REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-465/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagatelja KŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejanu Biliću, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, protiv protustranke PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak&Partneri iz Splita, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e :

I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice da se geometrijskom diobom na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 904 k. o. [katastarska općina] provede postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da predlagateljici i predloženiku pripadnu u vlasništvo dijelovi navedene nekretnine prema upisanim suvlasničkim udjelima.

II Razvrgava se suvlasništvo stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 904 k. o. [katastarska općina] na način da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagateljici KŠ pripadne 2/6 postignute vrijednosti, a predloženiku PŠ pripadne 4/6 postignute vrijednosti.

III Dužna je protustranka PŠ isplatiti predlagateljici KŠ trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 546,18 Eur-a, uvećane za zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja rješenja, u roku od 15 dana.

.

Obrazloženje

1.U prijedlogu zaprimljenom 20. prosinca 2020. navodi se kako su predlagateljica i predloženici suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to predlagateljica za 2/6 dijela, predloženik pod 1 za 2/6 dijela, a predloženici pod 2) i 3) svaki za 1/6 dijela. Predlagateljica želi razvrgnuti suvlasničku zajednicu. S obzirom na navedeno, a temeljem odredbi čl. 47. st. 1. i 2., te čl. 48. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlagateljica predlaže da se provede razvrgnuće suvlasništva nekretnina iz prijedloga i to čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem članka 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kao predloženik pod 2) naveden je UŠ te pod 3) LŠ u odnosu na koje je povučen prijedlog podneskom od 8. listopada 2021. o čemu je doneseno rješenje na ročištu od 25. siječnja 2022.

2. Protustranka ističe kako se radi o nekretnini koja se nalazi između dvije nekretnine u vlasništvu protustranke, odnosno s jedne strane ranča, a s druge strane kuće u vlasništvu protustranke te preko predmetne nekretnine prolazi put koji predstavlja jedini pristup navedenoj kući, te povezuje dvije nekretnine protustranke. Nadalje, posebno navodi kako se radi o vrlo strmoj nekretnini u većini dijela, koja u koliko bi se podijelila, bilo bi praktički nemoguće ili vrlo teško napraviti put da ti strmi dijelovi budu povezani. Obzirom na sve navedeno, protustranka predlaže nakon dogovora isplatiti predlagateljicu za njezin dio.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Danijele Marčina Solarić od 23. svibnja 2022., nalaz i mišljenje sudskog vještak Josipa Šituma od 4. rujna 2022., dopuna nalaza i mišljenja sudske vještakinje za geodeziju od 7. rujna 2022., iskazi vještaka sa ročišta od 14. veljače 2023., rješenja o nasljeđivanju iza ĆŠ posl. br. O-18/09, rješenje ovog suda R1-1424/15 od 9. listopada 2018., te rješenje ovog suda, posebni zk odjel Kaštel Lukšić posl br. Z-36951/18 od 20. prosinca 2018., proveden je očevid na licu mjesta.

4. U nalazu i mišljenju od 23. svibnja 2022. sudski vještak za geodeziju navodi kako nakon izvršenog očevida je izvršena identifikacija predmetne nekretnine:

- čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u Z. U. [broj ZK uloška]. Čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja kaskadno neobrađeno zemljište položeno u smjeru zapad- istok. Zapadni dio predmetne čestice predstavlja neobrađeno zemljište obraslo u nisko raslinje te prema sjeveru i u srednje raslinje i šikaru. Približno sredinom čestice prolazi pristupni put za stambenu zgradu anagrafske oznake Put Trećanice 4 (kuća za odmor), koji je jedini pristupni put navedenom objektu. Istočno od pristupnog puta prostire se neobrađeno zemljište djelomično obraslo u srednje raslinje i šikaru. Površina upisane kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu iznosi 3.755 m2 dok površina upisana u zemljišnu knjigu iznosi 3.555 m2. Površina čestice 1438/2 K. O. [katastarska općina] nakon snimanja terena te izvršenog uspoređivanja sa postojećim vidljivim granicama na terenu i digitalnim katastarskim planom iznosi 3.702 m2. Razlika upisane površine u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi te površine proizašle iz snimanja terena u granicama su dozvoljenih odstupanja. Granice predmetne čestice omeđene su kako slijedi: - u lomnim točkama O-P-R-S-T-U-A suhozid - u lomnim točkama M-L- K-J suhozid - od detaljne točke H-I suhozid - od detaljne točke E-F definirana je linijom sredine uređene oborinske odvodnje Napomena: Čestica zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema pristupnog puta sa javne površine.

