Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-561/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Silvija Pejak Kolarić, odvjetnica u Valpovu, Dr. Franje Tuđmana 1, protiv 1. protustranke ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. protustranke LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. protustranke CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Ana Šutalo, odvjetnica u Valpovu, Osječka 8, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbama predlagatelja i 3. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj R1-69/2021-25 od 7. studenog 2022., 10. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja PF i žalba 3. protustranke CF te se ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj R1-69/2021-25 od 7. studenog 2022. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O troškovima 3. protustranke u povodu žalbe odlučit će se konačnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem predlagatelj je upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja „da li suvlasnički dio predlagatelja koji predlaže razvrgnuće odgovara u smislu odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima“.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi predlagatelj zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, podredno rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi i 3. protustranka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. ZPP-a. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćnici odvjetnici u iznosu od 124,42 eura.

4. Žalba predlagatelja i žalba 3. protustranke su osnovane.

5. Predmet ovog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina stranaka upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica].

6. Sud prvog stupnja donosi pobijano rješenje cijeneći da nisu ispunjeni uvjeti za daljnje vođenje izvanparničnog postupka na temelju 268. pravnog pravila bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije", br. 45/34 i "Narodne novine", br. 73/91, dalje ZSVP), budući da između stranaka postoji spor o veličini suvlasničkih omjera, a da između stranaka o tome ne postoji sporazum.

7. Pozivom na odredbu čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17, dalje: ZV), predlagatelj u žalbi ističe da navedena odredba predviđa mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom posebnog dijela nekretnine, odnosno etažnog vlasništva, pa da je sud prvog stupnja preuranjeno uputio predlagatelja u parnicu (prije no što je utvrdio da uspostava etažnog vlasništva nije na štetu suvlasnika koji se protivi razvrgnuću te jesu li ispunjene sve ostale pretpostavke za razvrgnuće i da nema zapreke da se suvlasniku koji traži razvrgnuće onemogući da isto traži uspostavom etažnog vlasništva), ukazujući na to da je sud u izvanparničnom postupku bio dužan utvrditi je li suvlasnički dio osobe koja predlaže razvrgnuće, odgovarajući u smislu ZV-a, kao i odlučiti o prigovoru suvlasnika koji se protiivi razvrgnuću, uz tvrdnju da sud može donijeti odluku o razvrgnuću i bez suglasnosti jednog od suvlasnika, ako utvrdi da protivljenje nema osnovu u zakonu i ako su ispunjene preostale pretpostavke propisane ZV-om.

8. Žalbenim navodima 3. protustranka upire na nerazumljivu, pogrešnu i nezakonitu izreku pobijanog rješenja, uz tvrdnju da je o tome - je li suvlasnički dio osobe koja predlaže razvrgnuće odgovarajući u smislu ZV-a, sud bio dužan odlučiti u izvanparničnom postupku, s time da je prethodno trebao predlagatelja pozvati na ispravak i dopunu prijedloga za razvrgnuće (u opisu predmeta razvrgnuća za koji nije dostavio podatke iz zemljišne knjige).

9. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj 12. travnja 2021. podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], a na kojoj se nalazi neupisana i neetažirana višestambena zgrada koja se sastoji od 4 stana (različitih površina) te zajedničkih dijelova zgrade, s time da u prijedlogu predlagatelj obrazlaže da je svaki od stanova vlasništvo neke od stranaka ovog izvanparničnog postupka, koje stranke su u posjedu svaka svoga stana, radi čega predlaže razvrgnuće geometrijskom diobom, sukladno podacima iz zemljišnoknjižnog izvatka, knjige položenbih ugovora i elaborata etažiranja koji prilaže uz prijedlog.

10. Iz stanja spisa proizlazi i to da su se 1. i 2. protustranke usuglasile s prijedlogom predlagatelja, dok se 3. protustranka prijedlogu protivila tvrdeći da nema uvjeta za geometrijsku diobu, osporavajući površinu stanova, upirući na neusklađenost faktičnog stanja sa stanjem u zemljišnim knjigama.

11. Prije svega je za naglasiti da je razvrgnuće suvlasničke zajednice propisano odredbama čl. 47. do 56. ZV-a, pri čemu se na sam postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje ZSVP), od 24. srpnja 1934., koja se primjenjuju kao pravna pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91).

12. Po pravnom pravilu iz § 267. st. 2. ZSVP-a, na zahtjev bilo kojega suvlasnika, sud će po izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako se ima provesti dioba zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora: o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

13. Prema pravnom pravilu iz § 268. ZSVP-a, ako se u postupku radi diobe bilo od kojega suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku sa njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

14. U konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz stanja spisa, predmet razvrgnuća je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], na kojoj nekretnini se nalazi neupisana i neetažirana višestambena zgrada koja se sastoji od 4 stana (različitih površina) te zajedničkih dijelova zgrade, s time da su pojedini stanovi upisani u knjigu položenih ugovora, kao posebni dijelovi nekretnine, na kojim stanovima je upisano pravo vlasništva predlagatelja i protustranki, s time da spisu prileže izvatci iz knjige položenih ugovora (list 45-48 spisa), iz kojih proizlazi da su navedena četiri stana upisana u knjigu položenih ugovora Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižnog odjela [adresa] i to stan u prizemlju površine 105,57 m2, kao suvlasništvo predlagatelja u 2/3 dijela i 2. protustranke u 1/3 dijela, stan na prvom katu desno površine 22,06 m2, kao vlasništvo 1. protustranke te stan na prvom katu lijevo površine 73,03 m2, kao vlasništvo 3. protustranke, pri čemu 3. protustranka osporava površinu stanova kako su isti upisani u knjigu položenih ugovora, upirući na neusklađenost faktičnog stanja sa stanjem u zemljišnim knjigama, što bi upućivalo na zaključak da između suvlasnika postoji spor o predmetu i opsegu diobe.

15. Potrebno je naglasiti da je prema pravilima o razvrgnuću (pravna pravila iz § 269.

- 271. ZSVP-a), razvrgnuće moguće samo ako nema spora o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela, i ako razvrgnuće nije na štetu prava trećih osoba, odnosno prava suvlasnika koji nisu sudjelovali u razvrgnuću.

16. Osporavanjem suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini i protivljenjem 3. protustranke predloženom geometrijskom razvrgnuću, po stavu ovoga suda, nastao je spor predviđen pravnim pravilom iz § 267. st. 2. ZSVP-a.

17. Kako se razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi u izvanparničnom postupku samo ako između suvlasnika nema spora o predmetu suvlasništva, niti o veličini suvlasničkih dijelova, dakle, kako je izvanparnični postupak nesporan postupak, a u ovom slučaju postoji spor oko veličine udjela i o predmetu suvlasništva, stoga je sud prvog stupnja osnovano mogao zaključiti da u konkretnom slučaju nema uvjeta za razvrgnuće zajednice u izvanparničnom postupku (pravna pravila iz § 267. - 271. ZSVP-a).

18. Međutim, pri tome je sud prvog stupnja pogrešno predlagatelja uputio na pokretanje parnice radi utvrđenja „da li suvlasnički dio predlagatelja koji predlaže razvrgnuće odgovara u smislu odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima“, čemu oba žalitelja žalbenim navodima osnovano prigovaraju, naročito stoga što se iz sadržaja spisa te prijedloga predlagatelja, kao i njegovih žalbenih navoda, ukazuje nejasnim i to - predlaže li predlagatelj u konkretnom slučaju geometrijsku diobu predmetne nekretnine, kako to izričito navodi u prijedlogu za razvrgnuće (pri tome predlažući diobu predmetne nekretnine na način kako se sada nekretnina koristi) ili predlaže njezino razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, kako to sugerira žalbenim navodima.

19. Ovdje valja napomenuti da uspostava etažnog vlasništva, dakle formiranje posebnih dijelova od suvlasničke nekretnine, nije jedan od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina na koji sud može provesti razvrgnuće, već se radi o sporazumu stranaka, umjesto diobe, kako to jasno proizlazi iz odredbe čl. 53 ZV-a, koji sporazum, pored toga, mora bit moguć i dopušten. Prednje znači da etažiranje nije istovjetno geometrijskoj diobi, jer geometrijska dioba znači takvu diobu kojom se dobivaju dvije potpuno zasebne nekretnine na zasebnim zemljišnoknjižnim česticama, a ne dvije zasebne uporabne cjeline na istoj i dalje suvlasničkoj nekretnini, pri čemu se 3. protustranka izričito usprotivila ovakvom načinu diobe, dok bi iz sadržaja spisa proizlazilo i to da nije pristala niti na razvrgnuće etažiranjem (niti je za isto dala suglasnost).

20. Kraj takvog stanja stvari, dok se naprijed navedeno jasno ne razgraniči, za sada nije moguće odlučivati o prijedlogu predlagatelja (pa time niti vještačenjem utvrđivati mogućnost provođenja fizičke diobe predmetne nekretnine, na način kako se sada nekretnina koristi).

21. Kako iz svega naprijed navedenog proizlazi upitnim sam predmet diobe, a po prigovoru 3. protustranke i suvlasnički omjeri stranaka na predmetnoj nekretnini, pri čemu pojedini suvlasnički omjeri za stranke ne proizlaze niti iz zemljišnoknjižnog stanja (priloženog izvatka iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s lista 19-25 spisa, te sadržaja spisa i dostavljene dokumentacije iz koje nije moguće utvrditi je li proveden postupak povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige), pa da bi se uopće moglo razmatrati pitanje - odgovara li posjedovanje svakog pojedinog stana (kao dijela nekretnine koji se ima uzeti kao jedinstvena cjelina), suvlasničkom omjeru stranaka kako su iste u idealnim dijelovima upisane u zemljišne knjige, čemu 3. protustranka žalbenim navodima osnovano prigovara, pa kako je pri tome upitno i to - predlaže li predlagatelj u konkretnom slučaju geometrijsku diobu predmetne nekretnine ili predlaže njezino razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, u takvim činjeničnim i pravnim okolnostima nije bilo mjesta upućivanju predlagatelja na pokretanje parnice (naročito ne na način kako to čini sud pobijanim rješenjem), slijedom čega je valjalo temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP- a, uvažiti žalbu oba žalitelja, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak (točka I. izreke).

22. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će prije svega razlučiti radi li se u konkretnom slučaju o prijedlogu za geometrijsku diobu predmetne nekretnine ili prijedlogu za razvrgnuće nekretnine uspostavom etažnog vlasništva, u koju svrhu će pozvati predlagatelja da se o tome jasno izjasni, nakon čega će, ovisno o naprijed navedenom, na adekvatan način raspraviti i utvrditi postoji li mogućnost predložene diobe, pri tome se rukovodeći i načelom uspostave jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade (sukladno odredbi čl. 370 ZV-a), po kojem vrijedi presumpcija da se radi o vlasništvu posebnih dijelova nekretnine, pa da strankama pripada i odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, s time da se korisne vrijednosti posebnih dijelova mogu utvrditi u skladu s odredbom čl. 74. ZV-a.

23. Odluka o trošku u povodu žalbe 3. protustranke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a (točka II. izreke).

U Zagrebu 10. veljače 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža