REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. P-413/23 -86

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima Lare Tončić i Filipa Simića, odvjetnici iz Pule, protiv tuženika VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Žrvnar, odvjetnica iz Pule, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane 14.sječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, a objavljene dana 10.veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :

„Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 21.232,92 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 09.10.2017 pa do konačne isplate po stopi koja je promjenjiva i određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 09.10.2017 pa do konačne isplate po stopi koja je promjenjiva i određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 5.268,18 eura sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj tužbom zahtijeva razvrgnuće suvlasničke zajednice parničnih stranaka na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, nakon što je rješenjem ovoga suda posl.br. R1-435/14 od 13. rujna 2016. upućen na pokretanje parnice protiv tuženika s obzirom da je tuženik osporio tužitelju pravo vlasništva na predmetnoj čestici. Tužitelj objašnjava da su sada parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine i to tužitelju 32300/74238 dijela i tuženik u 41938/74238 dijela, a da je predmetna čestica nastala cijepanjem nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], cijepanjem koje su nastale četiri nove čestice i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i predmetna k. č. br. [katastarska čestica]. Ističe da nakon provedbe prijavnog lista 2013. godine, stranke nisu nikada sklopile ugovor kojim bi razvrgnuli suvlasničku zajednicu na predmetnim česticama. Objašnjava da je usmeni dogovor stranaka bio da tuženik postane samovlasnikom predmetne nekretnine, a da zauzvrat na tužitelja prenese razmjerni dio novonastale k. č. br. [katastarska čestica], međutim tuženik je navedeno odbio. Dakle, predmet spora je zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između tužitelja GL i tuženika VL te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim tužitelj predlaže da sud, ukoliko nađe prvi zahtjev neosnovanim, naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 21.232,92 eura zajedno sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe na ime njegovog suvlasničkog dijela točnije naknade štete koja je tužitelju nastala neispunjenjem dogovora kojeg je imao sa tuženikom u vezi predmetne nekretnine.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene zahtjeve tužitelja navodeći da je prilikom kupnje suvlasničkog udjela nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] od prednika tužitelja njegovog oca sada pok. IL kupio točno određeni, fizički odvojeni dio čestice površine 349 m2, kojeg posjeduje više od 35 godina pa stoga smatra da mu ta čestica kč. br. [katastarska čestica] pripada u cijelosti. Objašnjava da su ostali suvlasnici 2014. godine tužitelju ponudili sklapanje Ugovora o diobi, koji tužitelj nije želio tada sklopiti jer je pregovarao s Gradom Vodnjanom o prodaji svog suvlasničkog udjela te da je, s obzirom da Ugovor nije potpisan, pokrenut izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice. Zbog navedenog smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan i podnosi protutužbu kojom zahtijeva da sud utvrdi da je tuženik fizičkom diobom stekao vlasništvo kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Postavlja i eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev kojim predlaže da sud, ukoliko prethodno istaknuti zahtjev nađe neosnovanim, utvrdi da je tuženik suvlasnički udio tužitelja 32300/74238 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao dosjelošću.

3.Sud je raspravnim rješenjem od 30. siječnja 2018. odlučio da će se o protutužbenom zahtjevu tuženika-protutužitelja raspravljati i odlučivati u sklopu ovog parničnog postupka, sukladno odredbama čl.179. Zakona o parničnom postupku, s obzirom da se protutužbom traži utvrđenje prava o čijem postojanju ovisi odluka o tužbenom zahtjevu tužitelja (poleđina lista 82 spisa).

