REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-210/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vandi Blažević, u pravnoj stvari tužiteljice HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici HSR iz [adresa], protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i odsutnosti tuženika, dana 10. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici HS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 3.032,40 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku tužiteljici nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.375,00 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 17.09.2022. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca KRAŠ PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. Zagreb, Ravnice 48, u krugu tvornice na putu od porte do garderobe. Naime, tužiteljica je pokušala zaobići lokvu te se pri tome poskliznula i pala. Unatoč tome tužiteljica je otišla do svog radnog mjesta, ali kako ju je stopalo sve jače boljelo morala je potražiti liječničku pomoć. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer se tužiteljica kretala na uobičajen način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. Tužiteljica se javila u Hitnu kiruršku ambulantu Kliničke bolnice Dubrava gdje su joj dijagnosticirali ozljedu: Fractura ossis metatarsalis V pedis sin. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada ozlijedila lijevo stopalo na kojem se formirao diskretni edem uslijed čega je trpila intenzivne bolove i strah. Tužiteljici je noga imobilizirana potkoljeničnom longetom, morala je mirovati s držanjem noge na povišenom, stavljati hladne obloge i uzimati analgetike. Nakon skidanja longete tužiteljici je stavljen cirkularni gips te je morala hodati uz pomoć štaka bez oslonca na ozlijeđenu nogu, a nakon skidanja imobilizacije tužiteljica je morala opterećivati nogu do granice bola. Tužiteljici je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa ona na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti potražuje kako slijedi naknadu za pretrpljene bolove, za pretrpljeni strah, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i za tuđu pomoć .

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je zaprimio tužbu tužitelja u ovoj pravnoj stvari te priznaje pasivnu legitimaciju u ovom postupku obzirom da je sa poslodavcem tužitelja na dan štetnog događaja, imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj 078700092005. Tuženik osporava nastanak štetnog događaja, na način kako je opisan u tužbi, odgovornost svog osiguranika za njegov nastanak, uzročno posljedičnu vezu ozljeda tužiteljice i štetnog događaja, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku proizlazi iz police osiguranja od odgovornosti zaključenu s poslodavcem tužitelja i koja je vrijedila u trenutku štetnog događaja. Stoga, u konkretnom slučaju tuženik ne odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 111. Zakona o radu odnosno članka 25. Zakona o zaštiti na radu, nego po načelu krivnje. Isto tako, prema odredbi članka 2. st.2. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti tuženika, koji su sastavni dio naprijed navedene police osiguranja, osiguranjem je pokrivena isključivo odgovornost osiguranika koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari te pravnog odnosa. Iz dokumentacije priložene u spisu nije vidljivo u čemu se sastoji krivnja poslodavca tužitelja, odnosno osiguranika tuženika. Iz dostavljene prijave ozljede na radu proizlazi da prilikom štetnog događaja nije bilo očevidaca, a da je događaj nastao na način kako ga opisuje tužiteljica nastao izvan uzroka i aktivnosti vezanih s radnim procesom i radno pravnim aktivnostima vezanim uz poslove na kojima je radnik zaposlen. Kao uzrok nezgode, u prijavi ozljede na radu navodi se nepredvidivi uzrok koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti od strane poslodavca. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima te sudskoj praksi. Tuženik se ne protivi prijedlogu tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost ocjene povrede prava osobnosti, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njegovog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode, sud istog obveže da dostavi u spis slijedeću dokumentaciju: - cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje tužiteljice u štetnom događaju iz koje će biti vidljiv tijek i završetak liječenja, - zdravstveni karton tužiteljice od liječnika primarne zdravstvene zaštite, - originalnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljede zadobivene u štetnom događaju, radi uvida odnosno njene usporedbe s preslikama dostavljenim uz tužbu, u smislu čl.108.st.3.ZPP-a, saslušanje tužiteljice. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je istu plaćala te se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, a provedeno je i vještačenje po prof.dr. sc. Zvonimiru Lovriću, kao i njegovo saslušanje. Visina tužbenog zahtjeva na ime izgubljene zarade tužitelja utvrđena je financijskim vještačenjem.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, a sporan je nastanak štetnog događaja, na način kako je opisan u tužbi, odgovornost osiguranika za njegov nastanak, uzročno posljedičnu vezu ozljeda tužiteljice i štetnog događaja, osnov i visinu tužbenog zahtjeva

7. Ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica doživjela ozljedu na radu i to na način da je zadobila ozljede (kasnije opisane i objektivizirane medicinskim vještačenjem provedenim u ovom postupku), prilikom obavljanja poslova temeljem ugovora o radu.

8. Čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14,94/18,96/18) propisuje odgovornost poslodavca navodeći da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Načelo objektivne odgovornosti poslodavca za štetu radniku sadržano je i u Direktivi 89/391/EEZ koja je implementirana u Zakon o radu. Odredbom čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/18, 98/19) propisano da ukoliko radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. U postupku je utvrđeno da je do ozljede na radu tužitelja došlo na putu od porte poslovnog mjesta do garderobe poslodavca. Svjedok IS jasno i logično, pa zbog toga i uvjerljivo navodi da je istragom utvrđeno da se nesreća tužiteljice dogodila na asfaltiranom dijelu ceste koji je oštećen, udubljen, a tijekom nesreće u udubljenju je bilo i vode. Kako se radi o svjedoku sa stručnim znanjem o zaštiti na radu njegov je iskaz tim uvjerljiviji. Navedeno potvrđuje i tužiteljica. Nakon izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka i tužiteljice čiji iskazi su nekontradiktorni sebi i jedan drugome, kao i nakon provođenja vještačenja koje je podudarno iskazima, dokazan je nastanak štetnog događaja i uzročna veza između štetnog događaja i povređivanja, dok je visina utvrđena vještačenjem.

10. Temeljem čl. 17 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.

11. Temeljem čl. 27 istoga Zakona poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način, a u st. 2 navedeno je da će poslodavac osposobljavanje provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom.

12. Čl. 25 Zakona o zaštiti na radu u st. 2 propisuje da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Odredbom čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, a pri tom se može i djelomično osloboditi odgovornosti ukoliko je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

14. Odgovornost tuženika temelji se na odredbama čl. 111. ZR-a i 1063. ZOO-a.

15. Čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, a ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da će se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha, cilja kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojene s njezinom naravi i društvenom svrhom. Čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i drugo. Kako bi utvrdio opseg i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr.sc. Zvonimiru Lovriću.

16. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da ozljede koje je tužiteljica zadobila su posljedica narečenog štetnog događaja. Liječena je konzervativno. Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja: Liječenje je završeno 09.03.2023. Inače, prijelomi ove kosti zastopalja ne predstavljaju ograničenja pokretljivosti, posebice kada se radi o prijelomu bez pomaka. Kada postoji pomak, potrebna je katkada i operacija. Kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje: Trajne posljedice: Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi ozljede nije zaostalo trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Strah: takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 2 dana i manjeg kroz još 8 dana. Pretrpjela je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja oko 14 dana. Fizička bol: jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg intenziteta oko 14 dana, te manjeg intenziteta još oko 60 dana. Tuđa pomoć i njega: Tuđu pomoć je trebala po 2 sata dnevno kroz 35 dana. Naruženja nema.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao jasno, potkrijepljeno, stručno i uvjerljivo.

18. Člankom 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05

- dalje ZOO-a) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, a ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema, s tim da će se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli, straha, cilja kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojene s njezinom naravi i društvenom svrhom. Čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i drugo.

19. S obzirom na duljinu i intenzitet fizičkih bolova, ovaj sud smatra da tužiteljici u smislu čl. 1100 ZOO-a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.600,00 eura.

21. S obzirom na trajanje i intenzitet straha, ovaj sud smatra da joj u smislu čl. 1100 ZOO-a po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.200,00 eura.

22. Što se tiče tuđe pomoći i njege za svakodnevne poslove, koja je tužiteljici bila potrebna u trajanju od 35 dana po dva sata sud je tužitelju s tog osnova dosudio iznos od 232.00 eura obzirom da je kao vrijednost sata uzeo iznos od 3,32 eura po satu sukladno prebivalištu tužiteljice i sudskoj praksi u trenutku donošenja presude.

23. Slijedom svega navedenoga tužiteljici bi na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 2.800,00 eura s osnova neimovinske štete, dok bi joj s osnova imovinske nenovčane štete s osnova pružene pomoći i njege pripadao iznos od 232,00 eura.

24. Kamate su tužiteljici dosuđene sukladno čl. 29 st. 1 ZOO-a u vezi sa čl. 1103 ZOO-a.

25. Kamata na iznos tuđe pomoći i njege dosuđena je od trenutka presuđenja pa do isplate (čl. 1089. st. 2. ZOO-a).

30. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno čl. 29 st. 2 ZOO-a.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužiteljice po punomoćniku, a prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sastav tužbe (Tbr. 7/1), sastav 3 podneska svaki (Tbr. 8/1), zastupanje na tri ročišta (Tbr. 9/1), a na to je trebalo nadodati i iznos PDV-a od 25% , a ovome su pridodani i troškovi vještačenja, pa ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.375,00 eura.

U Zagrebu, 10. veljače 2025.

Sutkinja:

Vanda Blažević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u 4 istovjetna primjerka za sud i stranke.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku