REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-125/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Biljane Pamić, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Mili Milovcu, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Grad Zadar, OIB: [osobni identifikacijski broj], Narodni trg 1, 23000 Zadar, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika podnesenih protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-286/2021-28 od 20. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se, kao neosnovane žalbe tužitelja i tuženika pa se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-286/2021-28 od 20. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suda suđeno je:

„ I. Nalaže se tuženom Gradu Zadru, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju TM, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 8.240,00 EUR-a, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 14. lipnja 2018. pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 10.000,00 €, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 14. lipnja 2018. pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi tužitelju TM, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.036,02 €, sve u roku od 8 dana. “

2. Protiv odbijajućeg dijela navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj. Žalbu podnosi zbog pogrešne primijene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda, u pobijanom dijelu, preinači na način da njegov zahtjev, kao osnovan prihvati u cijelosti ili da se ona u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Protiv dosuđujućeg dijela navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi i tuženik. Žalbu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primijene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda, u pobijanom dijelu, preinači na način da se zahtjev tužitelja, kao neosnovan odbije u cijelosti ili da se ona u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Sa žalbama tužitelja i tuženika postupljeno je temeljem odredbi čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP ).

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalbe tužitelja i tuženika nisu osnovane.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. ZPP, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.

7.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a kako niti sami žalitelji ističući da žalbu podnose i iz ovog zakonskog žalbenog razloga ni izrekom, a niti sadržajno ne ukazuju na određenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

8. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 8.230,00 eura na ime vrijednosti oduzetog dijela od 40 m[2] njegove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je sada pripojen k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, te iznos od 10.000,00 eura na ime umanjene tržišne vrijednosti tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog protupravnog oduzimanja parkirnog mjesta koje je uslijedilo uslijed oduzetog dijela navedene nekretnine.

10. Obzirom na žalbene razloge žalitelja u ovom postupku nije sporno:

- da je tužitelj u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, garaža i dvorište i da je sastavni dio te nekretnine bio i dio nekretnine površine 40 m2, koji je pripojen k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave ( tuženika);

- da se ovaj dio tužiteljeve nekretnine nalazi izvan ogradnog zida tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u širini od 2,50 m, površine 40 m2, obzirom da je tužitelj taj zid prilikom gradnje kuće uvukao u odnosu među kupljene nekretnine;

- da je bez obzira na to tužitelj ostao u posjedu i ovog dijela predmetne nekretnine ( parkirao je svoju auto prikolicu);

- da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Z- 13288/2018 od 10. listopada 2018., a sukladno odredbama Zakonu o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23 i 133/2023 - dalje: ZOC), proveden prijavni list Područnog ureda za katastar Zadar od 10. listopada 2018., te je nerazvrstanu cestu upisao u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom;

- da je predmetom tog prijavnog bio i ovaj sporni dio tužiteljeve nekretnine;

- da je ovaj dio tužiteljeve nekretnine tužitelju oduzet bez donošenja odgovarajućeg pravnog akta odnosno rješenja o izvlaštenju i da je na tom dijelu predmetne nekretnine izgrađena nerazvrstana cesta;

- da je u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika;

- da tužitelju nije isplaćena nikakva naknada za oduzeti dio njegove nekretnine.

11. Sporno je, pripada li tužitelju naknada za oduzeti dio ove njegove nekretnine i pripada li mu pravo na naknadu za umanjenje vrijednosti preostalog dijela tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, garaža i dvorište zbog navedenog oduzimanja dijela te nekretnine za potrebe formiranja k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženika. Osim toga, sporna je i osnovanost tuženikova prigovora zastare.

12. Odlučujući o ovom zahtjevu tužitelja i ovdje spornim pitanjima, sud prvog stupnja je nakon ocijene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP), kao djelomično osnovan prihvatio takav zahtjev tužitelja zaključujući, u bitnome, da tužitelju, kojem je nesporno oduzet dio njegove nekretnine u površini od 40 m[2] za potrebe formiranja nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika i kojem nesporno nije isplaćena nikakva naknada za oduzetu nekretninu, pripada pravo na novčanu naknadu za faktično izvlaštenje dijela predmetne nekretnine, a prema tržišnoj vrijednost navedenog dijela površine od 40 m[2] , u iznosu 8.240,00 eura.

