Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-1057/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Ivančiću, odvjetniku u Splitu, protiv tužene NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima – odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ljubičić i Vrdoljak u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i postojanja prava služnosti puta, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju poslovni broj P-3279/2015 od 28. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Pazinu poslovni broj P-3279/2015 od 28. listopada 2024., i spis se vraća istom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj, ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine, koja je, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] i upisana u [broj ZK uloška], i to baš onog dijela koji je na Skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka geodetske struke Dušana Biuka iz tvrtke „Prizma“, za pružanje geodetskih usluga iz prosinca 2021. omeđen točkama C-D-D1-C1-C u površini od 37 m2.

II. Ovlašćuje se tužitelj da na temelju ove presude kod nadležnih upravnih tijela zatraži i ishodi parcelaciju predmetne nekretnine u skladu s toč. I. ove presude, kao i da kod nadležnog zemljišnoknjižnog suda zatraži i ishodi upis predmetnog dijela nekretnine u zaseban zemljišnoknjižni uložak, uz upis prava vlasništva na svoje ime, za cijelo.

III. Utvrđuje se da je tužitelj, kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 3336, k. o. [katastarska općina] nositelj prava stvarne služnosti na dijelu nekretnine koja je, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] i upisana u [broj ZK uloška] i to baš onog dijela Posl. broj P-3279/2015 2 koji je na Skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka geodetske struke Dušana Biuka iz tvrtke „Prizma“, za pružanje geodetskih usluga iz prosinca 2021. omeđen točkama C-D-I-J-K-C u površini od 19 m2, pa je tužitelj ovlašten, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama ishoditi upis uknjižbe prava stvarne služnosti."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj u roku od 15 dana naknadi parnični trošak u iznosu od 13.324,08 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presuda pa do isplate."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se tužitelj iz svih zakonom propisanih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu, te usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te naloži tuženici plaćanje parničnog troška, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Ocjenjujući žalbene navode tužitelja, kao i činjenično stanje utvrđeno u spisu, ovaj sud nalazi da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Izreka presude je proturječna sama sebi i razlozima presude. Isto tako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude, o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), na koju opravdano ukazuje tužitelj.

6. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer smatra da je trenutkom formiranja "novo formirane" k.č.br.

34/1, k. o. [katastarska općina], koju je tužitelj stekao u vlasništvo temeljem prvostupanjske presude P-646/99 prestao biti savjestan posjednik svega što je ostalo izvan međa te nekretnine, a navodi i to da tužiteljev eventualan posjed dijela nekretnine označene kao [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nikako ne bi mogao trajati zakonom propisano vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, s obzirom na to da je tužiteljica prema dostupnim podacima prvom tužbom radi zaštite od uznemiravanja ustala 2009., te sljedeće dvije podnijela 2013. i 2015. pa svakako nije moglo od 2000. proteći vrijeme koje zakon propisuje za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Naime, činjenica što je tužitelj slijedom usvojenog tužbenog zahtjeva u parnici broj P-646/99 usmjerenog na utvrđenje prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te dao izraditi geodetski elaborat koji je proveden u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi, te je proveden upis njegovog vlasništva te nekretnine u površini i granicama kako je to određeno predmetnom pravomoćnom presudom, nikako ne znači i ne može značiti da je samo to ono što je tužiteljevo vlasništvo.

8. Dakle, provedba u katastru i zemljišnim knjigama geodetskog elaborata sačinjenog temeljem pravomoćne presude kojom nije obuhvaćena nekretnina koja je predmet konkretnog spora, nije i ne može biti odlučni razlog odbijanja tužbenog zahtjeva, a niti činjenica da sporni dio nekretnine koja je predmet konkretne parnice nije bila obuhvaćena tužbom na utvrđenje prava vlasništva u parnici broj P-646/99 znači da bi tužitelj bio njezin nesavjestan posjednik.

9. Odredbom članka 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) i propisano je da rok za dosjelost počinje teći od trenutka kada osoba počne posjedovati nekretninu kao vlasnik, odnosno trenutka kad se počne vršiti posjed u svojstvu vlasnika, a ne nužno tek od upisa prava vlasništva u zemljišnu knjigu.

