Poslovni broj: Pr-100/2024-42

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnici Merici Miše iz Trogira, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA, za Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 186831136487, koju zastupa ODO, Građansko-upravni odjel u Šibeniku, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 14. siječnja 2025.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objeve odluke od dana 10. veljače 2025.g.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj: Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, da u roku od 15 dana isplati tužitelju: CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], bruto iznos od 15.979,16 Eura, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje od 31.07.2015.g., od 01.08.2015.g. do 31.12.2015.g. po stopi od 8,14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sve za utuženi period i to:

-na iznos od 100,64 Eura od 10.10.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 553,52 Eura od 10.11.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 427,72 Eura od 10.12.2011.g. pa do isplate,

-na iznos od 276,76 Eura od 10.01.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 301,92 Eura od 10.02.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 131,79 Eura od 10.03.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 478,04 Eura od 10.04.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 342,65 Eura od 10.05.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 483,56 Eura od 10.06.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 397,21 Eura od 10.07.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 454,99 Eura od 10.08.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 120,89 Eura od 10.09.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 556,09 Eura od 10.10.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 386,85 Eura od 10.11.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 480,26 Eura od 10.12.2012.g. pa do isplate,

-na iznos od 370,73 Eura od 10.01.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 290,14 Eura od 10.02.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 417,07 Eura od 10.03.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 487,85 Eura od 10.04.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 330,43 Eura od 10.05.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 390,80 Eura od 10.06.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 421,33 Eura od 10.07.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 146,55 Eura od 10.08.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 240,76 Eura od 10.10.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 415,22 Eura od 10.11.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 347,76 Eura od 10.12.2013.g. pa do isplate,

-na iznos od 229,82 Eura od 10.01.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 263,92 Eura od 10.02.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 386,29 Eura od 10.03.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 551,84 Eura od 10.04.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 451,51 Eura od 10.05.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 377,99 Eura od 10.06.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 343,19 Eura od 10.07.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 96,41 Eura od 10.08.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 377,99 Eura od 10.10.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 433,87 Eura od 10.11.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 554,38 Eura od 10.12.2014.g. pa do isplate,

-na iznos od 361,55 Eura od 10.01.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 251,99 Eura od 10.02.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 471,23 Eura od 10.03.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 453,59 Eura od 10.04.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 177,20 Eura od 10.05.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 450,85 Eura od 10.06.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 151,89 Eura od 10.07.2015.g. pa do isplate,

-na iznos od 242,14 Eura od 10.08.2015.g. pa do isplate.

II. Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.350,00 Eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na isti iznos teče od dana presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje:

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju bruto iznos od 15.979,16 Eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate (toč. I. izreke), te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.350,00 Eura sa zateznim kamatama tekućim od 21. svibnja 2024. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

2. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Ističe i da izreka presude proturječi razlozima presude te da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, čime je počinjenja bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. U bitnom navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju, s obzirom na to da poslove razminiranja vojnih objekata obavljaju osobe osposobljene za vojno stručnu specijalnost pionir pirotehničar te da se radi o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina te kazetnih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje radi njihova uklanjanja. S obzirom na to da je tužitelj pirotehničar tehničke struke, navodi da isti nikada nije obavljao poslove razminiranja, već da je bio angažiran na sanaciji i čišćenju terena vojno skladišnog kompleksa " [adresa] (dalje u tekstu: VSK "Pađane"), za koji oblik rada i ostvarene prekovremene mu je omogućeno korištenje slobodnih dana. Napominje i da iskazi svjedoka GO, NO, KO, te FO ne mogu dati točan i detaljan prikaz načina rada u postrojbi, već je za utvrđivanje činjenice prekovremenog rada tužitelja isključivo mjerodavna evidencija tuženika i lista obračuna plaće. Osporava i odluku o trošku u visini od 1.400,00 eura. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu, na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev.

3. Odlučujući povdoom žalbe Županijski sud u Velikoj Gorici donio je rješenje pod posl.br. Gž R-84/2024-2 od 25. srpnja 2024.g. kojim ukida presudu Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pr-14/2022-32 od 21. svibnja 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz uputu da je potrebno utvrditi koje poslove je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju i da li se poslovi koje je tužitelj obavljao mogu smatrati poslovima humanitarnog razminiranja iz čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju i Pravilnika o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" br. 53/07, 111/07, 141/11, 110/15, 45/16 ), te voditi računa da se prema Pravilniku o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja pod pojmom minski sumnjivo smatra područje za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane HCR-a (čl. 2. al.10.), pa da bi trebalo utvrditi predstavlja li VSK "Pađene", odnosno, područje na kojem je tužitelj radio dok je bio raspoređen u postrojbenoj jedinici u Slunju, minski sumnjivo područje u smislu citirane odredbe Pravilnika.

4. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja i dalje navodi da posjeduje Rješenje Ministarstva obrane RH kojim je raspoređen na dužnost Pirotehničar tehničke službe u ustrojbenu cjelinu Zapovjedništvo za potporu, Bojna za opskrbu, Posredište za skladištenje MI-Slunj, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a. Temeljem čl. 27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju da je propisano da Pirotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, a temeljem istog čl. st.6. pri ostvarivanju prava na plaću i druga prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, da se radno vrijeme iz st.5. tog članka smatra punim radnim vremenom. Tužitelj navodi da je na predmetnim poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida u vojno skladišnom kompleksu " C" [adresa] provodio više od 5 sati dnevno i to čak 8, pa čak i 12 sati dnevno, a da mu za taj rad poviše 5 sati nije obračunavan pekovremeni rad. Nadalje, tužitelj navodi da pogibanje jednog od kolega tužitelja, a HO, a ranjavanje dvaju kolega VO i ČO na radu u "Pađanima" jasno dovodi do zaključka kakav je to posao pirotehničara bio u " G", te da je sasvim jasno na što je zakonodavac upravo mislio prilikom donošenja tog propisa, čl. 27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju, a na koji se tužitelj poziva i kada je ograničeno radno vrijeme pirotehničara na 5 sati maksimalno. Tužitelj navodi da je dopisom od 21.11.2013.g. pukovnik UO dao očitovanje da je HO **.**.2013.g. u 10:40 sati stradao prilikom razminiranja terena u vojno- skladišnom kompleksu " N" te i preminuo istog dana, pa da je protivljenje ovoj tužbi nehumano i neljudski jer da na svaki način žele izbjeći situaciju da su tužitelji radili u okolnostima koji su očito dokazano bili prijetnja za njhov goli život, a da je isto točno da je razvidno i iz prakse Općinskih sudova u RH od kojih tužitlej izdvaja presudu Općinskog suda u Karlovcu P-412/12 od 22.5.2013.g. i presudu Općinskog suda u Belom Manastiru P-145/2010 od 27.11.2013.g., a koji sudovi da su sudili naknadu prekovremenih sati s osnova rada na misnkom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida duljeg od 5 sati, kao da je to i propisano ovim zakonom. Nadalje tužitlej ističe kao nisu točni navodi da bi činjenica da tužitelj nije pirotehničar pionir bila važna za rješavanje ove pravne stvari. Tužitelj da je pirotehničar, a kako da je to čl. 27. Zakona o humanitarnom razminiranju propisano – da priotehničari tijekom radnog vremena na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju i poslovima pretraživanja i tehničkog izvida mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, te da je iz dnevne evidencije radnog vremena razvidno da bi tužitelju kao redovno radno vrijeme bilo obračunavano 8 sati, a ona sve poviše kao prekovremeni rad, a što da nije u skladu s cit. Zakonom, pa da mu stoga pripada razlika neisplaćenih prekovremenih sati, pa stoga svega predlaže da sud usvoji njegov tužbeni zahtjev pobliže opisan u izreci ove presude, a koji je uredio u skladu s nalazom i mišljenjem Vještačenja Bijelić za usluge vještačenja iz [adresa]. Tužitelj suviše ističe da je bio radni kolega pok. HO koji je upravo prilikom obavljanja dužnosti pirotehničara izgubio svoj život, zbog nekontrolirane eksplozije zaostalog minsko – eksplozivnog sredstva koje se nalazilo u visokom raslinju prilikom čišćenja/sanacije terena prostora VSK „Pađene“. Pokojni kolega Tužitelja, Odžak, faktično da je obavljao poslove u odnosu na koje se primjenjuje Zakon o humanitarnom razminiranju, u odnosu na koje prilaže Rješenje Ureda državne uprave, u Splitsko- dalmatinskoj županiji, Klasa: UP/I-562-02/13-04/14, Ur.br.: 2181-04-03/07-13- 07 o pravu na status članova smrtno stradalog pirotehničara HO i pravo na obiteljsku invalidninu temeljem iz kojeg da je utvrđeno da uz ono što je Rješenjem određeno, korisnici imaju i ostala prava pod uvjetima predviđenim Zakonom o humanitarnom razminiranju. Navodi da u očitovanju Ministarstva obrane, Oružane snage RH, potpisanom od stranke zapovjednika pukovnika ZO, Klasa: 562-01/13-01/01, Ur.br.: 3520-S1-13-// od 21. studenog 2013.g. je utvrđeno kako je pok. HO u trenutku stradavanja bio na dužnosti pirotehničara tehničke službe - voditelja skupine, te prilaže Policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ugovorenu kod Croatia Osiguranja od strane Ugovaratelja (ovdje tuženika) Ministarstva obrane u korist Osiguranika – Djelatnika OSRH koji rade na poslovima razminiranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), a na kojim točno poslovima da je radio i tužitelj zajedno sa svojim radnim kolegama, te u spis prilaže i dvije prijave nesretnog slučaja koje su potpsane od strane poslodavca, odnosno, Ministarstva obrane RH. Naime, u navedenom da se radi o dva pravomoćno okončana postupka u korist tužitelja koji su vođeni pred Naslovnim sudom i to:

Pr- 122/16 tužitelja ŠO i Pr-123/16 tužitelja ČO protiv istog tuženika kao i u ovosudnom predmetu i gdje su oba tužitelja prilikom provođenja zadaće razminiranja pretrpili teže tjelesne ozljede. Dodatno ističe i činjenicu kako je postupak povodom tužbe ĐO, kolege tužitelja, pravomoćno okončan usvajanjem tužbenog zahtjeva. Slijedom svega navedenog predlaže usvojiti tužbu tužitelja te tužbeni zahtjev, uz obvezu tuženika na snošenje parničnog troška.

5. Tužena u nastavku raspravljanja i dalje osporava navode tužitelja u kojem navodi kako je u spornom razdoblju radio kao pirotehničar te da sukladno članku 27. Zakona o humanitarnom razminiranju pirotehničar tijekom radnog vremena na poslovima razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili na poslovima tehničkog izvida može provesti najviše 5 sati u tijeku radnog dana te da se radno vrijeme provedeno na spomenutim poslovima pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa smatra punim radnim vremenom a na kojem temelji postavljeni zahtjev. Tužena osporavajući postavljeni tužbeni zahtjev a u svrhu cjelovitog i potpunog razumijevanja obavljanja poslova i osposobljenosti pripadnika OSRH raspoređenih na dužnosti pionira-pirotehničara te pirotehničara tehničke službe navodi da je minsko polje eksplozivna zapreka koja se sastoji od protupješačkih (PP) ili protuoklopnih (PO) mina postavljenih prema određenom rasporedu. Minsko polje ima svoju dubinu, širinu i gustoću, a može biti protupješačko, protuoklopno i mješovito te u kombinaciji sa prirodnim i umjetnim zaprekama. Mine se u minska polja postavljaju na način da nisu vidljiva golim okom, odnosno u pravilu pod zemlju ili se maskiraju na način da nije vidljiva protivniku odnosno da nisu vidljiva. Minska polja da postavljaju postrojbe u okviru svojih područja odgovornosti, u svim vidovima bojnih djelovanja s ciljem ograničavanja pokreta (manevra) protivnika, kanaliziranja njegovih djelovanja (posebno oklopno- mehaniziranih snaga), zadržavanja i usporavanja pokreta ljudi i tehnike. Minska polja da se mogu postaviti na crti dodira, u vlastitoj pozadini i u pozadini protivnika. Minskim poljem da se smatra i zemljišna površina na kojoj su postavljene kasetne bombe uporabom zrakoplova ili topništva. Prije i tijekom Domovinskog rata većina vojnih objekata (vojarne, vojni poligoni, skladišta) bili su osigurani postavljenim minskim poljima u ili oko vojnih objekata od strane ex JNA i paravojnih postrojbi pod kontrolom ex JNA. Nakon završetka Domovinskog rata pristupilo se uklanjanju minskih polja, a u cilju zaštite ljudi i imovine. Pionir-pirotehničar je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske osposobljen za dužnost pionira inženjerijske postrojbe HKoV-a (osnovna vojno stručna specijalnost – VSSp 17A) sa dodatnom osposobljenošću za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata – pirotehničar (oznake Z232). Osposobljenost za zvanje pionir (VSSp 17A) stječe se kroz Program specijalističke vojne obuke i ocjenjivanje rodova HKoV-a (Karlovac, 2004.). U navedenom Programu tj. Poglavlju „3.5 Rod inženjerija, podpoglavlju 3.5.1. Pionirska specijalnost“ pripisane su specijalističke sposobnosti za dužnost pionir. Između ostalog, navode se sljedeće sposobnosti: …poznavanje tehnika i postupka postavljanja i uklanjanja protuoklopnih (PO) mina, poznavanje tehnika i postupka postavljanja i uklanjanja vježbovnih protupješakih (PP) mina, poznavanje tehnika i postupka pravilnog rukovanja eksplozivima, pravilno rukovanje sredstvima za štapinsko paljenje eksplozivnog naboja, pravilno rukovanje sredstvima za električno paljenje itd. Dodatnu osposobljenost za zvanje pirotehničar (oznake Z232) stječu isključivo djelatne vojne osobe koje su prethodno osposobljene za vojno stručnu specijalnost pionir (VSSp 17A). Osposobljenost za zvanje pirotehničar stječe se na temeljnoj obuci temeljem Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata („Narodne novine“ broj 56/10) i Programa obuke i osposobljavanja pirotehničara za obavljanje humanitarnog razminiranja vojnih objekata , GS OSRH, 2011., i položenog stručnog ispita. Pionir-pirotehničar raspoređuje se u inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske Oružanih snaga Republike Hrvatske. U obavljanju poslova razminiravanja vojnih objekata, pionir- pirotehničari uklanjaju njima nepoznate – neprijateljske mine i bombe /kazetne/ (bez obzira što su pionir-pirotehničari poznavatelji protupješačkih i protutenkovskih mina koje je koristila ex JNA i paravojne formacije pod nadzorom ex JNA i koje u svom naoružanju koriste i OSRH). Humanitarno razminiranje – poslovi humanitarnog razminiranja, u smislu članka 2. Zakona o humanitarno razminiranju („Narodne novine“ broj: 153/05., 63/07. i 152/08.), da su poslovi od interesa za sigurnost Republike Hrvatske te zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora te poslovi po naravi povezani s njima. Humanitarno razminiranje vojnih objekata obavljaju inženjerijske postrojbe HKoV dok je nadležnost humanitarnog razminiranja izvan vojnih objekata na „Hrvatskom centru za razminiranje“, a humanitarno razminiranje provode civilne firme. Postupkom humanitarnog razminiranja uklanjaju se minska polja postavljena u i oko vojnih objekata od strane ex JNA i paravojnih formacija pod nadzorom ex JNA. Dakle, da se radi o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina te kazetnih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje (osim kazetnih bombi), te njihovom uklanjanju (ručno ili strojno).Razminiranje vojnih objekata – poslovima humanitarnog razminiranja smatraju se i poslovi razminiranja vojnih objekata koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zakon o humanitarnom razminiranju – „Narodne novine“ broj53/5., članak 2., stavak 3.). Pravilnikom o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata („Narodne novine“, broj:56/10.) pripisano je da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi (pirotehničar, voditelj pirotehničke skupine/radilišta i dr.). Vojno skladišni kompleks (VSK) da je skup zgrada s instalacijama, uređajima i opremom namijenjen skladištenju, čuvanju, održavanju materijalne imovine (streljivo, naoružanje, gorivo, vojna oprema, osobna oprema, hrana i sl.). Konkretno, u VSK „Pađene“ da su se čuvala ubojna sredstva (UbS) kojim su se koristile Oružane snage Republike Hrvatske za izvršenje namjenskih zadaća postrojbi OSRH. Pirotehničar tehničke službe da je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je nakon izobrazbe, stručnog stažiranja i završnog ispita osposobljen i ovlašten za samostalni rad pri izvršenju zadaća prepoznavanje streljiva, granata, bombi, mina, itd. (dalje u tekstu: UbS) te skladištenje, čuvanje, prevoženje, rukovanje i održavanje zaliha i pričuva UbS-a u naoružanju u OSRH na propisan način. Osposobljenost za samostalni rad stječe kroz specijalistički dio vojne izobrazbe a temeljem Nastavnog plana i programa za stjecanje VSSp 31 C u OS RH – Pirotehničar tehničke službe, GS OSRH (KLASA: 805-13710-01702, URBROJ: 512- 06-10- 16 od 25. studenoga 2010. godine). Po završetku stručne vojne izobrazbe raspoređuje se na ustrojbeno mjesto (VSSp 31C) pirotehničar tehničke službe. Pirotehničar tehničke službe raspoređuje se u postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske namijenjenih za skladištenje, čuvanje i održavanje UbS-a. Poslove pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova obavljaju u situacijama: kada UbS nije eksplodirao (aktivirao se ) tijekom bojevih gađanja ili u slučaju tehničkih nesreća (eksplozija) u vojno skladišnim kompleksima. U takvim situacijama dio UbS ne eksplodira već se dio UbS-a ili njegovih dijelova nalazi razbacan po zemljišnoj površini oko skladišnih objekata odnosno vojno skladišnog kompleksa. Postupak pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova uobičajeno se naziva radovima čišćenja i sanacije terena. Poslove (radove) pronalaženja, uklanjanja i zbrinjavanja njima poznatog ( za koji su osposobljeni) neeksplodiranog UbS-a i njegovih dijelova obavljaju pirotehničari tehničke službe. Radovi čišćenja i sanacije terena na VSK „Pađene“, nakon eksplozije, uzrokovane šumskim požarom izvan vojno skladišnog kompleksa, koja se dogodila u VSK „Pađene“ 13. rujna 2011. godine, sukladno zapovijedima i Planu sanacije i čišćenja oko i u VSK „Pađene“ pristupilo se sanaciji i čišćenja VSK „Pađene“ od neeksplodiranog UbS-a. Navedene poslove provode pirotehničari tehničke službe OS RH. Nakon eksplozije VSK „Pađene“ i razbacivanja neeksplodiranog UbS-a, koje se nalazilo uskladišteno u skladišnim objektima VSK „Pađene“, pristupilo se (po prioritetima) organiziranom čišćenju i sanaciji terena u i oko šireg područja VSK (do 3500 metara od samog skladišnog kompleksa). Sanacija i čišćenje terena od strane pirotehničara tehničke službe, nakon akcidenta u VSK, sastojala su se od pronalaženja i prepoznavanja poznatih ubojitih sredstava sa poznatim tehničkim svojstvima (karakteristikama). Navedeni radovi iziskivali su složene metode i postupke u cilju pronalaženja, prepoznavanja i donošenja odluke o postupanju ovisno o stupnju opasnosti i mjestu pronalaska. Svaka metoda ili način opisan je i razrađen u tehnološkim postupcima koji su sastavni dio plana sanacije i čišćenja. Pirotehničari tehničke službe prikupljaju UbS za koji su tijekom vojne izobrazbe osposobljeni za prepoznavanje, rastavljanje, odnosno uklanjanje sa površina zemlje na siguran način. Ispomoć pirotehničarima tehničke službe u sanaciji čišćenju prostora oko VSK „Pađene“ davale su inženjerijske postrojbe HKoV-a. Uvidom u dokumentaciju Bojne za opskrbu i zapovjednika NOS „Pađene“ da je utvrđeno, i to uvidom u Dnevnike radova na pregledu i sanaciji terena u VSK „ C“ pirotehničara tehničke struke ZZP-a da je tužitelj tijekom tuženog razdoblja radio različito radno vrijeme radnog dana, a sukladno vremenskim prilikama. Tako da je u pojedinim radnima imenovan i radi u periodu od 08.00-18.00 sati, a povremeno je radio od 10.00 - 12.00, odnosno od 08.00-10.00 sati. Uvidom u dnevne evidencije radnog vremena utvrđeno je da su prekovremeni sati koje je tužitelj odradio evidentirani u evidenciji dnevnog radnog vremena i mjesečnoj evidenciji prisutnosti na radu te da je s osnove tih prekovremenih sati tužitelj koristio slobodne dane, a što da je vidljivo iz evidencija prisutnosti na radu, a na temelju koje je tužitelju isplaćivana i plaća te dnevni pirotehnički dodatak, dok da posebnih dokumenata o korištenju slobodnih dana nisu pronašli, ali da je činjenica da je tužitelj slobodne dane mogao koristiti samo s osnova rada na VSK „Pađene“. Uvidom u očitovanje zapovjednika Snaga za sanaciju VSK „Pađene“ satnika KO da je utvrđeno da su svi pirotehničari tehnike službe koji su ostvarili prekovremene sate po bilo kojoj osnovi preraspodjelom radnog vremena iskoristili sve prekovremene sate korištenjem slobodnih dana, a isto da je vidljivo i iz dnevnih evidencija radnog vremena tužitelja. Nadalje, da iz očitovanja satnika KO bitno je napomenuti da se tijekom cijele provedbe zadaće i sanacije i čišćenja oko i u VSK „Pađene“ nije radilo o razminiranju ili radu u minskom polju, jer da u i oko VSK „ Pađene“ nije bilo postavljenih minskih polja, niti minsko sumnjivih površina jer se radilo pretraživanju i pronalaženju odbačenih, nakon akcidenta neeksplodiranih UbS i NUS (neeksplodirana ubojna sredstava) kao i njihovom sigurnom uklanjanju i zbrinjavanju, a za što su osposobljeni pirotehničari tehničke službe.

5.1. Tužena nadalje u cijelosti osporava nalaz i mišljenje [obrt] navodeći da se prilikom izrade nalaza i mišljenja daje izračun naknade na ime prekovremenog rada temeljem Zakona o humanitarnom razminiranju, a koji zakon da nikako ne može biti primjenjiv u konkretnom slučaju, da je točno da je navedenim Zakonom propisano da pirotehničari tijekom radnog vremena mogu provesti na poslovima razminiranja najviše 5 sati tijekom jednog radnog dana te da im se isto vrijeme smatra punim radnim vremenom, da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju osobe osposobljene za vojno stručnu specijalnost Pionir pirotehničar (VSSp 17A) raspoređeni u inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske, te da se radilo o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina i kaznenih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje te njihovom uklanjanju, da Pravilnikom o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata („Narodne novine“ broj: 56/10), je propisano da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi, međutim, da iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka i očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju satnika KO od 30. travnja 2015.g. je razvidno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio raspoređen na dužnost Pirotehničar tehničke struke u Zapovjedništvu za potporu, Bojna za opskrbu, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a, a koji da je pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske koji je osposobljen i ovlašten za samostalan rad pri izvršavanju zadaća prepoznavanja streljiva, granata, bombi, mina itd., te za skladištenje i čuvanje, prevoženje i održavanje zaliha UbS-a. Tužena navoid da je iz gore navedenog jasno razvidno da tužitelj, kao pirotehničar tehničke službe nije nikada obavljao poslove razminiranja, pa niti na VSK „ N“, da postoji znatna razlika u obavljanju poslova razminiranja koje provode pioniri-pirotehničari i poslove koje obavljaju priotehničari tehničke službe te da se Zakon o humanitarnom razminiranju definitivno ne može primijeniti na oblik i način rada tužitelja, koji da je bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK „ C, dakle ostvario oblik rada na terenu što da je vidljivo i iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, te da mu je za ovaj oblik rada i ostvarenih prekovremenih sati omogućeno korištenje slobodnih dana, a što je sve razvidno iz dostavljenih evidencija radnog vremena. Upravo navedeno pravno shvaćanje da je izraženo i u presudi Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž R-950/18-2 kojom da je potvrđena je presuda Općinskog suda u Šibeniku broj: Pr-20/15, te odbiven zahtjev za isplatom traženog dodatka budući je utvrđeno da prednik tužiteljice nije bio raspoređen na radno mjesto pionir-pirotehničar niti na obavljanje poslova razminiranja, već da je radio isključivo na sanaciji i čišćenju terena. Tužena opetovano ističe kako su se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu u tuženom razdoblju glede radnog vremena i isplate plaće kao i dodataka na plaću, primjenjivali podzakonski akti koji su doneseni temeljem Zakona o službi u oružanim snagama kao lex specialis. Tužitelju da su isplaćivani propisani dodatci na plaću sukladno Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09, 118/12) i Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaće i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 118/09), da je iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka razvidno cjelokupno opterećenje i način rada tužitelja kao i broj slobodnih dana koje je ostvario i iskoristio temeljem ostvarenog rada odnosno, razvidni sati redovnog rada, sati godišnjeg odmora i bolovanja, državnih blagdana i slično kao i oznaka službe koju je imenovani obnašao, npr. TR-teren, PDd- plaćeni dopust, ali i oznaka sd- slobodni dani koje da je tužitelj, temeljem ostvarenog rada i iskoristio. Vezano za iskorištene slobodne dane, tužena ukazuje na postojeću sudsku praksu izraženu u presudi Županijskog suda u Karlovcu posl.br. Gž-772/2012 od 30. svibnja 2012. koja je potvrđena rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revr-1520/12 od 3. studenog 2016. u kojoj da je sud istaknuo da u slučaju kada su u tabeli korištenja radnog vremena navedeni slobodni dani koje je tužitelj koristio, tužitelj je taj koji je dužan pružiti dokaze o tome da bi mu ti slobodni dani bili dani po nekoj dugoj osnovi, a ne za prekovremeni rad, pa da je sud je trebao dati uputu vještaku da primjenjujući navedeni lex specialis, utvrdi koliko je tužitelj eventualno ostvario prekovremenog rada na terenu te od ukupno ostvarenog prekovremenog rada odbiti iskorištene slobodne dane evidentirane u evidencijama o radu te dakako odbiti i isplaćenu naknadu za rad na terenu, pa tek tada izračunati eventualno neisplaćene sat prekovremenog rada. Slijedom navedenog, tužena prigovara izrađenom nalazu, te predlaže istog pozvati da se očituje na gore iznesene prigovore, te se zbog svega naprijed iznijetog, tužena protivi i specificiranom tužbenom zahtjevu tužitelja iz podneska uređenog sukladno predmetnom nalazu i mišljenju, kao pravno potpuno neutemeljenom.

5.2. Tužena u nastavku raspravljanja ističe da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju osobe osposobljene za vojno stručnu specijalnost Pionir pirotehničar (VSSp 17A) raspoređeni u inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske, te da se radi o postupku pronalaženja i uklanjanja protupješačkih i protuoklopnih mina i kazetnih bombi postavljenih u pravilu ispod zemlje te njihovom uklanjanju, a Pravilnikom o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata ("Narodne novine", broj: 56/10) da je propisano da poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerskih postrojbi. Navedenim pravilnikom da je propisano da poslove humanitarnog razminiravanja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi., međutim, iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka i očitovanja zapovjednika snaga za sanaciju satnika KO, da je razvidno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio raspoređen na dužnost Pirotehničar tehničke struke u Zapovjedništvu za potporu, Bojna za opskrbu, Desetina za održavanje klasičnog UBS-a. Pirotehničar tehničke struke da je pripadnik Oružanih snaga RH koji je osposobljen i ovlašten za samostalni rad pri izvršenju zadaća prepoznavanja streljiva, granata, bombi, mina, itd. te za skladištenje i čuvanje, prevoženje i održavanje zaliha UBS-a, da je tužitelj bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK " C" dakle ostvario oblik rada na terenu što da je vidljivo i iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, te da mu je za ovaj oblik rada i ostvarenih prekovremenih sati omogućeno korištenje slobodnih dana, a koji su također razvidni iz dostavljenih evidencija. Nadalje, iz dostavljene kartice naknade za rad na terenu da je razvidno da je imenovanom isplaćivan terenski dodatak, a što da sud nije uzeo u obzir prilikom davanja zadatka vještaku na koji način će izraditi nalaz. Slijedom navedenog, ističe da je radno vrijeme tužitelja kao djelatne vojne osobe - pirotehničara tehničke struke - regulirano podzakonskim propisima Ministarstva obrane Republike Hrvatske donesenim temeljem lex specialis, a ne Zakonom o humanitarnom razminiranju koji se primjenjuje isključivo na pionire – pirotehničare inženjerskih postrojbi, te istima radno vrijeme traje redovnih 8 sati dnevno. Dakle, tužitelj da nije radio na poslovima razminiranja već isključivo na drugim zadaćama i poslovima na terenu, te da se na istog ni u kom slučaju ne mogu primijeniti niti odredbe Zakona o humanitarnom razminiranju koje reguliraju način i oblik rada pionira – pirotehničara, već na tužitelja da su se, kao na djelatnu vojnu osobu, glede radnog vremena i isplate plaće i dodataka na plaću u utuženom razdoblju, primjenjivali podzakonski akti koji su doneseni temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, kao lex specialis i to isključivo idući propisi u razdoblju od rujna 2011. do srpnja 2015. Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj: 50/08, 142/08, 118/09, 99/12), Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj: 53/14, 114/14, 72/15), Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine", broj: 118/09) i Odluka o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj: 66/14, 23/15, 84/15). Iz dokumentacije dostavljene tijekom postupka da je razvidno cjelokupno opterećenje i način rada tužitelja kao i broj slobodnih dana koje je ostvario i koristio temeljem ostvarenog rada, odnosno, sati redovnog rada, sati godišnjeg odmora i bolovanja, državnih blagdana i slično, kao i oznaka službe koju je imenovani obnašao npr. TR – teren, Pd – plaćeni dopust, ali i oznaka sd – slobodni dani koje je tužitelj temeljem ostvarenog rada i koristio. Tim u vezi tužena ukazuje na presudu Županijskog suda u Karlovcu Gž-1239/13-2 od 30. travnja 2014., potvrđene rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr- 1504/14-2, kojima se zauzima stajalište da slobodne dane koji su faktički iskorišteni treba odbiti od ukupno ostvarenih sati prekovremenog rada bez obzira na činjenicu nedonošenja pisanih rješenja o slobodnim danima, nadalje presudom Županijskog suda u Zagrebu pod posl.br. Gž R-1865/19 od 9. listopada 2020. je jasno zauzet stav da je tužitelj dužan dokazati da je slobodne dane dobio i koristio po nekoj drugoj osnovi, te također ukazuje i na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-1520/12 kojim je potvrđeno stajalište iz presude Županijskog suda u Karlovcu Gž-772/12 da u slučaju kada su u evidencijama radnog vremena navedeni slobodni dani koje je tužitelj koristio, iste dane treba uzeti u obzir prilikom obračuna prekovremenih sati te je tužitelj taj koji je trebao dokazati da su mu isti slobodni dani bili dodijeljeni po nekoj drugoj osnovi i posebno ističe da pozivanje tužitelja na nesretni događaj koji se dogodio na zadaći sanacije i čišćenja u VSK "Pađene" nije i ne može biti relevantno u donošenju odluke u ovom predmetu. Naime, presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž R – 950/18-2, potvrđena je presuda Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. Pr-20/15, te je odbijen zahtjev za isplatom traženog dodatka budući je utvrđeno da prednik tužiteljice MO nije bio raspoređen na radno mjesto pionir - pirotehničar niti za obavljanje poslova razminiranja, već je radio isključivo na sanaciji i čišćenju terena. Isto tako, rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-2247/2019 od 13. listopada 2021. da je odbačena i revizija tužiteljice MO kao neosnovana, te isto tako, u predmetu ĐO koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, Stalnom službom Knin pod posl.br. Pr-21/15 da sud jasno i nedvojbeno utvrđuje da tužitelj nije obavljao poslove razminiranja te ne prihvaća iskaze svjedoka IO i GO. Presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe Knin Pr-21/15, a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu Gž R – 995/17, jasno da zauzima stajalište da tužitelj ĐO nije bio osposobljen za poslove razminiranja, da nije radio na poslovima razminiranja, da sukladno odredbama Pravilnika o obuci i osposobljavanju pripadnika Oružanih snaga RH za obavljanje poslova humanitarnog razminiranja vojnih objekata ("Narodne novine", broj: 56/10) poslove humanitarnog razminiranja vojnih objekata obavljaju pripadnici inženjerijskih postrojbi te da postoji znatna razlika u obavljanju poslova razminiranja koje provode pioniri – pirotehničari i poslova koje obavljaju pirotehničari tehničke službe te se Zakon o humanitarnom razminiranju definitivno ne može primijeniti na oblik i način rada tužitelja. Slijedom navedenog, tužena u cijelosti osporava sve navode tužitelja te smatra tužbu i tužbeni zahtjev neosnovanima.

6. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Odluke o prevođenju i rasporedu od 1.1.2014.g., zahtjeva za mirno rješenje spora od 21.11.2014.g., Očitovanja Zapovjedništva za potporu "Nos Pađane"-Pađane broj Klasa: 213-04/15-01/01, Urbroj: 3415-G3-15-11 od 16.1.2015.g., Liječničkog izviješća o smrti HO od 28.8.2013.g., Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja, No 020621015260 od 29.01.2013.g., Očitovanja Zapovjedništva za potporu VP 3520 Velika Buna broj Klasa:562- 01/13-01/01, Urbroj: 3520-S1-13-11 od 21.11.2013.g., Prijave o ozljedi na radu za HO od 26.7.2013.g., Zapisnika o vanjskom izgledu i obdukciji od 11.7.2013.g., Zapisnika o očevidu od 16.7.2013.g., Mjesečnog izviješća o ostvarenim satima rada, Platnih lista tužitelja, Dnevne evidencije radnog vremena, Dnevnika radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađane" i Dnevnika izvršenih radova na pregledu i sanaciji terena u VSK "Pađane"za utuženo razdoblje, Popisa djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK "Pađane" za studeni 2014.g., presude OS u Šibeniku broj Pr-95/2019 od 26.5.2021.g., te pregledom i čitanjem istog spisa, presude OS u Osijeku broj Pr-145/2010 od 27.11.2013.g., presude OS u Belom Manastiru broj P-143/10 od 14.2.2011.g., presude OS u Karlovcu broj P-412/12 od 22.5.2013.g., prijave nesretnog slučaja za ŠO od dana 2. listopada 2013.g., prijave nesretnog slučaja za ČO od dana 2. listopada 2013.g., te suglasnošću stranaka čitanjem iskaza saslušanih svjedoka u istovrsnom predmetu Pr-95/2019 (ranije oznake Pr-79/2015) GO, NO, KO i FO, nalaza i mišljenja od 21.11.2023.g. i očitovanja [obrt] za usluge vještačenja iz [adresa] od 12.3.2024.g. 7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. U dosadašnjem tijeku postupka je utvrđeno da je tužitelj kao skupnik, odlukom Ministarstva obrane, Oružanih snage Republike Hrvatske, Zapovjedništva za potporu, Središnjice za upravljanje osobljem, Klasa: 805- 03/14-01/5, Urbroj: 3522-0505-14-476 od 1. siječnja 2014., raspoređen u ustrojstvenu jedinicu Zapovjedništva za potporu, Bojna za opskrbu, Podsredište za skladištenje MI-SLUNJ, Desetina za održavanje klasičnog UbS, a na ustrojstveno mjesto pirotehničara tehničke službe, ustrojbeni čin desetnika vojnog specijalista, ustrojbena VSSp: 31CS21, na mjesto službe Slunj, da je tužitelj bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK „ C", da je ostvario oblik rada na terenu, a što je vidljivo iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, da se prema odredbama čl. 27. st. 5. i 6. ZHR- a na poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, a koje poslove je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao, može provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana, dok se radno vrijeme od 5 sati u minskom polju računa kao puno radno vrijeme, da je tužitelj na prethodno navedenim poslovima u utuženom razdoblju proveo više od 5 sati dnevno, da je tužitelj u utuženom razdoblju od 14. rujna 2011. do 22. srpnja 2015. proveo ukupno 1.866 prekovremenih sati na poslovima razminiranja, u vrijednosti od 15.979,16 eura bruto ili po mjesecima kako je to prikazano u tabeli (list 45. spisa), s dospijećem svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa od 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

9. Sukladno odredbi čl. 2. st. 2., 3. i 4. Zakona o humanitarnom razminiranju (dalje u tekstu: ZHR) poslovi humanitarnog razminiranja su poslovi općeg i tehničkog izvida, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja, razminiranja, nadzora, te poslovi po naravi povezani s njima.

10. Poslovima humanitarnog razminiranja smatraju se i poslovi razminiranja vojnih objekata koje obavlja za to osposobljena i opremljena postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske.

11. Poslovima humanitarnog razminiranja, u smislu toga Zakona, smatraju se i hitne intervencije stručno osposobljenih i opremljenih službenika za protueksplozijsku zaštitu Ministarstva unutarnjih poslova, koje se poduzimaju na miniranim i minski sumnjivim područjima i/ili građevinama.

12. Odredbom čl. 3. ZHR-a propisano je da se poslovima humanitarnog razminiranja, u smislu toga Zakona, ne smatraju poslovi onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih minsko-eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES) kada se radi o hitnim intervencijama koje su vezane za sigurnost ljudi, na područjima i/ili građevinama koje nisu minski sumnjive sukladno odredbama toga Zakona ili na minski podvodnim područjima. Ukoliko nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova ili postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske prilikom obavljanja poslova iz stavka 1. toga članka utvrde da se radi o minski sumnjivom području izvijestit će Hrvatski centar za razminiranje (u daljnjem tekstu: HCR).

13. Nadalje, odredbom čl. 27. st. 5. i 6. ZHR-a propisano je da pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana.

14. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. toga članka smatra se punim radnim vremenom.

15. Odredbom čl. 2. alineje 10. Pravilnika o načinu obavljanja poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" broj 53/07, 111/07 i 141/11, dalje u tekstu: Pravilnik), propisano je da je minski sumnjivo područje za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane HCR-a.

16. Odredbom članka 97. stavak 1. ZOSOS-a propisano je da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena, pod uvjetima i u iznosima koji su određeni općim propisima, dok je stavkom 2. cit. odredbe propisano da se na prekovremeni rad tj. rad dulji od punog radnog vremena ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana općim propisima.

17. Odredbom članka 168. stavak 1. ZOSOS-a propisano je da se plaća djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.

18. Čanak 14. ZOSOS-a upućuje na supsidijamu primjenu propisa o državnim službenicima i namještenicima, te opće propise o radu na odnose koji nisu regulirani ZOSOS-oni.

19. Nadalje, odredbom članka 39. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike sklopljenog propisano je uvećanje na plaće po osnovi za noćni rad 40 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad subotom 25 %, nedjeljom 35 %, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjence ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni za 10 %, a za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata 10 %: Odredbom stavka 2. tog članka propisano je da se dodaci međusobno ne isključuju, a stavka 3. da ukoliko službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene Zakonom, te ukoliko radi na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 50 %.

20. Kolektivni ugovor sklopili su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uz obveznu primjenu prava i obveza iz rada zaposlenika u tijelima državne vlasti.

21. Odredbom članka 194. Zakona o radu (dalje: ZR) propisano je da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

22. Nadalje, odredbom članka 9. ZR je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se na radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom nije drugačije određeno.

23. Odredbom članka 40. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama RH (dalje: ZID ZOSOS-a) izmijenjena je odredba članka 97. ZOSOS-a tako da je u st. 1. točka 5. brisana, a dodan stavak 7. kojim je izričito propisano da će se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena koji se ne smatra prekovremenim radom, urediti rasporedom tjednog i dnevnog radnog vremena, a. dodaci za dežurstvo posebnim propisima kojima se uređuju dodaci na plaću.

24. Odredba o prekovremenom radu, odnosno o ograničavanju prekovremenog rada nema za intenciju uskratiti radniku pravo na isplatu za izvršeni prekovremeni rad, nego zaštiti radnika od prekomjernog fizičkog iscrpljivanja na način da poslodavcu ograniči prekovremeni radni angažman tužitelja, te propisuje obvezu poslodavca da o prekovremenom radu obavijesti inspektora rada.

25. Dakle, ove odredbe propisane su radi sprječavanja štetnog utjecaja prekovremenog rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika i poduzimanja propisanih mjera, sve do zabrane prekovremenog rada ako inspektor, nakon dostave nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika, ocijeni da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Ove odredbe ne isključuju pravo radnika da mu poslodavaca za odrađeni prekovremeni rad isplati plaću, odnosno dodatak na plaću za prekovremeni rad.

26. Za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja potrebno je, sukladno uputi višeg suda, utvrditi je li tužitelj obavljao poslove iz čl. 27. st. 5. ZHR-a, te predstavlja li VSK "Pađane" minski sumnjivo područje u smislu prethodno citiranje odredbe čl. 2. alineje 10. Pravilnika.

27. Što se tiče razminiranja, odredbom članka 27. Zakona o humanitarnoin razminiranju, konkretno, odredbom stavka 6. tog Zakona je propisano da pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, radno vrijeme iz stavka 5. ovoga članka smatra se punim radnim vremenom. Odredbom stavka 5. je propisano da pirotehničari tijekom radnog vremena, na poslovima neposrednog razminiranja u minskom polju, poslovima pretraživanja T1T poslovima tehničkog izviđa, mogu provesti najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana. Najzad, pirotehnički dodatak iz članka 4. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske ne isključuje pravo ne plaću za prekovremeni rad, te se smatra dodatkom i nije sastavni dio plaće.

28. Iz iskaza saslušanog svjedoka GO, kolege tužitelja, proizlazi da su radili zajedno na poslovima razminiranja u utuženom razdoblju, a njihovi poslovi da su se sastojali od tehničkog izvida terena, izrade projektne dokumentacije, pretraživanja terena i onesposobljavanja i uništavanja pronađenih sredstava prilikom razminiranja, i ne samo mina nego i svih streljiva koja su pronađena, a da se radilo o jako opasnim poslovima, te da su imali i smrtnih slučajeva među kolegama i ranjavanja istih. U početku radno vrijeme da im nije bilo definirano, nego da se radilo prema zapovijedi zapovjednika, a da su radili , tj. znali raditi i do 12 sati dnevno, i to da je bilo do stradavanja pok. BO, a poslije njegovog stradavanja da se primjenjivalo radno vrijeme od 5 sati kako je predviđeno zakonom i iza toga razdoblja da više nisu radili preko 5 sati, a prije toga razdoblja da su imali prekovremenih sati i oni da im se nisu isplaćivali, a slobodne dane da bi koristili ako bi imali preko osam sati, a to na način da bi dva tjedna radili, a jedan bili slobodan, da je bila napravljena križaljka od strane načelnika glavnog stožera, koji je izdao zapovijed i po tome da bi slobodne dane dobili kako bi koga dopalo, a o tome da se vodila, naravno i evidencija. navodi da im nije bio plaćen onaj rad od 5 do 8 sati, te da su radili u timovima, a upravo zbog opasnosti i specifičnosti tog posla, a u timu da je bilo tri do četiri čovjeka. Što se tiče zaštitne opreme da su imali kompletnu opremu predviđenu zakonom o humanitarnom razminiranju, a sukladno tome da je s njima išao i kompletan liječnički tim sa doktorom, tehničarima i vozačem, a što da dovoljno govori o velikoj opasnosti tog posla.

29. Svjedok NO, također kolega tužitelja koji je radio zajedno s tužiteljem na poslovima razminiranja u ovom utuženom razdoblju, i bio djelatna vojna osoba, iskazuje da se po Zakonu o humanitarnom razminiranju može provesti na takvim poslovima najviše 5 sati u tijeku jednog radnog dana, a oni da su radili osam, a nekad i 12 sati dnevno do stradavanja kolege BO, a nakon toga da su radili po Zakonu 5 sati, dakle, da je tužitelju ostala neisplaćena naknada za prekovremeni rad preko 5 sati. Inače, na to radno mjesto u Pađane da su došli po zapovjedi, a tu zapovijed da nisu mogli odbiti, a budući da se radi o stvari koja ugrožava građane i imovinu Republike Hrvatske. Također navodi da su koristili kompletnu zaštitnu opremu sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju, a u pratnji da su imali vozilo hitne pomoći.

30. Svjedok KO, vezano uz predmet ovog spora, navodi da je poslije havarije u vojno skladišnom kompleksu Pađane, a dana 13. rujna 2011.g., i kada je došlo do razlijetanja ubojitih sredstava u skladištu i oko skladišta, načelnik glavnog stožera, a tada da je to bio general K, donio zapovijed za stanje pune borbene pripravnosti za postrojbe Zapovjedništva za potporu dijelova Hrvatske kopnene vojske i dijelova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Negdje 14. rujna 2011.g. da su se javili svi pirotehničari koji su nekad radili na havarijama, pa tako i tužitelj, a po zapovijedi načelnika glavnog stožera, a nakon toga temeljni zapovjednici da su pozivali djelatne vojne osobe na zadatak. Tužitelj da je bio pirotehničar, a zadaća pirotehničara da je da pronalazi, prikuplja i zbrinjava ubojita sredstva. Prvi dani da su se radili od 8 sati ujutro do 12 sati, onda da je pauza bila 2 sata i onda da se radilo od 14 do 18 sati, dakle 8 sati dnevno i to da su bili prvi dani. Kada je završilo otvaranje ceste i željezničke pruge, onda da je izrađen plan sanacije i napisane su zapovjedi. Nakon tog da su otišli na odmor i slobodne dane i onda se nastavilo raditi sukladno planu sanacije, raditi puno radno vrijeme od 8 sati, a efektivno da su radili 5 sati što se tiče rada u polju, a druge aktivnosti da su se završavale do 16 sati toga dana. Što se tiče Zakona o humanitarnom razminiranju odredbe tog zakona da se ne odnose na ovaj tip djelatnosti, a za njih je vezan Zakon o službi u oružanim snagama. Po ovome zakonu u prvom ciklusu da je bilo prekovremenih, a kad su se formirali timovi onda da nije bilo prekovremenih, bilo je 8 sati dnevno, s tim da se petak radio do 12 sati, a zbog toga što su djelatnici putovali u razne dijelove Hrvatske, o tome da postoji i evidencija. Navodi da su oni putovali nedjeljom i tada ostvarivali terenski dodatak i slobodne dane, a sukladno o pravilniku i berivima oružanim snagama. Kada je kazao da se u konkretnom ne primjenjuje Zakon o humanitarnom razminiranju to dad je naveo stoga što se ovakav tehnički akcident ne može podvesti pod humanitarno razminiranje. Nadalje iskazuje da su bile tada dvije podskupine pirotehničara i to iz inženjerijske pukovnije HKV iz Karlovca i druga skupina pirotehničara tehničke službe iz ZZP i iz HRZ, a tužitelj da je bio iz ZZP-a i sukladno tada važećem pravilniku, a pošto su to namjenske organizirane snage, oni da su isplaćeni po rješenjima po mjestu rasporeda i za to vrijeme su ostvarivali normalnu plaću plus pirotehnički dodatak za svaki dan kada su radili u zagađenom sektoru. Pirotehničari tehničke struke da su imali koeficijent 0,7 %, a pirotehničari inženjerijske pukovnije su imali dodatak 1 %, plus terenski dodatak od polovice terenskog dodatka. Ova razlika dnevnog pirotehničkog dodatka da je zbog razlike u namjeni postrojbe. Inženjerijska pukovnija Hrvatske kopnene vojske da je koncipirana i osposobljena za pokretljivost i protupokretljivost oružanih snaga u obrani i napadu, svojim temeljnim postavljenjem su za to namijenjeni, da otvaraju minska polja u obrani ili u napadu ili u zapriječavanju u slučaju kontra napada, a pirotehničari tehničke struke da su osposobljeni i obučeni za održavanje svih vrsta ubojitih sredstava, sredstva kopnene vojske HRZ ili HRM. Napominje to da su pirotehničar i jedni i drugi bili dragovoljci na toj zadaći i da su uvijek mogli i otići, ukoliko su se smatrali preopterećenima i sl., a da se radilo o vrlo opasnom poslu i u pratnji da je bila uvijek nazočna i hitna pomoć, koja je pratila te timove. Naposljetku navodi da je, po njemu, svim djelatnicima po rješenjima i isplaćena plaća sukladno pravilnicima i nije ostalo neisplaćenih prekovremenih sati, da on tako misli, ali da ne može biti siguran. Ovaj ciklus da je trajao 3 godine i 8 mjeseci, da se radilo o opasnome poslu, kako je proces odmicao da su uvedeni rasporedi da se radi dva tjedna, a jedan tjedan odmara, jer da je teško zadržati na jednom mjestu i koncentraciju na duži period. Zadaća da je ovo visokog rizika pa da je bilo i poginulih djelatnika i ranjenih. Navodi da su djelatnici inženjerijske pukovnije bili zajedno u grupama sa pirotehničarima i radili na prikupljanju i zbrinjavanju ubojitih sredstava u prvoj fazi, a nakon toga, u drugoj fazi, da ostaju samo pirotehničari, jer ovi iz inženjerijske nisu dovoljno obučeni za taj daljnji rad na sanaciji čišćenja. Navodi da je prije eksplozije bilo 1700 tona ubojitih sredstava, a oni da su nakon eksplozije prikupili, zbrinuli i uništili do 350 tona ubojitih sredstava, mada se na terenu svašta nađe, pa i onih iz II. svjetskog rata, tako da kad se uđe u teren nikad da se ne zna što se može naći. Pirotehničari da su nalazili ta sredstva, obilježavali ih, onesposobljavali i uništavali ih, a voditelji timova da su donosili procjenu što se može, a što ne može ukloniti ili uništiti na licu mjesta i to da se zove pretraživanje.

31. Svjedok FO navodi da je tužitelj bio zaposlenik Ministarstva obrane i radio na poslovima pirotehničara, a sa kojim da se i susretao u vojno skladišnom kompleksu Pađene, a nakon sanacije tehničke nesreće koja se dogodila. Vezano uz predmet spora navodi prvenstveno da postoje propisi koji reguliraju radno vrijeme pripadnika oružanih snaga, da je propisano isto tako kada i pod kojim uvjetnima pripadnik može koristiti slobodne dane odnosno naknadu za prekovremeni rad. Evidenciju radnog vremena da vode neposredni zapovjednici odnosno rukovodioci, a da postoje službe koje su dužne nadzirati evidenciju radnog vremena kao i ostvarivanje materijalnih prava na osnovi rada a na osnovi te evidencije. Koliko je njemu poznato, a svi nadzori da su to potvrdili, da nije bilo propusta u vođenju evidenciji niti korištenju slobodnih dana ukoliko su pripadnici radili prekovremeno. U konkretnom slučaju 5 sati rada da proističe iz Zakona o humanitarnom razminiranju po kojem se 5 sati neposrednog rada u minskom polju smatra punim radnim vremenom. Taj zakon da se odnosi na inženjerijske postrojbe HV koje provode poslove humanitarnog razminiranja u vojnim objektima. Tužitelj da je bio pirotehničar tehničke službe pa dakle da nije bio pripadnik inženjerijske postrojbe što znači da se na njega odnose propisi o radnom vremenu u oružanim snagama, a ne ovaj zakon na koji se on poziva. U konkretnom slučaju kad se desila nesreća u Pađenima, da je došlo do razbacivanja velikog broja neeksplodiranog streljiva i trebalo je na udaljenosti od nekoliko kilometara od mjesta eksplozije u što kraćem vremena pristupiti uklanjanju tog neeksplodiranog streljiva a kako bi se prije svega zaštitilo civilno stanovništvo. Zbog toga da je odredio satnika KO da okupi potreban broj pirotehničara i krenu u sanaciju odnosno uklanjanje tog streljiva, prije svega kako bi se omogućio promet po državnoj cesti, željezničkoj pruzi i drugim objektima gdje se očekivalo okupljanje ili boravak većeg broja civilnog stanovništva. Prvih nekoliko dana, dok se nisu u potpunosti organizirali da se radilo duže a da li je to duže od 5 ili 8 sati da ne može tvrditi, ali nakon toga da su uspostavili sustav gdje se radilo do 5 sati dnevno a nekad i kraće ovisno o vremenskim uvjetima. Uvijek da je inzistirao da svi pripadnici moraju ostvariti svoja materijalna prava sukladno propisima, pa tako i u konkretnom slučaju. Nikad da ga niti jedna služba unutar oružanih snaga nije upozorila da je bilo kršenja tih propisa, jer bi u protivnom sigurno poduzeo odgovarajuće mjere, a ono što zna da jeste to da je satnik KO vodio evidenciju i da je djelatnicima davao odgovarajući broj slobodnih dana sukladno radu, a ponekad i više od toga pogotovo ako im je trebao neki slobodni dan iz nekih privatnih razloga, te dodaje i to da nitko od pirotehničara nije na zadaći bio po osnovi prisile ili zapovijedi jer svaki pirotehničar je dužan prije nego što krene na zadaću osobno potpisati jedna obrazac u kojem on izjavljuje da se osjeća sposobnim izvršiti zadaću. U ovoj akciji C da su sudjelovale dvije različite postrojbe i dvije različite djelatnosti. Prvo inženjerijska postrojba da po svojoj namjeni je osposobljena za uklanjanje minskog polja, a minsko polje da je unaprijed planirana i postavljena eksplozivna zapreka o kojoj pioniri pirotehničari ne znaju o kojoj vrsti mina se radi. S druge strane pirotehničari tehničke službe da su osposobljeni za održavanje, skladištenje, čuvanje i uklanjanje ubojnih sredstava koje se nalazi u skladištima oružanih snaga. Dakle to da je njima poznato streljivo i znaju kako ga zbrinuti a da pri tome ne ugroze sebe ili druge oko sebe. S obzirom na kratko vrijeme i veliku površinu u Pađenima da su zatražili pomoć od inženjerijske postrojbe Hrvatske kopnene vojske, te su formirane grupe u kojim su se nalazili pioniri tehničari, nekoliko njih te jedan pirotehničar tehničke službe, a to zato što pioniri pirotehničari nisu bili osposobljeni za uklanjanje streljiva koje se nalazilo u skladištu. Inače, prilikom uklanjanja streljiva uz timove uvijek da je bilo i jedno medicinsko vozilo,a to stoga što postoji pravilnik o medicinskom zbrinjavanju gdje je jasno propisano koja vojna zadaća zahtijeva određenu vrstu medicinske potpore, a u konkretnom da je djelovao puni zdravstveni tim i ponekad jedan a ponekad više timova obzirom na opasnost i propis koji je zahtijevao takvu organizaciju zdravstvene potpore. Cijelo vrijeme trajanja te akcije da su djelovali ti zdravstveni timovi i to pune tri godine i sedam mjeseci, a ukoliko iz nekog razloga zdravstveni tim nije mogao biti nazočan onda da se taj dan nije radilo. Navodi i da su periodično imali i psihološke procjene timova pirotehničara a kako bi se utvrdila i sa stručne strane njihova sposobnost, a opet da je odluka bila na pirotehničaru da li će taj dan pristupiti izvršenju zadaće.

