Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-299/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IHT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Kurenu, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Darijanu Hörtu, odvjetniku u Opatiji i 2. tužene UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi 1. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-485/2022-16 od 12. siječnja 2023., u dijelu pod točkama III. i IV. izreke, na sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2025.
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba 1. tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-485/2022-16 od 12. siječnja 2023., u dijelu pod točkama III. i IV. izreke.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Utvrđuje se da su se tuženici IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odrekli nasljedstva iza ostavitelja SH (Pavao), iz [adresa], rođ. **.**.1946., a proglašenog umrlim 1970., u odnosu na ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak pod Crkvom u površini od 2014 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se tuženima da tužiteljici solidarno nadoknade trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počam od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: "Utvrđuje se da su tuženici IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nasljedni dio koji bi im temeljem zakona imao pripasti iza ostavitelja SH (Pavao), iz [adresa], rođ. **.**.1946., a proglašenog umrlim 1970., i to na ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak pod Crkvom u površini od 2014 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ustupili tužiteljici IHT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].
II. Nalaže se tuženima da tužiteljici solidarno nadoknade trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počam od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."
III. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: Utvrđuje se da je tužiteljica IHT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica 1. suvlasničkog dijela: ¼ dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica], [adresa] površine 2041 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što su joj tuženi IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i UH iz [adresa] Poslovni broj: 53 P-485/2022-16 2 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati i po pravomoćnosti ove presude trpjeti upis uknjižbe prava vlasništva na ime i vlasnost tužiteljice.
IV. Nalaže se I. tuženiku IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženoj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici IHT OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplate trošak parničnog postupka u iznosu od 743,24 eura 1 (slovima: sedamstošetrdesettrieuridvadesetčetiricenta) / 5.599,96 kuna (slovima: pettisućapet stodevedesetdevetkunaidevedesetšestlipa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. siječnja 2023. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku 15 dana.
V. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u prekomjerno zatraženom iznosu."
2. Protiv navedene presude u dijelu pod tokama III. i IV. izreke u pravovremenom roku žali se 1. tuženik zbog bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. 1. tuženik u žalbi predlaže da drugostupanjski sud usvoji njegovu žalbu i u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev, te naloži tužiteljici da u roku od 15 dana tuženima naknadi parnični trošak ili podredno da ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem.
3. Na žalbu 1. tuženika nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe 1. tuženika i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da u donošenju prvostupanjske presude i u postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.
6. Predmet žalbenog postupka je utvrđenje prava vlasništva dosjelošću nad nekretninom i to 1. suvlasnički dio: ¼ dijela nekretnine upisan na ime SH (Pavao), kčbr. [katastarska čestica], [adresa], površine 2041 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] . Predmet prvostupanjskog postupka su zahtjevi tužiteljice (alternativno postavljeni) u odnosu na Izjavu od 19. lipnja 1986., odnosno je li ista Izjava po sadržaju i formi predstavlja valjanu ispravu temeljem koje su se 1. i 2. tuženici odrekli, odnosno ustupili nasljedstvo tužiteljici iza smrti ostavitelja SH (Pavao), iz [adresa], rođ. **.**.1946., a proglašenog umrlim 1970., u odnosu na ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak pod Crkvom u površini od 2014 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7. Tijekom prvostupanjskog postupka nije bilo sporno:
- da je sporni dio nekretnine i to 1. suvlasnički dio: ¼ dijela nekretnine upisan na ime CH (Pavao), kčbr. [katastarska čestica], [adresa], površine 2041 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok je na ostalom suvlasničkom dijelu nekretnine (¾) upisana tužiteljica (javno dostupni podaci zemljišne knjige),
- pravomoćnim Rješenjem ovog suda posl. br. O-172/2021 od 27. rujna 2021. prekinut ostavinski postupak iza pok. SH, rođen **.**.1946., a proglašen umrlim 1970. (točka I. izreke), te da je ovdje tužiteljica upućena pokrenuti parnicu protiv I. i II. tuženika (brata i sestre ostavitelja), radi utvrđenja jesu li se isti kao zakonski nasljednici odrekli nasljedstva u korist tužiteljice u odnosu na naprijed opisanu ¼ nekretnine (točka II.),
- da su 1. i 2. tuženici vlastoručno potpisali Izjavu od 19. lipnja 1986., kojom su se odrekli nasljedstva iza smrti pok. brata CH, a koju Izjavu nisu ovjerili pred sudom, odnosno javnim bilježnikom.
8. Među strankama je sporno proizvodi li ista Izjava od **.**.1986. pravne učinku u smislu odricanja, odnosno ustupanja nasljedstva spornog dijela naprijed opisane nekretnine iza smrti ostavitelja pok. CH (brata stranaka) u korist tužiteljice, odnosno je li tužiteljica ispunila zakonske uvjete za stjecaje prava vlasništva dosjelošću na opisanoj spornoj ¼ dijela nekretnine upisane na ime CH (Pavao), brata parničnih stranka.
8.1. Sud prvog stupnja je cijeneći činjenicu da je Izjavu od 19. lipnja 1986. neovjerena, temeljem odredbe članka 221. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN), zaključio da ista Izjava nema pravnog učinka u smislu odricanja ili ustupanja nasljedstva od strane 1. i 2. tuženika u korist tužiteljice, jer nije udovoljeno zakonom propisanoj formi, slijedom čega je odlučio kao pod točkama I. i II. izreke pobijane presude.
9. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na spornom dijelu nekretnine, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenice:
- da su se 1. i 2. tuženici u Izjavi od 19. lipnja 1986 . u korist tužiteljice odrekli dijela nasljedstava iza smrti njihovog pok. brata CH i to ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak pod Crkvom u površini od 2014 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kao razlog odricanja tog dijela nekretnine 1. i 2. tuženici su naveli da su kod podjele imovine iza smrti njihova pok. oca IH, riješili pitanje diobe cjelokupne imovine, uključujući i navedenu nekretninu,
- da je ista Izjava vlastoručno potpisana od strane I. i II. tuženika (nesporno), ali da ista nije ovjerena od strane javnog bilježnika, odnosno suda,
- da je tužiteljica kao dobar gospodarstvenik štitila interese u vlasničkopravnom smislu sporne nekretnine te zatražila lokacijsku dozvolu za investitora HŽ za izgradnju željezničke pruge na spornoj nekretnini i izjavila je neslaganje sa istim zahvatom i oduzimanjem čestice broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (sporne čestice), (Zapisnik Ureda državne uprave od 29. lipnja 2004. ),
- da je tužiteljica **.**.1997. pred tada Općinskim sudom u Samoboru, pod poslovnim brojem P-394/97, tužila HPT- TKC Zagreb, zbog smetanja posjeda na spornoj nekretnini, koje smetanje tuženik nije osporio, te je nakon podnošenja tužbe doveo zemljište u prijašnje stanje, nakon čega je tužiteljica povukla tužbu, (Rješenje Općinskim sudom u Samoboru, poslovni broje P-394/97 od 26. lipnja 1998.),
- da se tužiteljica od 1986. nalazi u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine, koja u naravi predstavlja voćnjak i koju ona od tada gospodarski iskorištava, brine o održavanju nasada (orezivanje, prskanje, košnja i dr.), vodi brigu o pravnom statusu nekretnine (2004. zahtijevala da joj se u postupku javnog uvida za izgradnju željeznice dostavi lokacijska dozvola za izgradnju željezničke pruge i iskazivala neslaganje sa zahvatom i oduzimanjem njene čestice [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], **.**.1997., podnijela tužbu pred Općinskim sudom u Samoboru zbog smetanja posjeda),
- da se ona od 1986. brinula o voćnjaku te joj 1. tuženik nikada nije osporavao pravo vlasništva ili posjeda na spornom dijelu nekretnine sve do ostavine iz 2021.,
- da I. tuženik nikada nije vršio bilo kakva vlasnička ili posjedovna ovlaštenja na spornoj nekretnini od 1986., te da nikada nije bio niti na spornom dijelu nekretnine,
- da je ona bila u posjedu spornog dijela nekretnine, još kao dijete berući šljive, a posebno se brinula o spornoj nekretnini nakon smrti svojih roditelja,
- da je prvostupanjski sud u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice, jer je ista po stavu suda iskazivala jasno, nedvosmisleno i argumentirano (isti iskaz suglasan sa svim izvedenim dokazima).
10. Temeljem ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo suvlasničkog dijela: ¼ dijela predmetne nekretnine, obzirom je savjesni posjednik spornog suvlasničkog dijela (1/4 upisanog na ime CH (Pavla) Šabarića), kao i cijele nekretnine , od 1986., dakle dulje od dvadeset godina, temeljem članaka 28. stavak 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj: 53/91, 91/96, dalje ZOVO).
11. Polazeći od činjenice da je tužiteljica savjestan posjednik predmetne nekretnine, temeljem Izjave od 19.06.1986., prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju pravilno primijenio odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/96, dalje ZOVO), koji je u to vrijeme bio na snazi..
12. Naime, člankom 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 94/17.) propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona, prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
13. Odredbom članka 30. stavak 1. i 2. ZOVO-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelosti počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost .
14. Odredbom članka 28. stavak 2. ZOVO-a propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, dok je stav 4. propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.
15. Odredbom članka 72. ZOVO-a propisano da je posjed zakonit ako se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova te se savjesnost presumira.
16. Osporavajući pobijanu presudu tuženik u žalbi ističe da tužiteljica na temelju dosjelosti nije mogla steći pravo vlasništva budući nije ispunila niti jedan uvjet predviđen člankom 159. stavak 1. i 2. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96. 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17- dalje ZV), jer je njen posjed nezakonit, neistinit i nepošten.
17. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da tužiteljičin posjed savjestan. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova.
18. To iz razloga što je tužiteljica ušla u posjed nekretnine u cijelosti uz znanje tuženika, uvjerena da stvar drži temeljem dogovora kojeg su svi postigli oko podjele imovine iza smrti njihova pok. oca IH, uključujući i nekretninu, na kojoj je bio upisan kao suvlasnik i njihov pokojni brat CH. Dakle, tužiteljica nije ušla u posjed samovlasno, protiv volje i bez znanja tuženika, već je opravdano držala da ima valjan pravni naslov, sporazum sadržan u Izjavi od **.**.1986.
19. Navedenu Izjavu su nesporno vlastoručno potpisali tuženici. Tom izjavom su se na jasan i nedvosmislen način odrekli nasljedstva iza smrti pok. brata CH i to ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak pod [adresa] u površini od 2014 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijela u korist tužiteljice, te su pri tome i naveli i da su kod podjele imovine iza smrti njihova pok. oca IH, riješili pitanje diobe cjelokupne imovine, uključujući i navedenu nekretninu, na kojoj je bio upisan kao suvlasnik i njihov pokojni brat CH.
20 . Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno temeljem provedenih dokaza zaključio da je tužiteljica vršila faktičku vlast na istoj nekretnini na način da ju je obrađivala i brinula se o istoj kao dobar gospodarstvenik. To više kad se uzme u obzir činjenica da tužiteljicu nitko nije smetao u posjedu te iste nekretnine, niti je osporio svoj potpis na toj ispravi. S obzirom na sve naprijed navedeno, i po mišljenju ovog suda, uvjerenje tužiteljice da je nekretnina koju posjeduje u cijelosti njena, temeljeno je na opravdanim okolnostima i ona nije imala razloga sumnjati da je nekretnina nije njena u cijelosti.
21. Dakle, prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju pravilno primijenio odredbe članka 28. stavak 4. ZOVO-a, jer je tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno da je tužiteljica savjesni posjednik sporne nekretnine od 1986. dakle preko dvadeset godina.
22. Ovako utvrđeno činjenično stanje , pravne zaključke suda prvog stupnja i primjenu materijalno prava prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer je prvostupanjski sud za svoje zaključke dao u svemu pravilno, logično obrazloženje, uvjerljivost kojeg obrazloženja nije uspio dovesti u dvojbu niti tuženik svojim žalbenim navodima.
23. Pravilna je i odluka o dosuđenom parničnom trošku, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23), a ista se žalbom 1. tuženika posebno niti ne pobija.
24. Slijedom naprijed navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu 1. tuženika odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu potvrditi.
U Gospiću, 10. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Milka Vraneš