REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] M 5

Poslovni broj: Us I-1238/2024-8

I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćenicima, odvjetnicima iz Čohilj i partneri d. o. o. odvjetničkog društva u Puli, Dalmatinova 1, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 10. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23- 26/356, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 3. srpnja 2024. i rješenja Istarske županije, Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/18-02/448, URBROJ: 2163-9-06/24-23-16 od 12. srpnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/18-02/448, URBROJ: 2163-9-06/24- 23-16 od 12. srpnja 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje završene slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, etažnosti P, jednostrešnog krova, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/356, URBROJ: 531-03-4- 2-24-3 od 3. srpnja 2024., odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je prvostupanjsko tijelo zanemarilo mogućnost ishođenja Uvjerenja Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda za katastar nekretnina, a iz kojeg da bi bilo razvidno da je vidljiva građevina sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. – DOF5/2011, da prvostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijanog rješenja nigdje nije obrazložilo to Uvjerenje niti kakav je njegov značaj u odnosu na ostale dokaze. Navodi da je drugostupanjsko tijelo neutemeljeno i bez ikakvog obrazloženja utvrdilo kako između ostalog nije uopće bilo potrebno razmotriti mogućnost ishođenja i ocijeniti vjerodostojnost dokaza koji se zove Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnji ured za katastar nekretnina, a iz kojeg bi bilo razvidno da je vidljiva građevina sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. – DOF5/2011. Temeljem svih gore navedenih činjenica i razloga da je nedvojbeno da drugostupanjsko tijelo nije pravilno utvrdilo činjenično stanje te da je slijedom navedenog pogrešno primijenilo materijalno pravo i stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 3. veljače 2025. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja tuženika, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

9. Odredbom članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona, propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

10. Odredbom članka 20. stavak 4. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

11. Odredbom članka 18. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema ovome Zakonu može ozakoniti, ako:

– su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani ovim Zakonom,

– je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,

– je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

12. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 29. lipnja 2018. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade opisane u izreci prvostupanjskog rješenja. Tom prilikom je priložila svu potrebnu dokumentaciju propisanu člankom 11. stavak 1. Zakona.

13. Izvršenim uvidom u priloženu dokumentaciju i provedenim očevidom 15. prosinca 2022. na predmetnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je za predmetnu zgradu već vođen postupak ozakonjenja koji je pravomoćno okončan drugostupanjskim rješenjem tuženika od 19. prosinca 2014., kojim je odbijena žalba. I tada je utvrđeno da je zgrada rekonstruirana nakon snimanja karte DOF5/2011, odnosno u periodu između dva očevida provedena 2014. i to na način da je građevina izvana u cijelosti obzidana blok opekom debljine 20cm i ožbukana grubom žbukom, zbog čega je izmijenjana i tlocrtna dužina i širina zgrade za 40 cm, dok je zgrada u ranijem stanje izgrađenosti prije predmetne rekonstrukcije bila izgrađena na način i od materijala tako da se radilo o zgradi iz članka 6. stavka 3. podstavka 2. Zakona o postupanju, odnosno o improviziranoj građevini (baraci) izgrađenoj na način i od materijala kojim se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.

14. U ovdje predmetnom postupku, činjenično stanje je ostalo i dalje neizmijenjeno, niti je tužitelj iznio neke nove dokaze i činjenice koje bi dovele do drugačijeg rješavanja ove upravne stvari.

15. Što se tiče nemogućnosti ishođenje uvjerenja Državne geodetske uprave od strane tužitelja, a iz kojega bi prema njegovu mišljenju zgrada bila vidljiva, ističe se da uvjerenje Državne geodetske uprave, ne predstavlja adekvatni dokaz da je sporna zgrada postojala na dan 21. lipnja 2011., budući da navedeno tijelo prilikom izdavanja uvjerenja ne utvrđuje površinu odnosno oblik zgrade koja je vidljiva, već se zadržava na uvjerenju da je (nekakva) zgrada vidljiva na snimci, a to se ispituje sukladno gore citiranom članku 16. stavak 2. Zakona. Navedeno uvjerenje ne predstavlja uvjerenje u smislu članka 2. stavak 2. Zakona (uvjerenje da je predmetna zgrada vidljiva na drugoj ortofoto karti različitoj od DOF5/2011, odnosno da je do 21. lipnja 2011. bila evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi), već samo da je ista vidljiva na DOF5/2011, čime upravno tijelo nadležno za poslove izdavanja rješenja o izvedenom stanju u smislu članka 2. stavak 1. Zakona nije vezano, već može utvrđivati i drukčije, kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju.

16. Katastarski plan, kao i izvadak iz istoga, predstavljaju javne isprave, u čiju točnost ovaj sud nema razloga sumnjati, te čija se ispravnost ne može osporavati u postupku legalizacije. Naime k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja česticu koja je formirana i postojeća u katastarskom operatu, sa svim pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze, a pravilnost formiranja iste ne može se ispitivati u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju odnosno u predmetnom upravnom sporu, što proizlazi i iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1525/17-2 od 20. prosinca 2017.

17. Slijedom navedenog, s obzirom da su upravna tijela po stavu ovoga Suda pravilno utvrdila da prema stanju vidljivom na snimci DOF5/2011 zgrada koja bila sagrađena zaključno do 21. lipnja 2011. na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije imala potrebna svojstva koja Zakon propisuje kao uvjete ozakonjenja, to je pravilno tuženik ocijenio da u konkretnom slučaju nema uvjeta za ozakonjenje predmetne građevine.

18. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, pa je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

U Rijeci 10. veljače 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicama iz Čohilj i partneri d. o. o. odvjetničkog društva u Puli, Dalmatinova 1

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14