Poslovni broj: UsI-1451/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Radojke Ćupurdija, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Sanela Antonia Šegvić, odvjetnica u Splitu, Ulica slobode 46, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, radi obnove postupka, nakon javne rasprave održane i zaključene 16. siječnja 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24; dalje ZUS), 10. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Split Klasa: UP/I-362-02/21-02/197 Urbroj: 443-02-03-12-01- 24-42 od 8. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-362-02/21-02/197 Urbroj: 443-02-03-12-01- 24-42 od 8. svibnja 2024. odbija se prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem tuženika Klasa: UP/I-362-02/21-02/197 Urbroj: 443-02-03-12-01-21-3 od 31. ožujka 2021. (u daljnjem tekstu: rješenje o uklanjanju).

2. Tim rješenjem tužiteljici je kao investitorici naređeno uklanjanje bespravno rekonstruiranih dijelova postojeće stambene građevine i stepenica, opisanih u izreci tog rješenja, izgrađenoj izvan građevinskog područja na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

3. U pravodobno podnesenoj tužbi tužiteljica pobija zakonitost osporenog rješenja opširnim navodima kojima prigovora načinu na koji je vođen upravni postupak u kojem je doneseno rješenje o uklanjanju, u njemu utvrđeno činjenično stanje, postupanju građevinske inspektorice, opisuje radnje koje je poduzela u postupku utvrđenja građevne čestice, koji navodi nisu od utjecaja za rješavanje konkretne upravne stvari, zbog čega se ovdje ni ne iznose. Posebno problematizira nadležnost tuženika za donošenje rješenja jer je predmetna čestica u naravi morska obala na koju se primjenjuje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Time želi reći da je, sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudi Uzz-41/12-9 u ovom slučaju za postupanje nadležna lučka uprava, a ne tuženik. U privitku tužbe dostavlja i elektronski ispis odgovora Lučke kapetanije Split od 12. srpnja 2023. prema kojem je za postupanje bio nadležan komunalni redar. Kod izloženog, predlaže osporeno rješenje poništiti, a tužiteljici naknaditi trošak upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik opisuje tijek postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja i uzvraća da se predmetna čestica nalazi u zoni zaštite obuhvata pomorskog dobra do 1000 m od mora, odnosno na posebno zaštićenom području, u zoni od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, čime sukladno članku 115. Zakona o Državnom inspektoratu ulazi u nadležnost tuženika. Tužiteljica ni četiri godine od izvršnosti rješenja o uklanjanju nije ishodila građevinsku dozvolu, niti je formirana građevinska čestica kako bi, ukoliko je to to dozvoljeno važećim prostornim planom, mogla izvoditi one radove koje je u skladu s glavnim projektom prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dopušteno izvoditi. Dalje se iznose navodi koji se odnose na postupak koji je tužiteljica pokrenula radi utvrđivanja građevne čestice, kao i odgovor inspektora Lučke kapetanije Split koji se, također, zbog nevezanosti za konkretnu upravnu stvar ne iznosi u ovoj presudi.

5. Prema podnesku od 18. listopada 2024., kojim se osvrće na navode iz odgovora na tužbu, tužiteljica i dalje smatra da tuženik ničim nije demantirao svoju nenadležnost za postupanje na pomorskom dobru i inzistira na izvođenju dokaza provođenjem očevida uz sudjelovanje vještaka, koji tuženik na njezin zahtjev u postupku nije izveo.

6. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 16. siječnja 2025.), bez nazočnosti, uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Opunomoćenica tužiteljice tom je prilikom predložila da se na okolnosti iz tužbe pribavi mišljenje Ministarstva prostornog uređenja, gradnje i imovine Republike Hrvatske i popisala trošak upravnog spora.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u osporeno rješenje i ostalu dokumentaciju dostavljenu uz odgovor na tužbu te onu priloženu tijekom spora, dok je odbio izvođenje od tužiteljice predloženih dokaza (očevid, vještačenje, saslušanje tužiteljice i svjedoka, pribavljanje mišljenja i dr.), jer isti nisu od utjecaja na donošenje pravilne i na zakonu osnovane presude.

9. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

10. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Predmet spora ocjena je zakonitosti rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu tužiteljice za obnovu postupka u kojem je doneseno rješenje o uklanjanju.

12. Prema osporenom rješenju prijedlog je odbačen uz obrazloženje da tužiteljica nije dostavila nove dokaze koji bi utjecali na drukčije utvrđenje u upravnom postupku.

13. Uvidom u prijedlog za obnovu postupka utvrđeno je da tužiteljica isti temelji na sadržajno sličnim navodima kao i onim koje ističe u tužbi kojom pokreće spor. Tako navodi da se radi o trusnom tlu na kojem zbog konfiguracije terena postoji mogućnost urušavanja, zbog čega, prema mišljenju vještaka Mate Tonkovića za arhitekturu i graditeljstvo, su radovi (osobito potporni i ogradni zidovi) izvedeni s legitimnom svrhom otklanjanja opasnosti. U takvim okolnostima da se nije trebalo naložiti uklanjanje, već usklađenje s propisima. Kako nijedan potporni zid ne prelazi visinu od 3 m, prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebno ishoditi akt o gradnji. Građevine, koje su predmet uklanjanja, nije moguće ukloniti bez rušenja legaliziranog nedovršenog objekta, jer ne postoji put za prolazak potrebne mehanizacije. Prema potvrdi Općine Selca čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se u R1g zoni, sportsko rekreacijska namjena, koja ulazi u građevinsko područje naselja. I u prijedlogu za obnovu postupka ustraje na stajalištu iz tužbe da ovdje na postupanje nije nadležan tuženik, bez obzira radi li se o gradnji za koju je potrebna građevinska dozvola ili drugi akt o gradnji.

14. Prema odredbi članka 126. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP) kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

15. Prema odredbi članka 123. stavak 1. točka 1. ZUP-a obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

16. Prema ovim odredbama obnova postupka izvanredni je pravni lijek koji se radi zaštite pravne sigurnosti može podnijeti samo u prekluzivno propisanim rokovima i iz zakonom predviđenih razloga. Način na koji je uređen institut obnove postupka obvezuje tijelo kojem je takav prijedlog podnesen ispitati jesu li ispunjene zakonom tražene procesne pretpostavke. U konkretnom slučaju to znači da je trebalo ispitati je li tužiteljica okolnosti na kojima temelji prijedlog učinila vjerojatnim. U prijedlogu za obnovu postupka, kao i tužbi tužiteljica ističe razloge koji su po svojoj naravi žalbeni, jer se njima osporavaju činjenična utvrđenja na kojima se temelji rješenje o uklanjanju, a takvi navodi ne mogu biti povod podnošenju prijedloga za obnovu postupka. Sud primjećuje da je tužiteljica protiv rješenja o uklanjanju pred ovim sudom pokrenula upravni spor u kojem je presudom poslovnog broja 15 UsI-1941/21-6 od 1. listopada 2021. odbijen tužbeni zahtjev za njegovim poništenjem, a ta je presuda potvrđena presudom Visokog upravnog suda poslovnog broja Usž-349/22-2 od 9. rujna 2022. Izjava projektanta, potvrde i stručna mišljenja iz 2023. nisu, u smislu odredbe članka 123. stavak 1. točka 1. ZUP, nove činjenice ili dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni i upotrijebljeni u prijašnjem postupku. To su dokazi koje je tužiteljica mogla isticati tijekom postupka kao i spora u kojem se ispitivala ocjena zakonitosti rješenja o uklanjanju. Novi dokazi i činjenice, kao razlog za obnovu postupka su oni za koje stranka nije znala ili nije imala mogućnost upotrijebiti ih, a to dokazi koje tužiteljica sada spominje nisu.

17. Zato je, u pravilnoj primjeni članka 126. stavak 1. ZUP prijedlog za obnovu postupka trebalo odbaciti, jer tužiteljica nije okolnosti na kojoj se prijedlog temelji učinila vjerojatnim. Time što je prijedlog osporenim rješenjem odbijen, a ne odbačen, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, zbog čega se u primjeni članka 116. stavak 2. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen.

18. Ukoliko tužiteljica smatra da je u konkretnom slučaju osporenim rješenjem zauzet stav koji je protivan onom izraženom u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na koju se u tužbi poziva, radi zaštite svojih prava na raspolaganju joj stoji zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke iz članka 139. ZUS.

19. O troškovima upravnog spora odlučeno je u primjeni odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu, 10. veljače 2025.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po opunomoćenici

- tuženiku

- u spis