Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4237/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb, Budmanijeva 1, protiv protustranke AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, Dalmatinska 18/II, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-464/2022-18 od 14. lipnja 2024., 10. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba protustranke AP, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1- 464/2022-18 od 14. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev protustranke za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog protustranke za naknadu troškova postupka od 4. travnja 2024., kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protustranka zbog žalbenog razloga propisanog odredbom čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, odnosno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 2.343, 75 eura te troška sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 1.327,23 eura.
3. Žalba protustranke nije osnovana.
4. Iz sadržaja predmetnog spisa te obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem istog suda poslovni broj R1-464/2022-11 od 28. ožujka 2024., koje rješenje je prethodilo pobijanom rješenju, predlagateljica upućena na parnicu sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, s time da je istim rješenjem ujedno i obustavljen izvanparnični postupak u ovoj pravnoj stvari.
5. Sud prvog stupnja odluku o troškovima postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina donosi na temelju pravnih pravila bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, br. 45/34 i „Narodne novine“, br. 73/91, dalje ZSVP) i to primjenom pravnog pravila iz paragrafa 20., cijeneći da se u konkretnom slučaju pokretanje izvanparničnog postupka diobe ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja koju ima na umu navedena odredba, zbog čega smatra da troškovi zastupanja protustranke po punomoćniku (koji troškovi su predmetom pobijanog rješenja), padaju na teret protustranke, slijedom čega odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
6. Protustranka žalbenim navodima upire na to da je pravilnom primjenom kriterija krivnje za vođenje predmetnog postupka, protustranci trebalo dosuditi zatražene troškove postupka (što se prema troškovniku odnosi na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku), uz tvrdnju da je predlagateljica šikanozno spram protustranke pokrenula izvanparnični postupak, usprkos nizu činjenica koje su između stranaka bile sporne vezano za predmetno razvrgnuće (veličina suvlasničkih omjera i način razvrgnuća), čime smatra da se radi o troškovima koje je svojom krivnjom neosnovano prouzročila protustranci.
7. Kod odlučivanja o troškovima postupka prvostupanjski sud je pravilno primijenio pravna pravila iz paragrafa 20. ZSVP-a koja sadrže opća pravila o troškovima postupka, a koja pravila uspostavljaju, kao osnovno načelo u izvanparničnom postupku, načelo da svaki učesnik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, da o njima odlučuje sud na način da iste određuje razmjerno.
8. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o zajedničkim troškovim, već o troškovima zastupanja protustranke, s obzirom na ishod postupka (obustavu postupka), protustranka bi na teret predlagatelja mogla ostvariti trošak postupka samo po kriteriju krivnje koju sadrži stavak 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. ZSVP-a. Prema tom pravilu, sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući troškove pravnog zastupnika koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.
9. U žalbenom stupnju postupka, spornim se ukazuje pitanje - može li se činjenica da predlagateljica nije odmah (prije pokretanja izvanparničnog postupka) pokrenula parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednica nekretnina, podvesti pod odredbu paragrafa 20. st. 4. ZSVP-a.
10. U konkretnom slučaju, prema sadržaju spisa, nema mjesta zaključku da bi se postupanje predlagateljice moglo cijeniti kao gruba krivnja kakvu predviđa citirano pravilo. Naime, u situaciji kada je predlagateljica sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upućena na parnicu s obzirom na osporenu veličinu suvlasničkih omjera (od strane protustranke), kao u konkretnom slučaju, a što je rezultiralo obustavom izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, tada se, suprotno žalbenim prigovorima protustranke, ne radi o neosnovanim prijedlozima ili gruboj krivnji na strani predlagateljice, i to neovisno je li predlagateljica prethodno već imala saznanja o tome da protustranka osporava upisane suvlasničke omjere i način razvrgnuća ili ne.
11. Ovdje je za ukazati i na odredbe čl. 47. st. 1. i 2. i čl. 48. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), prema kojima svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće, ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva i može ga tražiti u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu drugim suvlasnika, pri čemu se sam postupak sudskog razvrgnuća prvenstveno provodi u izvanparničnom postupku, a u slučaju spornih činjenica o predmetu diobe, opsegu zajedničke stvari ili veličini suvlasničkih omjera, u kontradiktornom parničnom postupku. U konkretnom predmetu, obustava izvanparničnog postupka razvrgnuća i upućivanje na parnicu, posljedica je osporavanja veličine suvlasničkih omjera od strane protustranke. Stoga se samo pokretanje izvanparničnog postupka razvrgnuća ne može smatrati neosnovanim prijedlogom, jer je predlagateljica izabrala pravilan put svoje pravne zaštite.
12. Stoga, nije u pravu protustranka kada tvrdi da mu pobijanim rješenjem neosnovano nije priznati trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku.
13. Kako je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu paragrafa 20. ZSVP-a, a pri tome nije počinjena niti neka od bitnih povreda odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2., u svezi s čl. 381. ZPP-a, valjalo je u skladu s čl. 380.toč.2. ZPP-a, žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.
14. Kako je žalba protustranke neosnovana, protustranci nije dosuđen trošak nastao podnošenjem pravnog lijeka (čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a), kako je to navedeno pod točkom II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu 10. veljače 2025.
Sutkinja:
Roberta Pandža