32. Ocjenom ovako u postupku izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj bio djelatna vojna osoba, da se prema odredbama Zakona o humanitarnom razminiranju i to čl. 27.st.5. i 6. Zakona na poslovima pretraživanja ili poslovima tehničkog izvida, a koje poslove je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao, može provesti najviše pet sati u tijeku jednog radnog dana, a radno vrijeme od 5 sati u minskom polju da se računa kao puno radno vrijeme upravo na temelju st.5. čl. 27 Zakona, a da je tužitelj proveo na tim poslovima u utužeom razdoblju i više od tih 5 sati dnevno.

33. Budući da se vrijeme provedeno na poslovima humanitarnog razminiranju u trajanju od 5 sati se smatra punim radnim vremenom (čl. 27. st. 6. ZHR), to u smislu citiranih odredaba znači da svako vrijeme provedeno na radu preko tog vremena u jednom danu predstavlja prekovremeni u slučaju kad je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka.

34. U takvoj situaciji, rad od pet sati na poslovima humanitarnog razminiranja dnevno ekvivalentan je redovnom radu na ostalim poslovima od osam sati dnevno, te iz toga proizlazi da svaki rad na ostalim poslovima, odrađen nakon pet sati dnevnog rada na humanitarnom razminiranju predstavlja prekovremeni rad, u smislu citiranih odredaba, o čemu je i u konkretnom slučaju riječ.

35. Temeljem navedenog, kao i svih propisa koji su bili na snazi kroz utuženo razdoblje, te regulirali predmetnu materiju, ovaj sud utvrđuje da je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju poslove koji se mogu smatrati poslovima humanitarnog razminiranja iz čl. 27. st. 5. Zakona o humanitarnom razminiranju i Pravilnika o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja ("Narodne novine" br. 53/07, 111/07, 141/11, 110/15, 45/16 ), prema Pravilniku o obavljanju poslova humanitarnog razminiranja na minski sumnjivom području za koje postoji sumnja da je zagađeno MES-om i NUS-om i koje je kao takvo definirano od strane HCR-a (čl. 2. al.10.), te da VSK "Pađene", odnosno, područje na kojem je tužitelj radio dok je bio raspoređen u postrojbenoj jedinici u Slunju, je minski sumnjivo područje u smislu citirane odredbe Pravilnika, pa je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan i tužiteljev navedeni rad se ocijenjuje kao prekovremeni rad i za to mu valja dosuditi neisplaćene dodatke na plaću, visina kojih je utvrđena od strane [obrt], a kojem ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom i nepristranom i temeljem kojeg je tužitelj i prezicirao svoj tužbeni zahtjev koji ovaj sud nalazi osnovanim.

36. Što se tiče same visine postavljenog tužbenog zahtjeva, tužitelj je istu postavio sukladno financijskom vještačenju sačinjenom po obrtu za usluge [obrt], kojem nalazu i mišljenju ovaj sud poklanja vjeru kao stručnom i nepristranom a iz kojeg proizlazi da je vještačenjem utvrđen broj dana provedenog na terenskom radu (TR) na poslovima razminiravanja koristeći podatke iz Dnevne evidencije radnog vremena, Popisa djelatnika angažiranih na zadaći sanacije terena u VSK Pađene i Mjesečnog izvješća o ostvarenim satima posebnih dodataka a koji sati su isplaćeni prema uvidu u platne liste po osnovu dnevnog pirotehničkog dodatka. U izračunu su obračunati samo prekovremeni sati za rad dulji od 5 sati dnevno do redovnih 8 sati, dakle za 3 sata razlike kad je tužitelj bio na terenskom radu na poslovima razminiravanja. U slučaju da je tužitelj radio dulje od 8 sati ili ako je radio neradnim danom, taj višak sati mu je utvrđen u Mjesečnim evidencijama radnog vremena kao prekovremeni rad i već je isplaćen kao prekovremeni rad za mjesece kad je ostvarivao te sate, te ti sati nisu korišteni u ovom izračunu za utvrđivanje razlike neplaćenih prekovremenih sati. U tabeli na listu 45. spisa je utvrđeno da je tužitelj proveo 1.866 prekovremenih sati na poslovima razminiravanja u vrijednosti od 120.395,00 kn/15.979,20 Eura bruto, a broj prekovremenih sati je utvrđen kao razlika više od 5 sati rada u jednom danu, jer se 5 sati rada, sukladno čl.27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju, smatra kao puno radno vrijeme od 8 sati rada, te je naposljetku temeljem iznijetog vještak dao mišljenje da je tužitelj CO u utuženom razdoblju od 14.09.2011.g. do 22.07.2015.g., proveo ukupno 1.866 prekovremenih sati na poslovima razminiravanja u vrijednosti od 120.395,00 kn/15.979,20 Eura bruto ili po mjesecima kako je to prikazano u tabeli (list 45. spisa) s dospijećem svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa od 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

37. Iz očitovanja Vještačenja Bijelić od 13.3.2024.g. proizlazi da je vještak postupio po nalogu suda koristeći i presudu iz umetnutog spisa iz drugog predmeta na koju je upućivao i sud, pod posl.br. Pr-95/2019 tužitelja ĐO, a koji je radio na istim poslovima i u isto vrijeme kao i ovaj tužitelj, te da je broj prekovremenih sati utvrđen kao razlika više od 5 sati rada u jednom danu, jer se 5 sati rada sukladno čl.27.st.5. Zakona o humanitarnom razminiranju smatra kao puno radno vrijeme od 8 sati rada. Drugi prekovremeni sati iznad redovnog radnog vremena od 8 sati dnevno da nisu niti sporni, niti ih je tužitelj isticao u tužbenom zahtjevu, jer da su tužitelju nadoknađeni kroz korištenje slobodnih dana, pa da primjedbe tužene izražene u podnesku od 24. siječnja 2024.g. da tužitelj, kao pirotehničar tehničke službe, nije nikada obavljao poslove razminiranja, pa niti na VSK „Pađane", te da je tužitelj bio angažiran na zadaći sanacije i čišćenja terena u VSK „Pađene, dakle ostvario oblik rada na terenu što je vidljivo i iz oznake TR u dnevnim evidencijama radnog vremena, te mu je za ovaj oblik rada i ostvarenih prekovremenih sati omogućeno korištenje slobodnih dana, a što je sve razvidno iz dostavljenih evidencija radnog vremena.

38. Slijedom svega napreijd navedenog valjalo je presuditi kao u toč. I. izreke.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.151., čl.154.st.1. i 164. ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je tužitelju priznat trošak koji je isti imao na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 Eura, za zast. na devet ročišta-1.800,00 Eura, za sastav pet obrazloženih podnesaka -1.000,00 Eura, odnosno ukupno 3.000,00 Eura, a uvećano za 25% PDV od 750,00 Eura i trošak vještačenja od 600,00 Eura, sveukupan parnični trošak tužitelja iznosi 4.350,00 Eura, koji iznos je tužena dužna naknaditi tužitelju na način pobliže opisan u toč. II. izreke.

U Šibeniku, dana 10. veljače 2025.g.

S U D A C :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena