Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Gž-623/2024-3
I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Željka Marin kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Davor Bubalo, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-1626/2023-18 od 6. rujna 2024., na sjednici vijeća od 10. veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, pa se prvostupanjska presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: Pn-1626/2023-18 od 6. rujna 2024. potvrđuje u dijelu u kojem je naloženo tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos preko nespornog iznosa od 1.554,58 EUR-a (dakle za iznos od 145,42 EUR-a) s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 3. ožujka 2021. do isplate (dio točke I. izreke), kao i u dijelu u kojem je odlučeno o parničnom trošku.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe.
Obrazloženje
1.Točkom I. prvostupanjske presude naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.700,00 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 3. ožujka 2021. do isplate kao i naknaditi mu trošak postupka u iznosu od 1.798,62 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 6. rujna 2024. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.
Točkom II. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj potražuje od tuženika platež zatezne kamate na iznos od 1.700,00 EUR-a za period od 19. studenog 2020. do 03. ožujka 2021., kao i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 250,00 EUR-a, sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do isplate, te zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u cijelosti.
2. Tuženik po punomoćniku žalbom pobija dio točke I. izreke navedene presude preko nespornog iznosa dosuđenog na ime naknade štete od 1.554,58 EUR-a, dakle za iznos od 145,42 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom, te odluku o parničnom trošku u cijelosti, a sve zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primijene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – nastavno: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu te preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom djelu sukladno žalbenim navodima. Traži trošak žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije izjavljen.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i postupak koji joj je prethodio, te navode tuženika iznesene u žalbi, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano-pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe parničnog postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2.
ZPP-a vodi računa po službenoj dužnosti.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete i s njom povezane imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege koju štetu je tužitelj pretrpio uslijed ozljeđivanja u prometnoj nezgodi, a koju je skrivio vozač vozila osiguranog kod tuženika.
7. Uslijed štetnog događaja tužitelj je zadobio tjelesnu ozljedu u vidu istegnuća mišića vratne kralježnice.
8. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelju pripada naknada u iznosu od 2.940,00 EUR-a s naslova neimovinske štete i imovinske štete po kriteriju tuđe pomoći i njege, što umanjeno za nesporni dio od 995,42 EUR-a, koji je na ime naknade štete tuženik isplatio tužitelju, iznosi 1.944,58 EUR-a. Međutim, kako je sud vezan tužbenim zahtjevom tužitelja u smislu članka 2. ZPP-a, te kako je tužitelj potraživao iznos od 1.700,00 EUR-a s naslova neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu (uračunavši isplaćeni dio nesporne štete u iznosu od 995,42 EUR-a), prvostupanjski sud, usvojio je tužbeni zahtjev za zatraženi iznos od 1.700,00 EUR-a. Pri tom prvostupanjski sud ocjenjuje da tužitelju kao pravična novčana naknada po kriteriju pretrpljenih bolova pripada iznos od 1.000,00 EUR-a, na ime pretrpljenog straha iznos od 700,00 EUR-a, a na ime duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti u ukupnom omjeru od 3% trajno iznos od 1.000,00 EUR-a. Prvostupanjski sud se poziva na odredbu članka 1100. stavak 1. i stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO).
9. U postupku po žalbi sporan je iznos naknade koji je prvostupanjski sud dosudio tužitelju po kriteriju duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti.
10. Neosnovano tuženik osporava pravilnost primjene materijalnog prava u pogledu utvrđene visine naknade neimovinske štete tužitelju po kriteriju duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti.
Naime, kod odlučivanja o visini naknade koja pripada tužitelju po ovom kriteriju prvostupanjski sud pravilno je ocijenio da je kod tužitelja došlo do trajnog intenziteta duševnih boli zbog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti u ukupnom omjeru od 3% trajno, u kojem će omjeru tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnim životnim aktivnostima te obzirom na njegovu životnu dob i zanimanje, pravilno je na osnovi odredbi članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a, tužitelju po ovom kriteriju dosudio primjerenu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000,00 EUR-a, pri čemu je prvostupanjski sud uzeo u obzir izmijenjene Orijentacijske kriterije od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.
9.1. Ovdje valja još dodati da Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koje je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske nisu samo matematičke formule kojima bi se po utvrđenoj formuli morale izračunavati i dosuđivati pravične novčane naknade koje pripadaju tužiteljima na ime naknade neimovinske štete, nego sud uvijek mora ocjenjivati sve okolnosti i specifičnosti slučaja, a što je u konkretnom slučaju cijenio i prvostupanjski sud kod odlučivanja o naknadi neimovinske štete koja pripada tužitelju po svim kriterijima, pa tako i po kriteriju za duševne boli nastale uslijed smanjenja životne aktivnosti.
9.2. Stoga je odlučujući o naknadi koja pripada tužitelju na ime naknade neimovinske štete po kriteriju duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, protivno navodima u žalbi, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo.
10. Neosnovana je žalba tuženika i glede odluke o parničnom trošku. Pri odmjeravanju parničnog troška primjenjuje se Odvjetnička tarifa koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka kao i vrijednost boda propisana tom Tarifom, dakle u konkretnom slučaju Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. – nastavno Tarifa), a kako proizlazi iz Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife.
10.1. Stoga protivno navodima u žalbi pravilno je prvostupanjski sud dosudio parnični trošak tužitelju prema vrijednosti boda od 2 EUR-a i za radnje koje su poduzete prije stupanja na snagu navedene Tarife (tako i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-562/2024-2).
10.2. Dakle, prvostupanjski sud je i glede odluke o parničnom trošku pravilno primijenio materijalno pravo.
11. Temeljem izloženog primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
12. Kako tuženik sa žalbom nije uspio odbijen je njegov zahtjev za naknadom troška žalbe (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
13. Presuda prvostupanjskog suda u nepobijanom dijelu u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos do 1.554,58 EUR-a (dio točke I. izreke) i u dijelu u kojem je odlučeno o parničnom trošku ostaje neizmijenjena.
Vukovar, 10. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Željko Marin