5. Podneskom od 13. srpnja 2022. protustranka nema posebnih prigovora. Međutim, uloga vještaka je između ostalog da predloži način razvrgnuća suvlasničke zajednice, jasno je da ista može biti razvrgnuta bilo fizičkom diobom, bilo civilnom diobom. Ovdje je u pitanju poljoprivredno zemljište, površina istog je 3.702 m2, stoga je nužno izjasniti se da li je fizička dioba dopuštena, moguća, svrsishodna, te na koji način bi se mogle stvoriti odvojene parcele, kao i njena površina. Jasno tu je nužno voditi računa i o visini suvlasničkih dijelova. Uzgred se napominje da je protustranka kupila suvlasničke dijelove od ostalih suvlasnika, a što jasno proizlazi i iz zemljišne knjige, a što je neprijeporno i između stranaka.

6. U nalazu i mišljenju sudski vještak Josip Šitum od 4. rujna 2022., daje nalaz i mišljenje postoji li mogućnost geometrijske diobe u odnosu na predmetnu nekretninu. Ista je upisana u ZK ulošku [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kao čest. zem [katastarska čestica], Pašnjak 3555 m2 a kao vlasnici su upisani KŠ za 2/6 dijela i PŠ za 4/6 dijela. U nalazu i mišljenju sudski vještak za geodeziju je utvrdila kako predmetna čestica ima površinu od 3.702 m2. U naravi čestica predstavlja neobrađeno zemljište koje se kaskadno, spušta od zapada prema istoku. Srednjim dijelom zemljišta prolazi kolni makadamski put koji vodi do stambene zgrade anagrafske oznake put Tršćenice 44 koja u naravi predstavlja kuću za odmor. Za procjenu tržišne vrijednosti zemljišta uzeta je poredbena metoda. Prema vještaku procjena tržišne vrijednosti dijela zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], za površinu od 3.702 m2 je u zaokruženom iznosu od 83.950,00 Eur-a, bez PDV-a. Vještak daje prijedlog geometrijske diobe uz napomenu kao se ista može provesti ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 57/22. Prema čl. 44. st. 4. navedenog zakona: "Poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja". Imajući u vidu upisane suvlasničke udjele stranaka svakoj bi u površini, odnosno u vrijednosti pripalo i to predlagateljici KŠ za 2/6 dijela – 1.234 m2, u vrijednosti od 27.983,00 Eur-a a predloženiku PŠ za 4/6 dijela u površini 2.468 m2 u vrijednosti od 55.967,00 Eur-a. Mišljenja je da se predmetna nekretnina može podijeliti da predlagateljicu pripadne sjeverozapadni dio u površini od 1.195 m2 a predloženika sjeverno istočni dio iznad puta i ostatak čestice ispod puta u površini od 2.390 m2. Zajednički dio – put u idealnom djelu prema suvlasničkim udjelima (predlagateljici 39 m2 a predloženiku 78 m2) - ukupno 117 m2. Prema drugom prijedlogu predlagateljicu bi pripao južni dio čestice u površini od 1.223 m2, predloženika sjeverni dio čestice s ostatkom makadamskog kolnog puta – površine 2.446 m2. Zajednički dio puta prema suvlasničkim udjelima (predlagateljica - 11 m2, predloženik - 22 m2) ukupno 33 m2.

