Posl. br. Pr-2/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici
Stalna služba u Senju
Potok 1, 53270 Senj
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Senju, po sucu Željku Čubrilu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punom. Aniti Krizmanić, odvj. iz Rijeke, protiv tuženika CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI IZVOR SELCE, Selce, Emila Antića 20, OIB:75733262824, kao pravnog slijednika dosadašnjeg tuženika Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe "Braća Mažuranić" Novi Vinodolski, Novi Vinodolski, Antona Mažuranića 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punom. Borisu Marohniću, odvj. iz Rijeke, radi povrede prava iz radnog odnosa, na raspravi dana 10. veljače 2025.g. u prisutnosti punom. stranaka
r i j e š i o j e
I. Odbija se preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari.
II. Tužitelj dužan je tuženiku naknaditi prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 7.863,04 eur, sve to u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. U uvodno označenoj stvari ovaj sud donio je presudu pod brojem 9 P- 283/2014 od 21. listopada 2014. g. kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim tužitelj traži utvrđenje da je tuženik povrijedio prava tužitelja iz radnog odnosa time što je u cijelosti odbio kao neosnovan tužiteljev Zahtjev za mirovanjem prava iz radnog odnosa do isteka mandata ravnatelja i Zahtjev za vraćanje tužitelja u radni odnos na radno mjesto odgajatelja na neodređeno vrijeme od 18. travnja 2014. g. koje je poslove tužitelj obavljao prije imenovanja za ravnatelja tuženika. Nadalje, je odbio zahtjev tužitelja kojim se nalaže tuženiku da tužitelju isplati naknadu plaće za radno mjesto odgajatelja od 21. travnja 2014.g. kao dana prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme na radno mjesto ravnatelja tuženika i dana prestanka mirovanja prava iz radnog odnosa na radno mjesto odgajatelja, do dana zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radno mjesto odgajatelja, u iznosu od bruto 10.000,00 kuna mjesečno, za zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa odnosno od svakog 15-og u mjesecu do isplate, prema stopi zateznih kamata određenoj za svako polugodište pa sve do isplate uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena sukladno čl. 29 ZOO, sve u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe. Nadalje, da se nalaže tuženiku da sa tužiteljem zaključi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radno mjesto odgajatelja odnosno na druge odgovarajuće poslove te ga primi i vrati na rad, u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe. Isto tako, da se nalaže tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama. Nadalje, je sud obvezao tužitelja da tuženiku naknadi uzrokovani trošak parničnog postupka u iznosu od 12.500,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, a sve to u roku od 15 dana (vidi strana 182).
2. Protiv citirane presude tužitelj je pravovremeno podnio žalbu (vidi strana 189).
3. Postupajući po žalbi tužitelja Županijski sud u Rijeci svojom presudom Gž- 4183/2014-2 od 18. siječnja 2017.g. odbio je žalbu tužitelja kao neosnovanu te je potvrdio prvostupanjsku presudu (vidi strana 196).
4. Protiv citirane presude tužitelj je pravovremeno podnio reviziju (vidi strana 200).
5.Vrhovni sud Republike Hrvatske svojom presudom i rješenjem broj Revr- 488/2017-2 od 31. kolovoza 2022.g. presudio je na način da se odbija kao neosnovana revizija tužitelja i potvrđena je presuda prvostupanjskog suda pod točkom I izreke kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tuženik povrijedio prava tužitelja iz radnog odnosa te je potvrđena presuda prvostupanjskog suda kojim je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu naknadu plaće. Istovremeno je VSRH donio rješenje kojim je prihvatio reviziju tužitelja te je ukinuo i prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I kojim je odbijen zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da sa tužiteljem zaključi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto odgajatelja odnosno za druge odgovarajuće poslove te ga primi i vrati na rad, kao i u dijelu kojim je odlučeno o troškovima parničkog postupka (vidi strana 219).
6. U tijeku parničnog postupka tužitelj je svojim podneskom od 21. studenog 2023.g. zatražio da mu tuženik isplati iznos od 62.340,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom, da mu isplati iznos 4.120,00 eura za zakonskim zateznim kamatama, da mu tuženik isplati iznos od 2.062,90 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te da mu tuženik naknadi trošak parničnog postupka. Svoj zahtjev temelji na činjenici da zbog promijenjenih okolnosti može preinačiti tužbeni zahtjev, a sve iz razloga što se tužitelj više ne može vratiti na staro radno mjesto budući je nesporno otišao u mirovinu, a ima pravo na isplatu bruto dohotka zbog povećanja mirovinske osnovice za stjecanjem uvjeta za starosnu mirovinu. Iz tog razloga tužitelj je i gubio mjesečni bruto dohodak, pa ispravama dokazuje iznos zahtjeva zbog izgubljenog dohotka te traži da mu tuženik nadoknadi prethodno navedene iznose (vidi strana 242).
7. Tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva te predlaže da sud istu odbije. Opreza radi ističe da je glede novčanog zahtjeva tužitelja nastupila i zastara te ističe prigovor prekluzije. Podredno predlaže da sud odbaci tužbu tužitelja odnosno da istog odbije sa tužbenim zahtjevom uz nalaganje tuženiku da naknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak.