4.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ovosudni spis R1-435/14 (R1- 556/17), P-1201/16 i P-1416/16, u izvatke iz zemljišne knjige, Ugovor o diobi (list 9 spisa), specijalne punomoći, Kupoprodajni ugovor (list 29 spisa), Ugovor o djelomičnom razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnine od 14. travnja 2006., rješenje o uvjetima građenja, posebne uvjete građenja s prilozima, elektroenergetsku suglasnost, idejni projekt, izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda, kopije katastarskih planova, vansudsku nagodbu (list 84 spisa), aneks nagodbe (list 88 spisa), preslika tužbe, ugovor o diobi sa specijalnim punomoćima, povijesni vlasnički list, zapisnik o očevidu, povijesni posjedovni list, Ugovor o djelomičnom razvrgnuću suvlasničke zajednice (list 238-255 spisa), proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka RL, ZL i ĐL, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke NL te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Sulek d.o.o. kao i usmena dopuna toga nalaza, pročitan je drugi nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske strule Sulek d.o.o. na str 370 spisa kao i njegova usmena dopuna od 14.1.2025 .

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6.U ovome postupku sud je već donio odluku pod posl. br. P- 1320/17 od 07.06. 2019. Po žalbi tuženika ta je odlika djelom potvrđena djelom preinačena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici posl br. Gž-984/19 od 15.04.2020. Po dopuštenoj reviziji tužitelja Vrhovni sud RH je presudom Rev-1388/21 od 25.01. 2022 prihvatio reviziju tužitelja te odluku Županjskog suda ukinuo u djelu točke dva izreke koja se odnosi na naknadu štete tužitelja te odluke o konačnom parničnom trošku.

7. Dakle u ovom ponovljenom postupku valja raspraviti eventualno kumulirani zahtjev tužitelja kojeg je postavio još u tužbi i donijeti konačnu odluku o parničnom trošku. Ostali zahtjevi stanaka su pravomoćno presuđeni.

8.Dosadašnjim dokaznim postupkom utvrđeno je daje tužitelj protiv tuženika podnio tužbu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom uz eventualno kumulirani iznos na isplatu 69.642,00 kn (konačno zahtjev 21.232,92 eura) sve uz naknadu parničnog troška.

Isto je tako tuženik protiv tužitelja podnio protutužbeni zahtjev radi utvrđenja daje između stranaka izvršena dioba suvlasničke zajednice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zahtjev da se na temelju presude izvrši upis prava vlasništva na suvlasničkom dijelu od 32300/742238 u korist tuženika uz istovremeno brisanje tužitelja kao vlasnika na tom suvlasničkom dijelu. Tuženik je podnio i eventualni zahtjev za utvrđenjem da je on vlasnik 32300/74238 dijela kčbr. [katastarska čestica] površine 292 m2 upisane u k. o. [katastarska općina] koji je u zemljišnim knjigama upisan na ime tužitelja uz zahtjev da mu se na temelju presude utvrdi pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini sve uz naknadu parničnog troška.

9.Presudom ovoga suda P-1920/2017 od 07.06.2019. usvojen ne tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom na kč. [katastarska čestica] a tuženiku je naloženo damu nadoknadi trošak parničnog postupka dok su tužbeni zahtjev i eventualni tužbeni zahtjev tuženika odbijeni u cijelosti kao neosnovani.

Presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž-984/2019 od 15.04.2020. odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu u kpojem je odbijen tužbeni zahtjev tuženika VL za utvrđenjem da je među strankama izvršena fizička dioba na kč. [katastarska čestica] te zahtjev da se temeljem presude izvrši upis prava vlasništva u korist tuženika uz istovremeno brisanje tužitelja kao vlasnika na tom suvlasničkom dijelu. Prvostupanjska presuda preinačena je u preostalom dijelu na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnučem suvlasničke zajednice te je utvrđeno da je tuženik vlasnik suvlasničkog dijela kč. [katastarska čestica] pa je naložen upis prava vlasništva sve uz naknadu parničnog troška.

Presudom suda u Velikoj Gorici odbijen je eventualni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa 69.642,00 kn.

Odlukom Vrhovnog suda RH Rev 1388/2021 od 25.01.2022. prihvaćena je revizija tužitelja te je ukinuta presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici ali samo u dijelu kojim je odbijen eventualno tužbeni zahtjev tužitelja na isplatu 69.642,00 kn te u cijelosti odluka o parničnom trošku.

10.Prema navedenom u dosadašnjem tijeku postupka pravomoćno je odlučeno o tužbenom zahtjevu tužitelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice na kč. [katastarska čestica] na način da je zahtjev odbijen, o protutužbenom zahtjevu tuženika VL za utvrđenjem da je među strankama izvršena fizička dioba nekretnine i zahtjevu za upis vlasništva na tom suvlasničkom dijelu u njegovu korist na način da je zahtjev odbijen. Nadalje odlučeno je i o eventualnom zahtjevom tuženika za utvrđenje da je on vlasnik suvlasničkog dijela 32300/74238 kč. br. [katastarska čestica] površine 292 m2 upisane u k. o. [katastarska općina], kao i o zahtjevu za upis prava vlasništva na tom suvlasničkom dijelu u korist tuženika uz istovremeno brisanje tužitelja kao vlasnika na tom suvlasničkom dijelu na način da je eventualni zahtjev VL prihvaćen.

11.Slijedom navedenog u daljnjem tijeku postupka valja odlučiti o eventualnom zahtjevu tužitelja za isplatom iznosa od 69.642,00 kn jer je pravomoćno odbijen njegov zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice sukladno odredbi čl.188.st.2. ZPP-a te o troškovima parničnog postupka.

12.Na ročištu za glavnu raspravu od 14.01.2025. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev na isplatu 21.232,92 eura sa zateznim kamatama i troškovima postupka. Preinaci zahtjeva tuženik se protivio, no sud je preinaku dopustio jer je smatrao da je to svrsishodno za konačno rješenjem svij prijepora između stranaka.

Tužitelj tvrdi da njegov zahtjev u naravi predstavlja naknadu štete koja da mu je nastala neispunjenjem ugovora odnosno dogovora između tužitelja i tuženika da se po parcelaciji tuženikove kč. [katastarska čestica] tužitelju prepustio tužitelju prepusti tuženikov suvlasnički udio na toj nekretnini dok je obveza tuženika bila da tužitelju prenese svoj suvlasnički udio na nekretnini kč. [katastarska čestica] od koje je nastala kč. [katastarska čestica], ali tuženik da tu obvezu nije ispoštovao pa je umjesto tužitelju svoj suvlasnički udio na kč. [katastarska čestica] prenio nenaplatno trećoj osobi ĐL kako to proizlazi iz njegova iskaza. Zato smatra da mu je nastala šteta u navedenom iznosu kojeg je konačno specificirao nakon provedenog građevinskog vještačenja.

13.Između stranaka nije sporno da su

-tužitelj GL, tuženik VL te ostali suvlasnici ŽL i ĐL bili suvlasnici nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to:

tužitelj u 32300/74238 dijela,

tuženik u 41938/74238 dijela

ŽL u 13616/74238 dijela i

ĐL u 20887/74238 dijela

koja je na temelju parcelacijskog elaborata iz 2013.g. cijepana na način da se navedeno suvlasništvo prenijelo na četiri novonastale parcele kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] i kao suvlasnici su bili upisani u zemljišne knjige isti suvlasnici u istim suvlasničkim dijelovima;

-da su tuženik, ŽL i ĐL **.**.2014. kao predlagatelji protiv tužitelja SL kao protustranke podnijeli prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na kč. br. [katastarska čestica] pod brojem R1-435/2014,

-da su predlagatelji u tom postupku povukli svoj prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice, ali je tuženik SL stupio na mjesto predlagatelja te je rješenjem R1-435/2014 od 13.09.2016. upućen na pokretanje parnice protiv tuženika obzirom da mu je tuženik osporio pravo vlasništva nakč.530/125;

-da su temeljem ugovora o diobi nekretnina od 07.10.2016. tuženik, ŽL i ĐL svoje suvlasničke dijelove nekretnina podijelili na način:

kč. br. [katastarska čestica] površine 622m2 i kč. [katastarska čestica] površine 75 m2 pripalo je ŽL u 41938/74238 dijela,

kč. [katastarska čestica] površine 292 m2 pripalo je tuženiku u 41938/74238 dijela, kč. br. [katastarska čestica] površine 3531 m2 pripalo je ĐL u 31495/74238 dijela dok je u svom suvlasničkom dijelu tužitelj ostao upisan u zemljišnim knjigama u 32300/74238 dijela na svim katastarskim česticama,

-da je suvlasnički omjer udjela pojedinih suvlasnika koji je postojao na nekadašnjoj kč. [katastarska čestica] pa potom na novonastalim kč. [katastarska čestica] promijenjen nakon provedbe ugovor o diobi iz 2016. u odnosu na tuženika, ŽL i ĐL te je između ostalog tuženik svoj suvlasnički udio na novonastaloj kč. [katastarska čestica] prenio u cijelosti na ĐL,

-da je tuženik nakon diobe dobio 135 m2 na kč. [katastarska čestica], dok je zauzvrat ĐL i ŽL dao ukupno 422 m2, s time što je ĐL diobom stekla u konačnici stekla više kvadrata nego je ranije imala.

14.Valja ukazati da je tuženik 1981.g. kupio upravo točno omeđeni suvlasnički udio predmetne kč. [katastarska čestica] kojeg je odredio geometar od pok.ČL pravnog prednika tužitelja, koja je parcelacijom iz 2013. označena kao 530/125 (sada sporna čestica) i da ista čini građevinsku česticu a ne put koju tuženik posjeduje od 1981. S druge strane tužitelj u svom iskazu potvrđuje da mu je na spornim česticama ostalo samo pravo vlasništva samo na putevima te kako je tuženiku dobrovoljno potpisao parcelaciju i dao suglasnost na uvjete građenja stambene zgrade na kč. [katastarska čestica].

15.Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da tužitelj ne može polagati nikakva stvarna prava na navedenoj nekretnini kč. [katastarska čestica] kako to proizlazi iz njegova iskaza u kojem tvrdi da kada je tuženik napravio elaborat s njim da nije sklopio ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice tako da je tuženik ostao upisan na putu kč. [katastarska čestica], a on da je ostao upisan na kč. [katastarska čestica]. Isto je tako iskazao kako ne želi niti jedan dio tuženikove parcele jer da je tuženik kupio što je kupio, ali smatra da nije smio otuđivati suvlasnički dio puta na kč. [katastarska čestica] ĐL jer da je njegov otac kada je 80-tih cijepao parcelu istu tako i prodavao, ali da je ostao suvlasnik na svim putevima.

16.Tuženik u iskazu navodi da od 1981.od kada je kupio suvlasnički dio prvobitne kč. [katastarska čestica] nekretnine od pok.oca tužitelja koja je bila omeđena, a koje međe postoje i danas bio mirni posjednik, a tek kada je izvršena parcelacija da je njegova parcela dobila novi broj kč. [katastarska čestica]. Tek tada da je utvrdio da parcela ima manju kvadraturu, ali da su međe ostale iste. Tuženik tvrdi da do saslušanja u ovom postupku nije znao da je bio s tužiteljem u suvlasništvu na bilo kojoj parceli ni da je ĐL darovao svoj suvlasnički dio te da je u ovom postupku shvatio da je prevaren. 17.Slijedom navedenog nesporno je:

-da je tuženik od 1981. od prednika tužitelja kupio dio tadašnje kč. [katastarska čestica] koji dio je bio fizički odvojen i omeđen te se u posjedu kupljenog dijela nekretnine nalazi od 1981.do danas,

-da je kupljeni dio tadašnje kč. [katastarska čestica] parcelacionim elaboratom iz 2013. dobio oznaku 530/125 šuma površine 292 m2,

-da je tuženik ishodio rješenje o uvjetima gradnje stambene zgrade na

18.Iz navedenih nespornih činjenica slijedi zaključak da se tuženik nalazi u zakonitom istinitim i poštenom posjedu predmetne nekretnine od 1981., činjenica da je 2013.napravljen parcelacioni elaborat kojim je posjed tuženika dobio drugi broj čestice samo potvrđuje da je tuženik parcelacijom dobio ono što je još 1981. bilo fizički odijeljeno i omeđeno i što je nesporno kupio. To što je tužitelj u postupku parcelacije ostao upisan kao suvlasnik na kč. [katastarska čestica] ne utječe na stečena prava tuženika jer se parcelacijom nekretnine na više nekretnina ne mogu mijenjati stvarna prava, a u postupku nije dvojbeno da je parcelacijom formirana kč. [katastarska čestica] isključivo kao dio kč. [katastarska čestica] koju je kupio tuženik od prednika tuženika 1981.

19.stoga tužitelj nema nikakva stvarna (pravomoćno suđeno) prava, ali ni obvezno pravna potraživanja prema tuženiku kao kupcu kč. [katastarska čestica] već se njegov eventualni zahtjev može odnositi na puteve koji su ostali na kč. [katastarska čestica] u odnosu na koje je u tijeku postupak razvrgnuća. Tužitelj ne spori da sada formirana kč. [katastarska čestica] predstavlja dio nekadašnje kč. [katastarska čestica] koju je 1981. tuženik upio od njegova oca, pa kraj tako utvrđenih činjenica sud smatra da tužitelj spram tuženika nema osnovan obveznopravni zahtjev. Nakon parcelacije 2013. tužitelj je ostao upisan kao suvlasnik na kč. [katastarska čestica] no to ne utječe na stečena prava tuženika u odnosu na istu nekretninu jer i iz samog iskaza tužitelja proizlazi da on nikada nije bio suvlasnik iste niti je ikada u odnosu na istu polagao ikakva prava.

20.Ugovor odnosno dogovor između stranaka kojim se raspolaže nekretninama jest valjan posao samo ukoliko je zaključen u pisanoj formi uz odgovarajuće ovjere potpisa jer je samo u takvoj formi posao podoban za prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U ovoj pravnoj stvari tužitelj po ocjeni suda prije svega nije dokazao da je između njih uopće postignut dogovor na način kako to tvrdi tužitelj. Dogovor glede nekog posla postoji kada se stranke suglase oko bitnih elemenata pravnog posla (u ovom slučaju glavne obveze jedne i druge strane koji suvlasnički dio nekretnine će prijeći iz vlasništva tužitelja na tuženika i obrnuto). Konkretnije stranke su po tvrdnjama tužitelja postigle dogovor o zamjeni nekretnina no svi provedeni dokazi demantiraju tužiteljeve tvrdnje. Šteta koja se u ovom postupku potražuje jest po tvrdnjama tužitelja pravna posljedica neispunjenog dogovora od strane tuženika, pa kako sud smatra da dogovora između stranaka nije bilo to nema govora o šteti na strani tužitelja. Osim navedenog pravomoćno odbijeni stvarno pravni zahtjevi tužitelja u odnosu na tuženika (za razvrgnuće suvlasništva na predmetnoj nekretnini) dodatno demantiraju zahtjev za naknadu štete jer naknada štete svakako proizlazi iz povrede stvarnog prava.

Temeljem svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

21. Tuženik je u ovome postupku uspio u cijelosti imajući u vidu i postupak prije donošenja prvostupanjske odluke posl. br.P -1320/17.Tako je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora. Tuženiku je priznat trošak sastava odogvora na tužbu , pristup na 13 ročišta za glavnu raspravu i sastav dva pisana podnesak u sveukupnom iznosu od 1500 bodova. Imajući u vodu vrijednost boda od 2 eura i PDV od 25 % tuženiku na ime odvjetničkog troška pripada nagrada u iznosu od 3.750,00 eura. Tom iznosu valja pridodati trošak sudske pristojbe na protutužbu u iznosu od 138,83 eura i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 277,66 eura kao i trošak plaćenog predujam za vještačenje u iznosu od 1.101,69 eura odnosno sveukupno 5.268,18 eura.

U Puli, 10. veljače 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

- tužitelju putem punomoćnika

- tuženiku putem punomoćnika