7. U podnesku od 23. rujna 2022. predloženik navodi kako se radi o poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskog područja. Ovo zemljište se ne može geometrijskim elaboratom dijeliti na katastarsku česticu koja bi bila veća od jednog hektara. Na ove okolnosti neka se izjasni vještak na raspravi, odnosno neka se to upita vještaka geometra. Stoga, geometrijska dioba, po mišljenju protustranke nije moguća. U odnosu na dva prijedloga diobe, oba su potpuno neupotrebljiva. Naime, da bi se stvorile dvije odvojene samostalne cjeline nužno je utvrditi da obje te cjeline trebaju biti spojene sa javno prometnom površinom – putom. Vještak je upisao da postoji tzv. zemljani put, koji po ni po čemu nije. Naime, radi se o kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja se nalazi sjeverozapadno u odnosu na predmetnu nekretninu, preko te čestice nije predviđen nikakav put, a koji bi vodio do kat. čest. zem. [katastarska čestica], koja je predmet diobe. Vještak se treba izjasniti na okolnost da li je i kuda je, ako je, predviđen pristup sa javno prometne površine. Također, procjena – vrijednost nekretnine posve je pogrešno utvrđena. Naime, ovdje je došlo do objektivno previsoke procjene, jer se prve susjedne parcele prodaju po znatno nižoj cijeni. Naime, cijena od 23,00 E/m2 postiže se na predjelu koje je znatno ružnije u odnosu na ovu parcelu. Taj predio je „ispod pruge“. Taj predio je po konfiguracije, infrastrukturnoj opremljenosti (voda, struja i putevi) neusporediv je sa predmetnom parceli. Naime, predmetna parcela nema ni vodu, ni struju, ni asfaltni put, a sve to imaju parcele položene „ispod pruge“. Osim toga predmetna parcela po konfiguraciji je posve drugačija i nepovoljnija u odnosu na usporedne parcele. Ona je na potpunoj strmini, za razliku od usporednih parcela.

8. Vještakinja Danijela Marčina Solarić u dopuni nalaza i mišljenja u odnosu na prigovor predlagatelja da do predmetnog zemljišta ima pristupnog puta odnosno da postoji javna prometnica kako to tvrdi predlagatelj navodi da je u Sl. glasniku grada Kaštela 1/06 imenovana ulica na tom području i tog naziva "Ulica se nalazi u predjelu Sadina iznad željezničke pruge", međutim da bi ista bila javno dobro u općoj uporabi sukladno Zakonu o cestama istu je potrebno snimiti te izraditi geodetski elaborat izvedenog stanja te ga dati na javni uvid što do ovog trenutka nije napravljeno. U komunikaciji sa katastrom i imovinsko pravno službom grada Kaštela utvrđeno je da za predmetni dio nema uvjeta da se proglasi nerazvrstanom cestom kao javno dobro u općoj uporabi jer ne zadovoljava kriterije za proglašavanje nerazvrstane ceste odnosno nije se koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika već je izrađena za pristup samo jednom objektu preko privatnih čestica. Ostaje pri tome da katastar Kaštela ne provodi parcelaciju poljoprivrednog zemljišta temeljem rješenja o nasljeđivanju ili temeljem kupoprodaje.

9. U dopuni nalaza i mišljenja sudski vještak Josip Šitum navodi kako je u svome prijedlogu podjele naveo kako se tehnički može izvršiti podjela nekretnine te je naveo da se pri tome treba poštivati i Zakon o poljoprivrednom zemljištu a koji kaže da se ne može izvršiti parcelacija poljoprivrednog zemljišta na čest. manju od 1. hektara, a što je ovdje slučaj. Geometrijski se može napraviti interna podjela na terenu ali se ona ne može provesti u katastru i zemljišniku. Što se tiče procijenjene vrijednosti predmetne čest. smatra da je ona realna bez obzira na prigovore predloženika jer smatra da čest. ima sličan položaj kao i poredbene nekretnine a na njoj su prema prikazu iz geoportala vidljivi i određeni radovi na uređenju površine što znači da su već vršena određena ulaganja. Što se tiče pristupačnosti vodovodu vidljivo je da na susjednoj čest. na kojoj je izgrađen i objekt, postoji bazen za koji su potrebne velike količine vode za njegovo korištenje, odnosno za njegovu upotrebu iz čega se može zaključiti da problem vode nije toliki da bi bitno umanjio vrijednost koju je naveo u svome elaboratu. Zakonski je regulirana veličina poljoprivredne čestice da bi se mogla provesti geometrijska dioba. Smatra da predmetna čest. ima pristupni put sa javno prometne površine. Smatra da procjenjivana čest. u odnosu na poredbene nije toliko strmija da bi utjecalo na njenu vrijednost iz činjenice što se radi o poljoprivrednom zemljištu koje se može koristiti za uzgajanje raznih poljoprivrednih kultura kao i na poredbenim česticama a što bitno ne utječe na sam uzgoj. Smatra da utjecaj na vrijednost ove čestice to što je ista za razliku od poredbenih čestica nema ni pristup struji ni asfaltni put, nema bitnih razlika upravo iz razloga što se radi o poljoprivrednom a ne o građevinskom zemljištu.

