REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Starom Gradu

Novo riva 3

21460 Stari Grad

Poslovni broj: 90 : P-163/24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Mariji Pavlinović u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A, Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Grad Hvar, Ulica Milana Kukurina 2, OIB: 01250166084 zasupan po punomoćniku Mirko Butorović, odvjetnik u Hvaru, radi isplate, nakon javno održane glavne rasprave zaključene dana 28. siječnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika uz objavu odluke 10. veljače 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dan i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 14.276,31 eura/ 107.564,88 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01. 04. 2021. g. do 31.12.2022.g po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. g do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te iznos od 10. 694,21 eura / 80.575,53 kuna s zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 01. 05.2023.g., do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Evropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u korist žiro računa Državnog proračuna RH br. HR 12100110051863000160 model 26, poziv na broj odobrenja 5908-27-19-03139494227.

II. Odbija se zahtjev tužitelja da mu tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe namiri parnični trošak, a sve kako je to zatraženo u podnesku od dana 03. travnja 2023. godine.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 09. ožujka 2021. godine ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika u bitnom navodeći kako je Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, PS u Splitu br.68204 od 14.01.2015.g. osiguraniku NN, rođ. **.**.1964.g. priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti čiji je uzrok ozljeda izvan rada. Tužitelj je nadalje naveo kako se ozljeda izvan rada dogodila dana 23.07.2011.g. u prometnoj nesreći koja se dogodila u gradu Hvaru na području nerazvrstane ceste koja je u vlasništvu tuženika, te da je uzrok nesreće bila masna mrlja na cesti. Da isplatom invalidske mirovine tužitelj trpi štetu koja za razdoblje od 01.02. 2018.g. do 28.02.2021.g. iznosi ukupno 107.564,88 kn. Da osnov odgovornosti za štetu koju trpi tužitelj izvire iz čl.162. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN157/13), a visina štete iz čl. 161. istog zakona. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati utuženi iznos. Podneskom od dana 03. travnja 2025, godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev kako je to pobliže navedeno u izreci presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu od dana 10. rujna 2021. godine naveo kako se u potpunosti protivi svim navodima tužitelja. Da je u odnosu na predmetni štetni događaj od 23. kolovoza 2011. godine, temeljem kojeg tužitelj postavlja regresni zahtjev, u tijeku parnični postupak radi naknade štete pred Općinskim sudom Split, Stalna služba Stari Grad. Predmet da se vodi pod brojem Pn-336/2020, po tužbi oštećenika, NN iz [adresa], a protiv ovdje tuženika. Da se u tom postupku tuženik protivi svim navodima tužitelja, ističući isključivi doprinos istog i izostanak uzročno-posljedične veze. Da se također u tom predmetu protivi i osporavaju zaključci navedeni u priloženom Zapisniku o očevidu, kao i izvedenim vještačenjima. Nadalje, tuženik je istaknuo i prigovor zastare potraživanja, te je osporio i vjerodostojnost isprava, te je također naveo kako iz stanja spisa ne proizlazi da je oštećenik te isplate stvarno i primio.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, od dana 14. siječnja 2015. godine, pregledan je spis poslovnog broja Pn- 366/2020, pregledana su podaci doznačenih mirovinskih primanja, pregledan je nalaz i mišljenje vještaka Hrvatskog zavoda za Mirovinsko osiguranje od dana 21. listopada 2014. godine, te nalaz i mišljenje vještaka- revizora Eve Budimir dr. med., te je saslušan svjedok ( oštećenik) NN. Za napomenuti je kako je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu ovom spisu priložio odluke viših sudova, te suprotno prigovoru tuženika, to ne bi bilo predlaganje novih dokaza u fazi glave rasprave, budući da sudska praksa je sudu dostupna, iako sud prilikom odlučivanje priložene odluke i tako nije uzeo u obzir.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Tuženik je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.

6. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22, 155/23 dalje:ZPP), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

Između parničnih stranaka nije sporno, a tako proizlazi i iz materijalnih dokaza priloženih u spis:

- da se dana 23. studenog 2011. godine dogodila prometna nesreća u gradu Hvaru, na području nerazvrstane ceste koja je u vlasništvu tuženika, da je sporne prigode NN pretrpio ozljede.

7.Kao sporno trebalo je raspraviti postoji li odgovornost tuženika za štetni događaj u kojem je oštećenik NN zadobio ozljede, vjerodostojnost isprava, je li oštečenik isplate primio, te je li u konkretnom slučaju nastupila zastara potraživanja. Za napomenuti je kako tuženik nije osporio pravo na regres tužitelja.

8 U odnosu na navedeno ističe se kako je u predmetu koji je priložen ovom spisu, a u kojem je oštećenik NN podnio tužbu radi naknade štete protiv tuženika grada Hvara, ( koji je ujedno i tuženik i ovom postupku), a koji predmet se vodio pod poslovnim brojem Pn- 336/2020 ( Pn- 540/21) donesene presude od dana 27. kolovoz 2021. godine, te dana 29. kolovoza 2022. godine, a kojim presudama je usvojen tužbeni zahtjev oštećenika, te je naloženu tuženiku da oštećeniku isplati iznose na ime povrede prava osobnosti, da isplati rentu s osnova izgubljene zarade, te s osnova tuđe pomoći i njege, a koje presude su postale pravomoćne presudom i rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 2489/ 21 i Gž. 1248/22.

Stoga je razvidno kako je navedenim presudama utvrđena isključiva odgovornost tuženika za štetni događaj u kojem je oštećenik zadobio tjelesne ozljede izvan rada, te iz kojeg razloga više nije radno sposoban, te je ostvario pravo na invalidsku mirovinu.

Svjedok oštečenik NN je naveo kako je dana 23.07.2011 godine upravljao svojim motociklom (skuterom) , te je na zavoju koji se nalazi na predjelu Vrisak koji se nalazi kod HN, proklizao, te je zadobio tjelesne ozljede. Nakon toga da je helikopterom prebačen u KBC Split, u kojoj bolnici je proveo mjesec dana te su mu zbog nemogućnosti liječenja morali amputirati nogu. Posebno je istaknuo kako je nakon nesreće čuo da je na navedenom zavoju postojala "masna mrlja" , koliko mu je poznato da je to bila nafta, te da je upravo iz tog razloga i doživio prometnu nesreću. Također da su mu rekli kako je istoga dana na upravo tome mjestu više ljudi imalo nesreću upravo iz razloga postojanja naftne mrlje. Također je naveo kako je nakon spornog događaja dvije godine proveo na bolovanju te je nakon toga otišao u mirovinu zbog nemogućnosti rada. Svjedok-oštećenik je također naveo kako mu se mirovina redovno isplaćuje, te nakon što su mu pokazani ispisi tj novčane uputnice, svjedok je naveo kako su to ti iznosi, koje on prima u visini mirovine ( a koji iznosi se usklađuju dva puta godišnje).

9.Također, bez obzira na gore navedene pravomoćne presude, na okolnost uzročno- posljedične veze između prometne nesreće koja se dogodila dana 23. srpnja 2011.g i umirovljenja NN po osnovi gubitka radne sposobnosti upravo zbog ozljeda zadobivenih u toj nesreći izveden je dokaz čitanjem nalaza i mišljenja Zavoda od 21. studenog 2014. godine o radnoj sposobnosti osiguranika NN. Prema nalazu i mišljenju Zavoda od 21. listopada 2014. kod osiguranika NN postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti. Pregledom mišljenja vještaka-revizora dr Eve Budimir, dr.med razvidno je da su nalaz i mišljenje Zavoda od 21. listopada 2014. potvrđeni kao pravilni te se dodaje kako je osiguranik NN ozlijede pretrpio padom s motora.

Nadalje pregledom zapisnika o očevidu od dana 24. srpnja 2011. proizlazi kako je dolaskom na mjesto nesreće uočena masna mrlja, te da je ĐN u nesreći zadobio ozljede.

10. U odnosu na navedene nalaze i mišljenja potrebno je spomenuti kako parnični sud nije vezan utvrđenjem upravnih tijela o uzročno-posljedičnoj vezi između prometne nezgode i umirovljenja osiguranika N, međutim radi se o odlukama donesenim na temelju vještačenja provedenog po Zavodu, kao stručnom i neovisnom tijelu nadležnom za vještačenja radne sposobnosti po liječnicima odgovarajućih specijalnosti, a tome je za dodati kako je prema odredbi iz čl. 3. st. 1. Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine br. 85/14, 95/15, dalje ZJTV), upravo Zavod nadležan provoditi vještačenja o radnoj sposobnosti. U ovom postupku tuženik ne dovodi u sumnju vjerodostojnost i stručnost te objektivnost nalaza i mišljenja vještaka Zavoda niti iznosi razloge zbog kojih se oni ne bi trebali cijeniti kao valjan dokaz, a nasuprot tome, vještva su uvjerljivo i valjano obrazložena, zbog čega se prihvaćaju u cijelosti.

Slijedom iznijetog, a u nedostatku sadržajnih primjedbi na vještačenja Zavoda, sud utvrđuje kako je osiguranik ĐN u prometnoj nesreći zadobio prethodno navedene ozljede zbog kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan ozljedom izvan rada, odnosno prometnom nesrećom od 23 srpnja 2011, a što je utvrđeno i u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pn- 336/2020 ( Pn- 540/21)

11.Odredbom čl. 230. st. 1. i 2. ZPP, propisano je kako isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti i isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, te kako istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama.

Kako, dakle, dokumentacija tužitelja na kojoj je utemeljena pobijana odluka predstavlja ispravu koja nije javna, za nju ne vrijedi presumpcija istinitosti iz članka 230. stavka 1. ZPP, zbog čega ju je bilo potrebno vrednovati i cijeniti u sklopu svih ostalih provedenim dokazima.

12..Naime, što se tiče pitanja na kome je teret dokazivanja visine štete, ono polazi od postavke da tužiteljevi obračuni i potvrde o isplatama nemaju značaj javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP. Naime, priložena dokumentacija pa tako niti priloženi obračun isplate nemaju takav značaj, jer navedene odredbe ne uređuju niti propisuju karakter potvrde o izvršenim isplatama po osnovi prava iz mirovinskog osiguranja već reguliraju pitanje naknade štete (tako i u Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022.). Također za napomenuti je da i u odlukama Rev-977/2016-2 od 19. studenoga 2019. (ponovljeno i u odlukama Revt-424/17-3 od 28. siječnja 2020. te Rev-927/2021-2 od 3. studenoga 2021. određeno je da isprava ima značaj javne isprave samo u dijelu u kojemu je donesena u odnosu na specifičnosti poslova iz nadležnosti tijela koje ju je izdalo (dakle tijela: koje je upravo zbog te nadležnosti osnovano ili postoji) i o kojima ono vodi službenu (a ne internu: za svoje knjigovodstvene potrebe) evidenciju (konkretno: „u dijelu u kojemu je u propisanom obliku izdana po državnom tijelu u granicama njegove nadležnosti te u dijelu u kojemu je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu“) onda značaj javne isprave jednako tako nije moguće dati niti internoj (knjigovodstvenoj) dokumentaciji tužitelja takav stav je zauzet i u odluci Rev 469/2022-2.

13. Stoga je u sporu koji pokreće HZMO protiv štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku teret dokazivanja glede plaćanja i visine isplaćenog na HZMO.

14. Što se tiče tužiteljevih isplata novčanih iznosa NN na ime invalidske mirovine, za navesti je kako su na tu okolnost priložene potvrde o uplatama čiju vjerodostojnost je tuženik osporio pa je sud stoga sukladno materijalnim dokazima priloženim u spisu, te iskazu oštećenog utvrdio kako je taj prigovor tuženika u potpunosti neosnovan, odnosno,ovaj sud je utvrdio tako da su mirovine isplaćene NN u skladu sa zakonskom obvezom HZMO da osiguranicima mjesečno isplaćuje mirovine prema odredbama iz čl. 95. i 96. ZOMO.

15.Iz ovom spisu priloženih podatka doznačenih mirovinskih primanja nedvojbeno proizlazi plaćanje i visina isplaćenog, a koju činjenicu je također potvrdio i sam oštećenik kada je naveo da je utuženi iznos upravo oni koji on redovno prima. Stoga prigovor tuženika kako nije utvrđeno da je zaista oštećenik primio navedene iznose, te prigovor vjerodostojnost isprave, je u potpunost neosnovan. Sud je svjedoku dao vjeru budući da za ovaj postupak on nije osobno zainteresiran, budući da u njemu nije stranka, te je njegov iskaz u potpunosti u skladnu s ovom spisu priloženim materijalni dokazima. Stoga je sud, slijedom navedenog vrednovao i cijenio ovom spisu priložene isprave u sklopu svih ostalih provedenim dokazima, te smatra kako je tužitelj nedvojbeno dokazao visinu svog potraživanja, te je dokazao kako je navedene isplate oštećenik zaista i primio.

16.Odredbom

čl.

161.

st.

1.

ZOMO 157/2013 , 151/2014 , 33/2015 , 93/2015 , 120/2016 , 18/2018 , 62/2018 , 115/2018 , 1 02/2019 , 84/2021

, 119/2022 propisano je da HZMO ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Stavkom 2. propisano je da naknada stvarne štete, koju HZMO ima pravo zahtijevati u slučajevima iz toga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja, između ostaloga novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu.

17.Nije osnovan niti istaknuti prigovor zastare tužiteljeva potraživanja. Također se ističe kako je tuženik naveo da će prigovor zastare detaljnije obrazložiti tijekom postupka, ali to nije učinio već je samo paušalno naveo kako ističe prigovor zastare. Naime, budući da se tužiteljevo potraživanje odnosi na isplatu mirovina za utuženo razdoblje, a uzimajući u obzir činjenicu da se mirovina za ožujak 2021. godine isplatila u travnju 2021. a kako je predmetna tužba podnesena 10. ožujka 2021. godine sud je utvrdio kako je tužitelj predmetnu tužbu podnio unutar zastarnog roka od 3 god.,sukladno odredbi čl. 226 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.53/91,73/91,3/94,7/96,112/99,88/01 -u daljnjem tekstu ZOO-a) a svakako unutar općeg zastarnog roka od 5 godina sukladno odredbi čl. 225. ZOO-a.

18.. Odluka o parničnom trošku je izostala jer tužitelj nije zatražio njegovu naknadu, već je samo paušalno naveo kako traži da mu tužitelj namiri parnični trošak i to u podnesku kojim je uredio tužbu, ali istog nije popisao.

19. Radi svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Starom Gradu, 10. veljače 2025. godine

S U T K I N J A:

Marija Pavlinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.

3. u spisu