12.1. Pri tome je sud prvog stupnja, kao neosnovan odbio tuženikov prigovor zastare zaključujući, u bitnome, da je parcelacija predmetne nekretnine tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedena temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru poslovni broj: Z-13288/2018 od 10. listopada 2018., a sve sukladno ZOC, kada je u zemljišnim knjigama i proveden prijavni list te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisna kao nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave ( tuženika), pa računajući od tada (10. listopada 2018.) do 16. veljače 2021., kada je u ovoj pravoj stvari podnesena ova tužba nije protekao opći zastarni rok od pet godina iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO), a u kojem roku zastarijeva ova novčana tražbina tužitelja.

13. U preostalom dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao isplatu iznosa od 10.000,00 eura na ime umanjenja tržišne vrijednosti njegove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nastala oduzimanjem parkirnog mjesta zbog oduzimanjem dijela navedene nekretnine od 40 m[2] i njegovim pripajanjem nerazvrstanoj cesti, sud prvog stupnja je kao neosnovan odbio ovaj dio zahtjeva tužitelja zaključujući, u bitnome, da je taj dio tužiteljeve nekretnine oduzet sukladno odredbama ZOC pa u konkretnom slučaju nema protupravnosti te posljedično tome niti postoji obveza tuženika naknaditi tužitelju štetu koju trpi umanjenjem tržišne vrijednosti ove njegove nekretnine.

14. Ovakva činjenična utvrđenja suda prvog stupnja i primjenu materijalnog prava prihvaća u svemu i ovaj sud prvog stupnja jer je za to sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti niti žalitelji u svojim žalbama.

15. Na temelju odredbe čl. 131. ZOC propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste ( stavak 1.). Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave ( stavak 2.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar ( stavak 3.) . Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista ( stavak 4.). Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste( stavak 5.) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi ( stavak 6). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze ( stavak 7.).

16. Dakle cijeneći sadržaj navedene zakonske odredbe za zaključiti je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ZOC koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu navedenog Zakona, postaju nerazvrstane ceste koje se evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe, a sve na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom i potom sastavljenog prijavnog lista nadležnog ureda za katastar. Posljedično navedenom za pravni status nerazvrstane ceste nije odlučno da li dio takve ceste obuhvaća i nekretninu koja je u zemljišnim knjigama i dalje upisana kao vlasništvo neke fizičke osobe, već je bitno, kako je to i prethodno navedeno, da se na dan stupanja na snagu ZOC koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i da su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu navedenog Zakona ( stavak 1. čl. 131. ZOC).

17. Međutim, po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, osobama koje su u zemljišnim knjigama upisane kao zemljišnoknjižni vlasnici nekretnina koje su u smislu navedenih zakonskih odredbama na dan stupanja na snagu ZOC postale nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, imale bi pravo na naknadu za izvlaštene nekretnine, u konkretnom slučaju dio tužiteljeve nekretnine koja je tužitelju oduzeta i pripojena navedenoj nerazvrstanoj cesti, a prema Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj: 74/14, 69/17 i 98/19 – dalje: ZOIION), obzirom da odredbama ZOC nije propisan postupak ostvarivanja i visina takve naknade.

18. Prema odredbi čl. 11. st. 1. ZOIION za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

19. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i prethodno navedena činjenična utvrđenja suda prvog stupnja, koja, kako je to i prethodno navedeno, nisu sporna da je dio tužiteljeve nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 40 m[2] oduzet tužitelju i sukladno odredbama ZOC pripojen k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave ( tuženika), koja je kao takva upisana u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela suda prvog stupnja poslovni broj: Z-13288/2018 od 10. listopada 2018. i da glede toga nije proveden postupak izvlaštenja, već je do otuđenja navedenog dijela tužiteljeve nekretnine došlo temeljem odredaba ZOC ( ex lege), to i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, tužitelju pripada pravo na naknadu za ovaj dio izvlaštene nekretninu u visini tržišne vrijednosti nekretnine od 8.240,00 eura, koju je pravilno utvrdio i vještak građevinske struke OM, a čiji zaključak o visini te naknade nije uspio umanjiti niti tuženik kao žalitelj.

20. Pri tome, suprotno žalbenim navodima tuženika, kao žalitelja, sud prvog stupnja je i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda pravilno odlučio i o njegovom prigovoru zastare, pravilno zaključujući da u okolnostima konkretnog slučaja nije došlo do zastare ove novčane tražbine tužitelja.

20.1. Naime, prema pravnom shvaćanju ovog suda drugog zahtjev za isplatu takve naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom propisanog postupka ( slučaj kakav je i ovaj aktualan) zastarijeva u općem zastarnom roku od pet godina ( čl. 225. ZOO), a počinje teći u trenutku kada vlasnik takvog zemljišta ne može osnovano zahtijevati povrat nekretnine.

20.2. U konkretnom slučaju obzirom na sadržaj provedenih dokaza, zapisnika i iskaza svjedoka i samog tužitelja saslušanih u postupku koji se kod suda prvog stupnja vodio pod poslovnim brojem P-2035/2018 povodom tužbe tužitelja protiv tuženika radi priznanja prava vlasništva i predaje u posjed upravo ovog spornog dijela, očevida na licu mjesta te skica i fotografija predmetnih nekretnina jasno proizlazi da je ranija k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do devedesetih godina prošlog stoljeća u naravi bila „bijeli put" i da su vlasnici susjednih nekretnina, kao i tužitelj, FM, ŠM i CM, sudjelovali u sufinanciranju asfaltiranja tog puta te da je tužitelj ogradio svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je uzduž nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 2,50 m, površine 40 m2, ovaj svoj dio nekretnine uvukao u odnosu na pripadajući dio ove njegove nekretnine i da je ostao u posjedu tog ( ovdje spornog) dijela na način da je tu vršio parkiranje svojih vozila ( prikolica), posljedično čemu valja zaključiti da, suprotno navodima tuženika i stupanja na snagu ZOC (28. srpnja 2011.), ovaj sporni dio nekretnine tužitelja nije činio dio nerazvrstane ceste u trenutku asfaltiranja bijelog puta, već je on postao dio te nerazvrstane ceste kada je na temelju rješenja Zemljišnoknjižnog odjela suda prvog stupnja broj: Z-13288/2018 od 10. listopada 2018., a sukladno odredbama ZOC, proveden prijavni list Područnog ureda za katastar Zadar od 10. listopada 2018., te je nerazvrstanu cestu upisao u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom u čiji sastav ( opseg – površinu) je prema navedenom prijavnom listu obuhvaćen i ovaj tužiteljev sporni dio površine 40 m[2] i tek od tada je, i prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju, počeo teći rok zastare od pet godina ( čl. 225. ZOO), pa kako računajući od tada pa do podnošenja ove tužbe nije protekao ovaj opći zastarni rok, to je sud prvog stupnja pravilno kao neosnovan odbio ovaj prigovor zastare, radi čega je i žalbu tuženika valjalo kao neosnovanu odbiti.

21. U odnosu, pak na žalbene navode tužitelja u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio njegovog zahtjeva u kojem je zahtijevao da se tuženiku naloži naknaditi mu štetu koju trpi umanjenjem tržišne vrijednosti njegove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nastala oduzimanjem navedenog dijela od 40 m[2] od ove njegove nekretnine, valja istaknuti da su pretpostavke o odgovornosti za štetu postojanje subjekata obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta i uzročna veza između štetne radnje i štete te postojanje određene protupravnosti.

22. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje, koje obzirom i na žalbu samog tužitelja nije sporno, obzirom da na istome i temelji osnovanost ovog dijela njegova zahtjeva, da je dio njegove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 40 m2 oduzet tužitelju na temelju ZOC ( ex lege) i pripojen k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao nerazvrstanoj cesti na strani tuženika, kao ovlaštenika upisanog zemljišnoknjižnog prava na navedenoj nekretnini, nema protupravnosti i posljedično tome njegove odgovornosti naknaditi tužitelju štetu koju s ove osnove - umanjenja tržišne vrijednosti njegove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u ovom postupku zahtjeva tužitelj, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, pa je posljedično tome i žalbu tužitelja valjalo, kao neosnovanu odbiti.

23. Suprotno žalbenim navodima tužitelja sud prvog stupnja sud je uz pravilnu primjenu odredaba čl. 154. st. 2. u vezi odredbe čl. 155. st. 1. ZPP pravilno odlučio i o troškovima postupka, a time što u izreci pobijane presude nije i formalno odbijen zahtjev tužitelja za naknadu preostalih troškova postupka nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje jer se i neovisno o tome može ispitati zakonitost i pravilnost ove odluke o troškovima postupka, pa je posljedično tome žalbu tužitelja valjalo, kao neosnovanu odbiti i u ovom dijelu.

24. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja u svemu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kako je na tako utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo, a pri tome nije počinio ni one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbe žalitelja odbiti u cijelosti, kao neosnovane i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

Pula - Pola, 10. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Robert Fabris