8. Odlučujuće o tužbenom zahtjevu tužitelja sud je nesporno utvrdio da je tužitelj izvršio takozvano objektivnu preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva predviđena u čl. 190 Zakona o parničnom postupku (NN 80/22 – dalje ZPP).
9. Naime, nema spora da je odlukom Vrhovnog suda RH br. Revr-488/2017 prihvaćena revizija tužitelja te su ukinute i prvostupanjska i drugostupanjska presuda u pogledu zahtjeva tužitelja "da se naloži tuženiku da se s tužiteljom zaključi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto odgajatelja odnosno za druge odgovarajuće poslove te ga primi i vrati na rad, kao i u dijelu kojim je odlučeno o troškovima parničnog postupka.". Dakle presudom istog suda potvrđena je prvostupanjska presuda glede "povrede prava tužitelja iz radnog odnosa" kao i u pogledu tužbenog zahtjeva kojim je "odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu naknadu plaće za radno mjesto odgajatelja.". Razvidno je da svojim podneskom od 21. studenog 2023.g. tužitelj traži isplatu novčanog iznosa te na taj način vrši preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva. Tužitelj preinačuje tužbeni zahtjev koji je u suprotnosti sa odlukom VSRH iz koje je razvidno da je pravomoćno riješeno o povredi prava tužitelja iz radnog odnosa kao i o zahtjevu tužitelja za isplatu naknadu plaće za radno mjesto odgajatelja.
10. U ponovljenom postupku u komu je VSRH naložio sudu da raspravi sporno pitanje da li je tuženik u obvezi sa tužiteljem zaključiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto odgajatelja odnosno za druge odgovarajuće poslove te ga primi i vrati na rad, kao i u dijelu kojim je odlučeno o troškovima parničnog postupka, valjalo je raspravit ista sporna pitanja, budući iz obrazloženja odluke VSRH je razvidno da je tuženik bio u obvezi ponuditi bivšem ravnatelju sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za poslove za koje ta osoba ispunjava uvjete. Nadalje tužitelj kao bivši ravnatelj nema potrebe zatražiti od tuženika davanje takve ponude budući je davanje takve ponude zakonska obveza ustanove, a koju u ovom slučaju tuženik nesporno nije izvršio. Stoga je uputa VSRH da je tuženik u obvezi zaključiti sa tužiteljem Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto odgajatelja. Dakle, to je jedino krucijalno pitanje (pored odluke o trošku postupka) o kojem je ovaj sud imao raspraviti u ponovljenom postupku i po uputi rješenja VSRH.
11. Svako daljnje drugačije isticanje tužbe i tužbenog zahtjeva tužitelja predstavlja preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Za takvu preinaku potreban je pristanak tuženika. Naime, temeljem čl. 191 ZPP preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.
12. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za isplatu zatraženih iznosa, ovaj sud je utvrdio da se radi o klasičnoj objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva, koju preinaku ovaj sud odbija kao neosnovanu.
13. Tuženik se u tijeku postupka protivio preinaci tužbenog zahtjeva te predlaže da sud istu ne dozvoli, prvenstveno što se u ovom predmetu radi o presuđenoj stvari (res iudicata), što je tužitelj prvostupanjskom odlukom odbijen sa točkom II tužbenog zahtjeva koja glasi na isplatu, pa nije svrhovito kao ni ekonomično dopuštati preinaku, uz notorno isticanje prigovora zastare glede zatraženih novčanih iznosa.
14. Konačno sud je utvrdio da je tužitelj preinačio tužbu i tužbeni zahtjev, da preinačeni tužbeni zahtjev ne odgovara tužbenom zahtjevu tužitelja (inicijalno iz tužbe), a o kome je već pravomoćno odlučeno prvostupanjskom presudom, a iz upute VSRH proizlazi da se ima samo raspravi o tužbenom zahtjevu tužitelja a koji se odnosi na nalog tuženiku da sa tužiteljem zaključi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto odgajatelja. Dakle, novo ispostavljeni tužbeni zahtjev je preinaka tužbe i ne odnosi se na inicijalni podneseni tužbeni zahtjev, toj preinaci se tuženik protivi, pa je sud odbio zahtjev tužitelja vezano za preinaku tužbe. Sve to temeljem čl. 190. i 191. ZPP-a. Činjenica da je tužitelj u međuvremenu za vrijeme trajanja ovog spora otišao u mirovinu je irelevantno pitanje sa stajališta ovog spora.
15. Tuženik je u ovom predmetu zatražio trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 30.805,00 eura. Odlučujući o trošku tuženika sud je utvrdio da tuženik samo ima pravo na trošak određen po presudi 9 P-283/2014 od 21. listopada 2014.g. u ukupnom iznosu od ondašnjih 12.500,00 kuna (1.659,04 eura). Zatim tuženik ima pravo na trošak nakon te presude i to trošak sastava tri podneska svako po 1.034,00 eura te pravo na pristup na tri ročišta, svako po 1.034,00 eura. Sveukupno 7.863,04 eura. Svi priznati troškovi bili su opravdani i nužni za vođenje ovog postupka te su odmjereni sukladno usklađenoj vrijednosti spora te u skladu sa tarifom po nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 i dr.).
16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154 ZPP-a.
17. Zbog svega izloženog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Senju, 10. veljače 2025. g.
Sudac
Željko Čubrilo
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka a o žalbi rješava nadležni Županijski sud.
