44 m2 te preostali dio čestice površine 318 m 2, provedbu predmetnog prijavnog lista u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] pri čemu se na novoformiranoj čestici površine 44 m2 upisuje kao vlasnik za cijelo tužiteljica, a briše uknjiženo javno dobro čiji je isključivi pravni sljednik tuženik, dok na preostalom dijelu čestice površine 318 m2 ostaje upisan zk vlasnik.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.104,18 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 7.6.2024. do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena. "

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu da tuženiku naknadi parnični trošak, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U sadržaju žalbe tuženik ističe da predmetna nekretnina predstavlja javno dobro, da prema odredbi članka 35. u svezi s člankom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12) stvari koje imaju status javnog dobra predstavljaju stvar izvan prometa (res extra commercium), te nisu sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, da iz sadržaja navedenih odredbi Zakona o vlasništvu proizlazi da se na predmetnoj nekretnini, kao javnom dobru, ne može stjecati pravo vlasništva, a koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. ZV-a obuhvaća i pravo posjedovanja, stoga da se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed, za kojeg prvostupanjski sud kao osnovu za stjecanje vlasništva dosjelošću navodi da je bio „zakonit, istinit, pošten".

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj sud ne nalazi da bi bila učinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), pa stoga žalbeni razlog bitne povrede postupka nije osnovan.

6. Navodima žalbe je međutim dovedeno u sumnju činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

6.1. Iz isprava u spisu proizlazi da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] ukupne površine 362 m2 u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro, dok je u posjedovnom listu broj [broj] katastarske općine [katastarska općina] upisana kao kat. čest. [katastarska čestica] [adresa] Put površine 362 m2, posjednik Grad Split .

7. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka, te utvrđenja suda prilikom očevida i skice vještaka, prvostupanjski sud zaključuje da je sporni dio predmetne nekretnine sastavni dio posjeda tužiteljice koji je sa svih strana omeđen zidom, te da se na spornom dijelu predmetne parcele nalazi betonski plato koji služi za parkiranje vozila, dakle da se taj dio ne koristi kao javno dobro, da se tužiteljica u posjedu tog dijela nekretnine putem prednika nalazi duže od 80 godina, da posjed tužiteljice ima sve kvalitete propisane odredbom članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim stvarima (Narodne Novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP) za stjecanje vlasništva dosjelošću.

8. Prema odredbi članka 35. stavak 4 . ZVDSP-a svatko ima pravo stvarima u vlasništvu RH koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja.

8.1. Prema podatcima iz posjedovnog lista broj 6462 Katastarske općine [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] [adresa] od 362m2 upisan način uporabe put, a kao korisnik je upisan Grad Split

9. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, a pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu, ipso iure, kada se ispune zakonske pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću, pri čemu se zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti, te da je i stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću.

10. Posjed je pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten odnosno ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa ni putem izvanredne dosjelosti.

11. Pri stjecanju prava vlasništva dosjelošću posjed stjecatelja mora trajati zakonom propisano vrijeme, a kada su predmet stjecanja nekretnine, tada je kod kvalificiranog posjeda propisano vrijeme posjedovanja od 10 godina, a kod samo poštenog posjeda propisano je vrijeme posjedovanja u trajanju od 20 godina (čl. 159. st. 2. i 3. ZVDSP).

12. Kod stjecanja stvari u vlasništvu određenih privilegiranih osoba i to Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, posjednik nekretnina u vlasništvu navedenih osoba steći će ih nakon 20 godina posjedovanja ako mu je posjed kvalificiran zakonit i istinit, odnosno nakon 40 godina poštenog, samostalnog i neprekidnog posjeda.

13. Stupanjem na snagu ZVDSP-a 1. siječnja 1997. odredbom članka 388. st. 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

14. Ukidanjem odredbe članka 388. st. 4. ZVDSP-a, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma bilo moguće steći vlasništvo dosjelošću ako su do tada bile ispunjene za to zakonske pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

15. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: G. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, T. protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, R. i dr.. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

16. Prvostupanjski sud u razlozima za svoju odluku navodi da je sporno zemljište izgubilo status javnog dobra. Međutim prvostupanjski sud uopće ne utvrđuje, niti u svojoj odluci obrazlaže kada i kojom odlukom nadležnog tijela je prestao status javnog dobra predmetnog zemljišta, pri čemu valja ukazati da se kat. čest. [katastarska čestica] površine 362 m2, u posjedovnom listu vodi kao [adresa] upisan na Grad Split.

16.1. Stav je ovog suda da je u ovom predmetu odlučno prije svega utvrditi povijest upisa čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] od 362 m2 u zemljišnim knjigama i povijest upisa kat. čest. [katastarska čestica] [adresa] Put površine 362 m2 u Katastru, zatim da li je, kada i kojom odlukom, odnosno na koji način tom zemljištu prestao status javnog dobra , jer utvrđenje suda iz nalaza vještaka i očevida kako je sporni dio zemljišta betonskim zidom omeđen sa južne i istočne strane, da je popločen i da ga koristi tužiteljica za parkiranje vozila, ne znači da je nekretnina time izgubila svoj pravni status. Nadalje ako sud utvrdi da je prijeporni dio zemljišta izgubio status javnog dobra, tada je glede stjecanja dosjelošću, odlučno je utvrditi od kada točno i u kakvom posjedu se nalazi tužiteljica (uključujući prednika), te da li su se i kada ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, budući da te odlučne činjenice sud nije utvrdio jer saslušani svjedoci o tome nisu određeno i precizno iskazivali.

17. Nakon što utvrdi relevantne činjenice na koje mu je ukazano, sud će ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu i troškovima postupka.

18. Radi iznesenog je žalbu tuženika valjalo uvažiti, te pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

U Požegi, 11. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Mljević