10. Predlagatelj u podnesku od 6. ožujka 2023. navodi kako vještakinja nije u pravu kako u konkretnom slučaju nije moguće provesti parcelaciju i fizičku diobu predmetne nekretnine. Vještakinja se poziva na ograničenja iz članka 44.st. 4. Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, međutim navedene odredbe se ne mogu primijeniti u konkretnom slučaju s obzirom da je riječ o nekretninama i suvlasničkoj zajednici koja je stečena nasljeđivanjem. Nadalje vještakinja netočno navodi kako do predmetne nekretnine ne postoji pristupni put s obzirom da nije sačinjen elaborat i sl. Međutim Zakonom o cestama, sve nerazvrstane ceste su temeljem zakona postale javne ceste i vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te činjenica da kao takve nisu još uvijek evidentirane u zemljišnim knjigama nije od utjecaja na činjenicu da na terenu postoje, da se preko njih pristupa do predmetne nekretnine i suprotno vještakinji ista cesta je upisana kao nerazvrstana cesta i označena u GIS-u Grada Kaštela.

11. Prijedlog predlagateljice je razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom.

11.1. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

11.2. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

11.3. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

11.4. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

12. Nesporna je činjenica da suvlasnički dio stranaka na predmetnoj nekretnini čini 2/6 dijela na ime predlagateljice i 4/6 dijela na ime predloženika. Nesporno je da se radi o poljoprivrednom neobrađenom zemljištu površine 3.702 m2 prema nalazu vještaka za geodeziju.

13. Kad se provodi sudsko razvrgnuće suvlasništva, a nema sporazuma suvlasnika o načinu tog razvrgnuća, odluka suda ovisi o tome je li stvar djeljiva ili ne. Djeljivost se prosuđuje u svakom konkretnom slučaju može li se podijeliti na onoliko dijelova koliko je potrebno da bi svaki od suvlasnika dobio po stvar koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. Ako to nije moguće a da se diobom znatno ne umanji vrijednost, stvar je nedjeljiva sa stajališta razvrgnuća u tom slučaju.

Kod diobe nekretnina, razvrgnuće će se u načelu provesti geometrijskom diobom stvari. Geometrijska dioba je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se stvar dijeli na čestice koje se određuju mjerenjem (povlačenjem geometrijskih crta) da bi svaka od tako geometrijski određenih čestica pripala po nekom od suvlasnika među kojima se dijeli. Nekretnine se mogu dijeliti geometrijski u manje zemljišne čestice.

14. Po pitanju dopuštenosti geometrijske diobe valja voditi računa o ograničenjima koja proizlaze iz odredbe 44. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojem poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može se geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja.

15. Iz provedenih dokaza proizlazi kako u konkretnom slučaju nije moguće provesti geometrijsku diobu predmetne nekretnine jer nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu jer se radi o nekretnini koja je manja od 1 ha i predloženi način podjele ne bi bilo moguće provesti u zemljišniku i katastru, neovisno o tome što se predlagateljica poziva na stjecanje nasljeđivanjem. Stoga je i odbijen prijedlog predlagateljice za geometrijskom diobom predmetne nekretnine.

16. Prema st. 4. članka 50. ZV-a ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima. Pri provođenju sudskog razvrgnuća civilnom diobom sud će u izvanparničnom postupku rješenjem utvrditi način diobe (stvar podijeliti civilnom diobom). Po pravomoćnosti tog rješenja kojim je utvrđen način diobe, u istom će se postupku dioba provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

17. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja (729,98 Eur-a) i očevida (49,48 Eur-a), te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda (po 19,91 Eur-a), a koji ukupno iznosi 819,28 Eur-a, a koje je prethodno snosio predlagateljica a pošto su stranke suvlasnici i to predlagateljica za 2/6 dijela, predloženik za 4/6 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

Split, 10. veljače 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja i pun. predloženika

- u spis