10. Citirana zakonska odredba sasvim jasno navodi da posjedovanje stvari podrazumijeva faktično držanje stvari uz namjeru da se ista tretira kao vlastita, a što ne mora nužno biti povezano s upisom prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Posjed je temelj za stjecanje vlasništva dok je upis samo dokaz posjeda.

11. Sukladno članku 30. ZV-a rok za dosjelost počinje teći od trenutka kada posjednik stječe posjed na temelju kojeg bi mogao ostvariti pravo vlasništva, a što nije nužno povezano s upisom prava vlasništva na susjednoj nekretnini ili bilo kojoj drugoj nekretnini. Rok za dosjelost teče od trenutka kad je osoba u posjedu konkretne nekretnine, dok upis u zemljišne knjige ima funkciju javnosti i dokazivanja prava, ali ne utječe na početak roka za dosjelost. Dakle, pravo vlasništva može se steći kroz posjed, a ne nužno kroz upis, a kako se to ističe i u žalbi tužitelja.

12. Stajalište prvostupanjskog suda da je u konkretnoj stvari rok za dosjelost počeo teći od trenutka kada je upisano pravo vlasništva na susjednoj nekretnini nije u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Naime, upis prava vlasništva na susjednoj nekretnini, koja nije predmet konkretnog sudskog postupka nije relevantan za početak roka dosjelosti na nekretnini koja je predmet ovog spora, a pored toga ovdje je još potrebno istaknuti da je presuda temeljem koje je izvršen taj upis donesena još prije 2000. i ista je priložena ovom spisu, a što je još jedan dodatni razlog zbog čega je uzimanje 2000. godine u kojoj bi počelo računanje roka tijeka dosjelosti neispravno i netočno.

13. Svaka nekretnina ima svoj pravni režim i rok dosjelosti počinje teći od trenutka kada je osoba faktički preuzela posjed na konkretnoj nekretnini bez obzira na posjed susjednih nekretnina.

14. Dakle, zaključak prvostupanjskog suda nije u skladu s osnovnim načelima o posjedu i dosjelosti prema hrvatskom zakonodavstvu, jer stjecanje, odnosno upis prava vlasništva susjedne nekretnine ne može utjecati na početak roka za dosjelost na nekretnini koja je predmet spora.

15. Naime, dosjelost je stjecanje prava vlasništva posjedovanjem neke stvari kroz zakonom propisano vrijeme.

16. Institut dosjelosti omogućava da se nakon određenog vremena, pod određenim pretpostavkama, faktično stanje pretvori u pravno.

17. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da se ispune sljedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, vrijeme dosjelosti određeno zakonom i posjed određene kvalitete.

18. Dakle, pravilnim pravnim pristupom predmetu spora prvostupanjski sud je u kontekstu instituta dosjelosti bio dužan utvrditi točno vrijeme ulaska tužitelja u posjed spornog dijela nekretnine. O tome nema podataka u pobijanoj presudi, a istovremeno prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi da je u dokaznom postupku izvršio uvid u spis prvostupanjskog suda broj P-714/09.

19. Međutim, iako je izvršio uvid u predmetni spis prvostupanjski sud ne navodi koje činjenice je tim uvidom utvrdio, iako je sukladno odredbi članka 8. ZPP-a bio dužan analizirati sve dokaze provedene u postupku, a ne predmet ovog spora cijeniti kroz upis prava vlasništva tužitelja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

20. Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da nisu jasno i dovoljno raspravljene odlučne činjenice, a sve zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora, slijedom čega proizlazi da pobijana presuda nije na zakonu osnovana, čime je počinjena naprijed bitna povreda odredaba postupka na koju opravdano ukazuje tužitelj, slijedom čega ni činjenično stanje nije pravilno ni potpuno utvrđeno, što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava pa je pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja.

21. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će ukloniti bitne povrede odredaba postupka na koje ukazuje ovo ukidno rješenje i žalba tužitelja, s time da će pravilnim pravnim pristupom predmetu spora ponovno ocijeniti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sve dokaze provedene i predložene tijekom postupka, a potom donijeti pravilnu i zakonitu odluku o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, s time da treba uzeti u obzir trajanje i kvalitetu posjeda ne samo tužitelja već i njegovih pravnih prednika.

U Gospiću, 10. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić