Zakon.hr

Pn-383/2017-45

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Darku Varnici, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, protiv tuženika SAVA OSIGURANJE d.d., Podružnica Hrvatska, Zagreb, Savska 144a, OIB:45237012600, zastupano po pun. Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 29. siječnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, a na ročištu od 10. veljače 2025. zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o j e:

I Prihvaća se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju s osnove naknade imovinske štete na vozilu iznos od 4.020,22 € sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 04.09.2014. godine pa do konačne isplate, i to za razdoblje od 04.09.2014. do 31. srpnja 2015. na dosuđeni iznos teče po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, zatim od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.611,29 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 10. veljače 2025. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 04. kolovoza 2017. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi da je tužitelj vlasnik osobnog vozila marke Škoda Rapid, reg. oznake i broja [registarska oznaka] koje je u vrijeme nastanka osiguranog slučaja bilo osigurano automobilskim kaskom kod prednika tuženika (Velebit osiguranje d.d.) po Polici br. [broj police]. Pasivna legitimacija tuženika temelji se na njegovom sljedništvu iza Velebit osiguranja d.d. Dana 08.08.2014. godine došlo je do osiguranog slučaja - prometne nezgode - koja se dogodila na način da je tužitelj upravljao predmetnim vozilom cestom D117 [adresa], te da je tijekom vožnje došlo do zanošenja vozila, uslijed čega vozilo udara u objekte uz rubni dio kolnika. Opisanim osiguranim slučajem na vozilu tužitelja nastupila je imovinska šteta u iznosu od 30.290,36 kn, koja je prema Izvidu štete tuženika popravljena kod ovlaštenog servisera vozila Škoda Porsche Split, te je trošak popravka po ispostavljenom računu platio tužitelj. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom predmetne imovinske štete na vozilu osnovom sklopljene Police automobilskog kaska, no tuženik je odštetni zahtjev ocijenio neosnovanom, odbivši isplatiti pretrpljenu štetu. Odluku o odbijanju isplate naknade štete tužitelju u smislu odredaba Zakona o obveznom odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) i to odredbe čl.942 i čl.296. nisu prihvatljivi. Tužitelj stoga ima pravni interes da sud po provedenom dokaznom postupku donese slijedeću presudu:

»1. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju s osnove naknade imovinske štete na vozilu iznos od 30.290,36 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 04.09.2014. godine do 31.07.2015. godine po stopi propisanoj čl.29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 01.08.2015. godine do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak za zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine«

2. Dana 04. veljače 2019. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika u kojem je tuženik naveo da priznaje da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] na dan 08.08.2014.g. imalo zaključeno auto kasko osiguranje kod prednika tuženika, po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] 0023867. Tuženik međutim, osporava, odgovornost za naknadom štete tužitelja u cijelosti. Da se prije svega ističe da je sukladno odredbi čl. 25. stavak 1.toč. 2. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila (a s kojima se tužitelj zaključenjem predmetne police suglasio da će se primjenjivati), razvidno da osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja za vrijeme dok vozilom upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, droge ili drugih narkotika. Prema istim Uvjetima smatra se da je vozač pod utjecajem alkohola, droge ili narkotika ako nakon prometne nezgode odbije ili izbjegne podvrgnuti se ispitivanju svoje alkoholiziranosti ili narkotiziranosti. Kako se u konkretnom slučaju po navodima tužitelja, radilo o nezgodi sa većom imovinskom štetom to je tužitelj bio dužan pozvati djelatnike MUP-a i podvrći se ispitivanju svoje možebitne alkoholiziranosti i narkotiziranosti. Nadalje, ne postoji uopće dokumentacija iz koje bi bilo razvidno da se štetni događaj uopće dogodio (primjerice Zapisnik o očevidu), poglavito na način kako je to prikazano od strane tužitelja. Naime, nakon izvršenog izvida štete na oštećenom vozilu registarskih [registarska oznaka] od strane ovlaštenog procjenitelja tuženika i uvida u izjavu tužitelja o okolnostima navedenog štetnog događaja, tuženik je utvrdio određene nepodudarnosti obzirom na opis nastanka događaja od strane tužitelja te oštećenja nastalih na vozilu kao posljedici navodne nezgode. Osim toga, da se zaista i dogodila nezgoda na način kako to želi prikazati tužitelj radilo bi se o gruboj nemarnosti budući u konkretnom slučaju (time što se tužitelj kretao brzinom koja nije prilagođena uvjetima na cesti i to oštar zavoj ulijevo i uslijed toga udario u zaštitnu ogradu) nije postupio s pažnjom s kojom bi postupio svaki vozač prosječnih sposobnosti. Stoga, navedeno ponašanje tužitelja ima za posljedicu gubitak prava iz osiguranja sukladno odredbi čl. 25. st. 1.toč.3. Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila, a kojom odredbom je propisano da osiguranik gubi pravo iz osiguranja ako je šteta uzrokovana -namjerno, prijevarom ili grubom nepažnjom. Nadalje, sukladno uvjetima za kasko osiguranje cestovnih vozila i to odredbi čl. 12.st.3. izričito je ugovoreno da je za nastup osiguranog slučaja udarom, sudarom, prevrnućem iskliznućem ili drugim događajem na javnoj cesti, obavezno dostaviti policijski zapisnik ili podatke o policijskoj postaji koja je sačinila zapisnik. S obzirom tužitelj nije ispunio obveze preuzete Ugovorom za kasko to ne postoji obveza ovog tuženika za naknadom štete. Tuženik, podredno, osporava i visinu štete na tužiteljevom vozilu te ističe da je ista, cijeneći sačinjeni Izvid štete, daleko manja od zatraženog iznosa. Tuženik osporava zatraženi početak tijeka zakonskih zateznih kamata. Slijedom svega naprijed navedenog, tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude prvog stupnja, pa do isplate.

3. Dana 01. travnja 2019. kod ovog suda zaprimljen je podnesak tužitelja, u kojem je podnesku tužitelj naveo da tuženik navodi da je tužitelj u ovom slučaju, na temelju odredbe čl. 25. st.1. toč.2 Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila (dalje: Uvjeti), izgubio prava iz osiguranja. To stoga što se temeljem navedene odredbe Uvjeta smatra da je tužitelj upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, droga ili drugih narkotika, jer se nakon nastanka osiguranog slučaja odbio odnosno izbjegao podvrći ispitivanju svoje alkoholiziranosti i narkotiziranosti time što nije pozvao policiju. Navodi tuženika da su neosnovani, jer tužitelj nije izgubio prava iz osiguranja, što proizlazi iz slijedećeg:

Prema odredbi čl. 942. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) ,,Ništetne su odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupa osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza.“ Izdvaja se i stajalište iz stručne pravne literature: „Ako je osiguranik povrijedio ugovorene ili propisane obveze nakon nastupa osiguranog slučaja (npr. odbio se podvrći alkotestiranju, nije pravodobno prijavio nastanak osiguranog slučaja, nije se nakon nesretnog događaja podvrgnuo odmah liječenju ili se nije pridržavao liječničkih uputa, osiguranik nije poduzeo mjere spašavanja ili mjere smanjivanja štetnih posljedica osiguranog slučaja, itd.), ne može biti sankcioniran time da zbog takvog ponašanja izgubi pravo na osigurninu. Ako bi pojedine odredbe ugovora o osiguranju, uvjeta osiguranja ili posebnih propisa predviđale takvu mogućnost, one bi se smatrale ex lege ništetne (nepostojeće).“ (V, I, G, Ć, C, M, P, E; Komentar Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, Zagreb, studeni 2014. g.). Osim toga, i nevezano za primjenu gore navedene odredbe čl.942. ZOO-a, na osnovu odredbe čl. 296. st.1. ZOO-a ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora „koje suprotno načelu savjesnosti i poštenja prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama" ugovornih strana ili „ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela". U okolnostima konkretnog slučaja, ovdje se upravo o tome radi: tužitelj je ovu nezgodu doživio za vrijeme ljetovanja sa svojom obitelji na otoku [adresa]; sa njime u vozilu su bile supruga i malo dijete, pa nema ni najmanje šanse da bi vozio alkoholiziran; a kako u nezgodi nije bilo ozlijeđenih, nije bilo veće materijalne štete na vozilu (koje je bilo uvoznom stanju) i nije bilo nikakve štete na drugim objektima, nije postojala ni zakonska obveza tužitelja zvati policiju. Bilo bi stoga, u smislu odredbe čl. 296. st.1. ZOO-a, protivno načelu savjesnosti i poštenja, te svrsi ugovora kada bi se na osnovu navedene odredbe Uvjeta tužitelju uskraćivalo pravo na naknadu, a istodobno po samom zakonu nije bio dužan pozivati policiju na lice mjesta. Slijedom navedenog, neosnovani su navodi tuženika o gubitku prava na osiguranje na osnovu ugovorene odredbe čl. 25. st.1. toč.2 Uvjeta jer je ista prema odredbi čl. 942. ZOO ex lege ništetna s obzirom da predviđa gubitak prava iz osiguranja osiguraniku (tužitelju) zbog neispunjenja obveza nakon nastanka osiguranog slučaja. Dodatno tome, ništetna je u okolnostima konkretnog slučaja i prema odredbi čl. 296. st.1. ZOO-a. Sve navedeno potvrđuju i brojne odluke sudske prakse, uključujući i jedinstvena, više puta ponovljena shvaćanja Vrhovnog suda RH, gdje se u identičnim slučajevima upravo na osnovi navedenih odredba ZOO-a (prema ZOO iz 1978 radilo se o drukčijoj numeraciji, pa su takve odredbe tada bile sadržane u čl.143 i čl.918) utvrđivala ništetnost ovakvih odredaba Uvjeta, te se osiguranicima dosuđivala naknada po osnovi kasko osiguranja. Dokaz: Rješenje VSRH Rev-1436/10 od 15.09.2011.g. Rješenje VSRH Rev-715/10 od 23.02.2011. g. Presuda VSRH Rev-1067/04 od 16.11.2005. g. Da je točno da ne postoji Zapisnik o očevidu sastavljen povodom predmetne nezgode, a to je stoga što tužitelj nije pozivao policiju niti je to po zakonu bio dužan. No to niti isključuje pravo na naknadu niti znači da se štetni događaj nije zbio. Kako je ranije rečeno, štetni događaj se zbio na otoku [adresa] kada je tužitelj bio na ljetovanju sa svojom obitelji. Tužitelj je odsjeo u apartmanima gđe. IV u [adresa] kojoj je zasigurno poznata činjenica tadašnjeg nastanka oštećenja na vozilu. Sva oštećenja na tužiteljevom vozilu nastala su kao posljedica predmetne nezgode (osiguranog slučaja) pa je nejasno, niti ikakve dokaze tuženik nudi, na osnovi čega se govori o nekakvoj nepodudarnosti oštećenja!? Da su neosnovane i tvrdnje tuženika da bi tužitelj izgubio prava iz osiguranja i na osnovi odredbe čl.25. st. 1. toč.3. Uvjeta, kojom je propisan gubitak prava ako je šteta uzrokovana namjerom, prijevarom ili grubom nepažnjom. Kasko osiguranje se i sklapa, te se osiguratelju i plaćaju premije kako bi osiguranici mogli ostvariti naknadu štete na vozilu i u onim slučajevima kada do te štete dođe i nekakvim njihovim propustom ili pogreškom. Kada bi se svaki takav propust ili pogreška tumačili na način kako to tuženik navodi, to bi bilo protivno samom smislu kasko osiguranja jer bi osiguratelj mogao praktički svaku štetu otkloniti. U odnosu na navode o gubitku prava iz osiguranja prema odredbi čl.12. st.3. Uvjeta zbog nepozivanja policije nakon nezgode, na odgovarajući način vrijedi sve ono što je navedeno u toč. II. ovog podneska. Da je neosnovano tuženikovo osporavanje visine štete na vozilu, jer je ista potkrijepljena računom o popravku, što je najvjerodostojniji dokaz trpljenju i visini štete. Dodatno se predlaže i prometno vještačenje izvesti na okolnost visine štete.

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom dopisa Velebit osiguranja d.d. „Split, 13.08.2014“ Naš znak:

AK-605/14, pregledom dopisa Velebit osiguranje d.d. „Zagreb, 05.09.2014.“ Naš Znak AK-505/14, pregledom izvida štete - popis oštećenja na vozilu tužitelja od 12.08.2014., pregledom računa broj: 11372/11476/2 od 04.09.2014. godine, pregledom Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila Velebit d.d., pregledom dopisa Hrvatskih cesta od 12. travnja 2019. i 17.05.2019., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IV i GV, tužitelja, prometno-tehničkim vještačenjem po vještaku prometne struke Stanku Smodlaki, dipl. ing., pregledom pisanog prometno-tehničkog vještva sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka prometne struke, Stanka Smodlake, dipl. ing, zaprimljenog kod ovog suda dana 09.11.2022, izveden je dokaz saslušanjem vještaka Stanka Smodlake.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP)

6. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu osigurnine po nastupu osiguranog slučaja na temelju ugovora o kasko osiguranju zaključenog sa prednikom tuženika Velebit osiguranje d.d.

9. Među strankama nije sporno da su tužitelj i prednik tuženika Velebit osiguranje d.d. zaključili ugovor o kasko osiguranju, broj police osiguranja 03 0023867.

10. Među strankama je sporno:

- je li se predmetni štetni događaj dogodio,

- ako se dogodio je li tužitelj izgubio prava iz osiguranja iz razloga jer nije pozvao policiju, te iz razloga jer, po navodima tuženika, nije prilagodio brzinu stanju i uvjetima kolnika,

- može li se smatrati da je tužitelj bio pod utjecajem alkohola jer nije pozvao policiju.

11. Člankom 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) propisano je:

»Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja

11.1. Člankom 943. ZOO-a propisano je:

»(1) Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. (2) Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

(3) Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma.

(4) Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku odnosno korisniku osiguranja zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.«

11.2. Čl. 9 ZOO- a propisano je:

»Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.«

11.3. Člankom 25. st 1. toč. 2 i 3 Uvjeta osiguranja Velebit osiguranje d.d. propisano je:

Osiguranik gubi prava iz osiguranja.

2/ za vrijeme dok vozilom upravlja vozač pod utjecajem alkohola, droga i drugih narkotika.

Prema ovim Uvjetima smatra se daje vozač pod utjecajem alkohola:

-ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5g/kg/više (0,5 promila više

-ako se nakon prometne nezgode odbije podvrgnuti ispitivanju njegove alkoholiziranosti;

- ako neposredno nakon prometne nezgode sam ne osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti, osim u slučaju kad bi to bilo štetno po njegovo zdravije. Smatra se daje vozač pod utjecajem narkotika:

- ako se stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znakove poremećenosti zbog uporabe droge ili drugih narkotika,

- ako se nakon prometne nezgode izbjegne ili odbije podvrći ispitivanju svoje narkotiziranosti.

Osiguratelj će, međutim biti u obvezi naknaditi štetu, ako prometna nezgoda nije nastala u uzročno uzajamnoj vezi s time što je vozač bio pod utjecajem alkohola ili narkotika, ili kada vozilom upravlja osoba za čije postupke osiguranik odgovara po bilo kojoj osnovi.

3/ Ako je šteta uzrokovana namjerno, prijevarom ili grubom nemarnošću od strane ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili članova njihove uže obitelji koji s njima žive u zajedničkom kućanstvu, a ne radi se o osobi za čije postupke osiguranik odgovara po bilo kojoj osnovi;

-radnika osiguranika;

- bilo koje osobe koja upravlja vozilom.

U smislu ovih Uvjeta uzima se da je gruba nemarnost nastupila, kad je popuštanje pažnje bilo neobično, a popuštanje je neobično, kad nema ni one pažnje koju bi upotrijebio prosječan vozač pri vožnji, nastavku vožnje, čuvanju vozila i dokumenata o vozilu. Prema tome grubo je nemaran onaj koji u svezi s vožnjom i vozilom postupa tako, kako ne bi postupao nijedan prosječan vozač;

11.4. Člankom 12 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne Novine 151/2005), propisano je:

(1) Odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti:

– obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno

– utemeljeni odgovor, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. (2) Ako odgovorni osiguratelj u roku iz stavka 1. ovoga članka oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu. Tužba podnesena protiv odgovornog osiguratelja ili odgovorne osobe prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se preuranjenom.

(3) U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka.

(4) U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

(5) U slučaju neimovinske štete u postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka kojeg je osobno izabrala.

12. Iz iskaza svjedokinje IV, saslušane na ročištu od 18. veljače 2020., sud je utvrdio da se svjedokinja bavi iznajmljivanjem u [adresa] na [adresa] te da je gospodin ĆV više puta odsjedao kao gost kod nje, pa tako i 2014. godine. Misli da se radilo o 8. mjesecu kad je isti odsjeo kod nje s obitelji, a kao što je običavao 15 dana, te je došao s vozilom. Poznato joj je da je vozilo kad je ĆV došao na ljetovanje bilo ispravno, te da je isti na kraju ljetovanja poludio, i kazao joj da je udario od bankinu i oštetio vozilo, te da joj je pokazao svoje vozilo koje je bilo oštećeno. Zbog proteka vremena ne sjeća se koji je dio vozila bio oštećen. Ne može se sjetiti ni o kojem se vozilu radilo. Misli da joj je kazao da je do nesreće došlo kad je išao iz [adresa] do [adresa], te je očevidac bio jedan ribar iz [adresa] koji mu je ponudio pomoć. Ne može se sjetiti što je bilo uzrokom i je li joj tužitelj kazao što je bilo uzrokom ove prometne nesreće. Ne može se sjetiti koje je bilo boje vozilo tužitelja, misli da je bilo metalik. 13. Iz iskaza svjedokinje GV, saslušane na ročištu od 18. veljače 2020., sud je utvrdio da je svjedokinja predmetne zgode sa suprugom – tužiteljem i malim djetetom bila na ljetovanju na otoku [adresa] te da su išli od [adresa] do [adresa] kupiti kartu. Radilo se o usponu i serpentinama, odnosno vijugavoj cesti, njen suprug je s vozilom udario u bankinu i to lijevom stranom vozila, a da joj je suprug kazao da je do ovoga došlo jer mu je na cestu istrčala neka životinja, misli fazan, ona to nije vidjela. U vozilu je bilo malo dijete, željeli su samo otići s [adresa] i nisu zvali policiju, već su isto mislili učiniti kad dođu u Split. Nitko nije bio nazočan ovom događaju osim nje i supruga, odnosno nije bilo drugih očevidaca ovog događaja. Njen suprug ove prigode nije bio pod utjecajem alkohola ili bilo kakvih drugih opojnih sredstava. Da je dijete u trenutku nezgode imalo 10 mjeseci, a da je ona sjedila u putničkoj kabini s djetetom iza mjesta suvozača, a u trenutku nezgode gledala je dijete te nije pratila cestu ni događaj na istoj. Vozilo je bilo u voznom stanju nakon nezgode. Nakon nezgode njen suprug je nazvao jednog poznanika ribara koji se u svašta razumije te se savjetovao može li voziti sa ovakvim vozilom a on mu je rekao da može. Prometna nezgoda dogodila se u podne, jedan sat. Kada kaže da su udarili u bankinu, misli na metalnu ogradu postavljenu uz cestu.

14. Iz iskaza tužitelja saslušanog na ročištu od 30. studenoga 2020., sud je utvrdio da je tužitelj, kao vozač, sa vozilom Škoda Rapid [registarska oznaka] imao prometnu nesreću kada je vozio iz [adresa] prema [adresa], vijugavom cestom, nije se radilo o velikoj brzini, nije bio pod utjecajem alkohola niti kakvog drugog sredstva, u vozilu je prevozio suprugu i dijete. Supruga je sjedila u putničkoj kabini s djetetom. S desne strane na cesti ispred njega istrčao je jedan fazan pa se dao put lijevo s vozilom i lijevom stranom vozila zahvatio bankinu, metalnu ogradu uz cestu, pa su mu na vozilu nastala oštećenja u vidu prednjeg lijevog blatobrana, koji nije otpao, ali je bio razbijen, prednjih lijevih vrata koja su bila oderana te stražnjih lijevih vrata na kojima je bilo udubljenje, oštećen je bio stražnji blatobran, te lijeve felge na gumama i to prednja više od stražnje. Nije bilo očevidaca ovog događaja. On nije zvao policiju niti prijavljivao ovaj događaj, s vozilom se vratio u [adresa], pozvao jednog prijatelja koji je pregledao vozilo i kazao da je u voznom stanju. Isto vozilo je popravio po dolasku u Split, te platio iznos od oko 3.000,00 kn za popravak istog, a kojeg potražujem. Da ga prilikom ugovaranja kasko osiguranja nitko nije upozoravao na pojedine uvjete iz tog, a razlog zbog kojeg nije zvao policiju je taj što nije bilo drugog sudionika nesreće, sam je sebi razbio auto pa nije vidio svrhu zvanja policije.

15. Pregledom pisanog prometno-tehničkog vještva, sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka prometne struke, Stanka Smodlake, dipl. ing, zaprimljenog kod ovog suda dana 09.11.2022, sud je utvrdio da vještak nakon proučenog cjelokupnog spisa koji mu je dostavljen, nije u mogućnosti izraditi dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode jer u spisu nedostaju Zapisnik o očevidu prometne nesreće, i situacijski plan prometne nesreće. U navedenim dokumentima, ako postoje, trebaju biti podatci kao što je mjesto nesreće, mjesto samog sraza, širinu prometnice, geometrijski oblik prometnice, položaj zaustavljenog vozila nakon sraz, eventualne tragove na kolniku i dr. Dakle, ako nema u spisu podataka koji su neophodno potrebni radi izrade Prometno- tehničkog vještva, istog se ne može napraviti. U odnosu na visinu nastale štete, vještak je istakao da prema dolje priloženom obračunu štete, prema katalogu Audatex, visina šteta na vozilu tužitelja, Škoda reg. ozn. [registarska oznaka] iznosi 48.602,66 kn odnosno 6.450,68 €. U gore navedenu cijenu uračunat je PDV. Vještak je dalje naveo da je procjenitelj, Velebit osiguranje d.d. obavio pregled vozila Škode i napravio izvid štete br. AK-605/14-1.

16. U svom iskazu na ročištu od 14. listopada 2024., vještak Stanko Smodlaka, istakao je da je teško sačiniti vještvo temeljem iskaza svjedoka, jer kod iskaza svjedoka i tužitelja uvijek postoji dvojba o istinitosti o čemu vještak ne može odgovoriti nego samo može odgovoriti o tehničkoj održivosti. U odnosu na iskaz tužitelja, vještak je odgovorio da postoji realna tehnička mogućnost da je vozač reagirao lijevo na iznenadnu opasnost kao što je istrčavanje fazana jer vozač spontano reagira u lijevo u cilju izbjegavanja naleta, što zapravo predstavlja uvijek opasnost.

17. Pregledom dopisa Velebit osiguranje d.d. „Split, 13.08.2014“ Naš znak: AK-605/14, sud je utvrdio da je rečenim dopisom Velebit osiguranje d.d. obavijestilo tužitelja da je Velebit osiguranje d.d. 11.08.2014. god. zaprimilo zahtjev tužitelja za naknadu štete na vozilu marke ŠKODA R ST296ZO, povodom prometne nezgode od 08.08.2014, koju su evidentirali pod brojem AK-605. Dalje je utvrđeno da je u privitku dopisa dostavljen izvid štete - popis oštećenja na vozilu tužitelja.

18. Pregledom dopisa Velebit osiguranje d.d. „Zagreb, 05.09.2014.“ Naš Znak AK- 505/14 sud je utvrdio da je rečenim dopisom prednik tuženika Velebit osiguranje d.d. obavijestilo tužitelja da je gore naznačenom predmetu zaprimilo tužiteljev odštetni zahtjev po polici osiguranja automobilskog kaska broj 03 0023867, a u svezi događaja od dana 08.08.2014. god., u kojem je oštećeno vozilo tužitelja registarskih oznaka [registarska oznaka], te da je tužitelj obaviješten da isti nisu u mogućnosti pozitivno riješiti. To iz razloga jer prema dokumentaciji koja prieži zahtjevu, dana 08.08.2014.god. na cesti D117 [adresa] došlo je do zanošenja vozila pri čemu se udara u zaštitnu ogradu uz cestu, a prema informaciji zaprimljenoj od Hrvatskih cesta d.o.o., ispostava Split, isti nemaju evidentirano oštećenje na prijavljenoj dionici državne ceste. Uvjetima za kasko osiguranje cestovnih vozila (čl.12.st.3.) da je izričito ugovoreno da za nastup osiguranog slučaja udarom, sudarom, prevrnućem, iskliznućem ili drugim događajem na javnoj cesti, obvezno je dostaviti policijski zapisnik ili podatak o policijskoj postaji koja je sačinila zapisnik. Obzirom osiguranik nije ispunio svoje obveze ugovorene zaključenim Ugovorom za kasko osiguranje vozila, te štetni događaj nije prijavio nadležnoj policijskoj upravi, to da ne bi postojala obveza Velebit Osiguranja d.d. temeljem.

19. Pregledom Izvida štete broj AK-805/14 Solin, 12.08.2014, sačinjenog od strane prednika tuženika Velebit osiguranje d.d., sud je utvrdio da je prednik tuženika Velebit osiguranje d.d. dana 12.08.2014. sačinio izvid štete na automobilu tužitelja, te da je rečenim izvidom utvrdio dijelove automobila za zamjenu, dijelove za popravak, potrebno vrijeme za popravak, lim., meh., elekt., tap. i ostale radove.

20. Pregledom računa broj: 11372/11476/2 od 04.09.2014. godine, izdanog od Porsche Split, sud je utvrdio da je popravak tužiteljevog automobila iznosio 30.290,36 kn, te da je tužitelj taj račun platio dana 04.09.2014. godine.

21. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ovaj sud je utvrdio:

- da je u vrijeme štetnog događaja navedeno vozilo tužitelja registarske oznake [registarska oznaka] bilo osigurano na temelju ugovora o kasko osiguranju sklopljenog s prednikom tuženika, Velebit osiguranje d.d. po polici br. [broj police], a što među strankama nije ni sporno,

- da je tužitelj dana 08.08.2014. upravljajući automobilom u svom vlasništvu marke Škoda Rapid, reg. oznake i broja [registarska oznaka] doživio prometnu nezgodu u kojoj je tužiteljev automobil oštećen,

- da tužitelj, nakon nastanka štetnog događaja, u kojem je nastala samo imovinska šteta na njegovom vozilu, nije na mjesto prometne nezgode pozvao djelatnike policije, već je napustio mjesto događaja,

- da je imovinsku štetu na vozilu sanirao tužitelj plativši za popravak vozila iznos od 30.290,36 kn prema računu broj: 11372/11476/2 od 04.09.2014. godine, izdanog od Porsche Split,

- da prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka Stanka Smodlake, dipl. ing. troškovi popravka vozila tužitelja prema podacima iz izvida štete iznose ukupno 48.602,66 kn ili 6.450,68 € kn s uključenim PDV,

- da vještak prometne nezgode, zbog nedostatka dokumentacije, nije mogao izvještačit dinamiku nastanka predmetne nezgode, ali je iskazao da je iskaz tužitelja tehnički održiv.

- da je tužitelj u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe od prednika tuženika Velebit osiguranje d.d. zatražio od prednika tuženika Velebit osiguranje d.d. da mu temeljem zaključene police popravi štetu na vozilu,

- da je, međutim, prednik tuženika Velebit osiguranje d.d. odbilo prijedlog tužitelja, sa obrazloženjem da tužitelj nije pozvao policiju na mjesto nezgode.

- da prema odredbi čl. 25. st. 1. toč. 2. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila, koji su Uvjeti sastavi dio ugovora kojeg je tužitelj zaključio s prednikom tuženika, osiguranik gubi pravo iz osiguranja za vrijeme dok vozilom upravlja vozač pod utjecajem alkohola, droge ili drugih narkotika, a smatra se da je vozač pod utjecajem alkohola ako neposredno nakon prometne nezgode sam ne osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti, osim u slučajevima kada bi to bilo štetno po zdravlje, te da sukladno toč. 3 istoga članka osiguranik gubi pravo iz osiguranja ako je šteta uzrokovana namjerno, prijevarom ili grubom nepažnjom,

22. Kod tako utvrđenog činjeničnog stana, ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

23. Pri tome je sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje IV, koja se nije sjećala puno detalja, ali je posvjedočila da je tužitelj u kolovozu 2014. kod nje bio gost, te da je tužiteljevo vozilo kada je tužitelj došao kod nje bilo ispravno, te da joj je na kraju ljetovanja tužitelj rekao da je oštetio taj automobil, te da joj je i pokazao oštećenja na automobilu. Iz iskaza IV dakle proizlazi da je tužiteljev automobil, kada je tužitelj došao kod nje na ljetovanje, bio bez oštećenja, u ispravnom stanju, međutim, da je tijekom boravka kod nje automobil zadobio oštećenja.

24. Nadalje, sud je prihvatio i iskaz svjedokinje CV, supruge tužitelja, koja je potvrdila da se prilikom vožnje na relaciji [adresa] – [adresa] dogodila prometna nezgoda na način da je vozilo kojim je upravljao njezin suprug udarilo u bankinu, da ona nije vidjela zbog čega je vozilo udarilo u bankinu, jer je sjedila pozadi i brinula se o djetetu, a da je joj je suprug, tužitelj rekao da je na cestu istrčala neka životinja, misli fazan, te da je zbog toga udario u bankinu.

25. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka, jer iskazi nisu u suprotnosti jedan sa drugim, kao ni sa priloženom dokumentacijom, posebno ne sa izvidom štete i citiranim dopisima prednika tuženika Velebit osiguranje d.d., pregledom kojih je dopisa ovaj sud utvrdi da predniku tuženika nije sporno da je došlo do predmetne prometne nezgode, ali su štetu odbili isplatiti iz razloga je tužitelj nije pozvao policiju. U prilog tvrdnji da je došlo do prometne nezgode u kolovozu 2014., pored iskaza svjedokinja IV i GV, ide i priloženi izvid štete od 12.08.2014., sačinjen od strane prednika tuženika Velebit osiguranje d.d., iz kojeg je sud utvrdio da je prednik tuženika Velebit osiguranje d.d. na dan 12.08.2014. izvršio pregled vozila, te da je utvrdio oštećenja na tužiteljevom vozilu, dakle, četiri dana od dana 08.08.2014., za koji dan tužitelj tvrdi da se dogodila predmetna nezgoda.

26. Cijeneći sve naprijed iznijeto, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj, dok je boravio na [adresa] kod IV, tijekom mjeseca kolovoza 2014., upravljajući sa svojim automobilom reg. ozn. [registarska oznaka] doživio prometnu nezgodu, uslijed koje su nezgode na automobilu tužitelja nastala oštećenja.

27. Slijedom iznijetog, sud je odbio prigovor tuženika da ne postoji uopće dokumentacija da se štetni događaj zbio, s obzirom da je upravo prednik tuženika sačinio Izvid štete dana 12.08.2014. u kojem su evidentirani oštećeni dijelovi. Pored toga postoje i citirani dopisi prednika tuženika Velebit osiguranje d.d., iz kojih proizlazi da istome nije sporno da je došlo do prometne nezgode u kojoj je oštećeno tužiteljevo vozilo, te iskazi svjedoka IV, koja nema nikakav interes za uspjeh tužitelja u ovoj parnici, zbog čega je sud istoj u cijelosti poklonio vjeru a koja je potvrdila da je tijekom boravka tužitelja kod nje na [adresa] tužiteljev automobil oštećen, te iskaz tužiteljeve supruge koja je bila sa tužiteljem u automobilu kritične prigode i koja je potvrdila da je u jednom trenutku došlo do udarca automobila u bankinu. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su od strane prednika tuženika utvrđene određene nepodudarnosti, međutim, do zaključenja glavne rasprave tuženik nije naveo koje bi to bile nepodudarnosti.

28. Slijedom iznijetog, sud je odbio prigovor tuženika usmjeren na to da se predmetna prometna nezgoda nije dogodila.

29. Kao sporno ostalo je raspraviti je li tužitelj, zbog toga što nije predmetni štetni događaj prijavio policiji odmah po nastanku istog, izgubio prava iz osiguranja.

30. Ovaj sud, a nakon što je analizirao sve provedene dokaze, utvrđuje da su tužitelj i prednik tuženika sklopili ugovor o kasko osiguranju za predmetno tužiteljevo vozilo, a što među strankama nije ni sporno, te da se za vrijeme trajanja tog ugovornog odnosa uistinu dogodio štetni događaj. Također, među strankama nije sporno da tužitelj nije pozvao policiju nakon što se predmetni štetni događaj dogodio.

31. Prema odredbi čl. 942. ZOO-a pravovaljani gubitak prava iz osiguranja može se pojaviti kao sankcija zbog povrede propisanih ili ugovorenih obveza do koje je došlo prije nastupa osiguranog slučaja. Ako je osiguranik te obveze povrijedio nakon nastupa osiguranog slučaja ne može biti sankcioniran time da zbog takvog ponašanja izgubi pravo na osigurninu. Kada pojedine odredbe ugovora o osiguranju, odnosno uvjeta osiguranja, predviđaju takvu mogućnost, one se shodno navedenoj odredbi smatraju ništetnima.

32. U skladu s navedenom zakonskom odredbom, pravovaljan gubitak prava iz osiguranja može se pojaviti kao sankcija zbog povrede propisanih ili ugovorenih obveza do koje je došlo prije nastupa osiguranog slučaja, a ako je osiguranik te obveze povrijedio nakon nastupa osiguranog slučaja, ne može biti sankcioniran time da zbog takvog ponašanja izgubi pravo na osigurninu, pa kada pojedine odredbe Ugovora o osiguranju, odnosno Uvjeta osiguranja, predviđaju takvu mogućnost, one se, sukladno odredbi članka 942. ZOO, smatraju ništetnima.

33. Stoga se, prema shvaćanju ovoga suda, u tom smislu niti okolnost da je vozač u konkretnom slučaju nakon prometne nezgode napustio mjesto nezgode, a da nije pozvao policiju, ne može smatrati odbijanjem podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti tj. ne može se smatrati da je vozač bio pod utjecajem alkohola, odnosno da je po ovoj osnovi došlo do gubitka prava iz osiguranja.

34. Slijedom iznijetog, ovaj sud je, s pozivom na odredbu čl. 942. ZOO otklonio primijeniti odredbu čl. 25. st. 1. toč. 2. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila, koji su Uvjeti sastavi dio ugovora kojeg je tužitelj zaključio s tuženikom, s obzirom da je ovaj sud zaključio da niti okolnost da je tužitelj u konkretnom slučaju nakon prometne nezgode napustio mjesto nezgode, ne može se smatrati odbijanjem podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti tj. ne može se smatrati da je vozač bio pod utjecajem alkohola, odnosno da je po ovoj osnovi došlo do gubitka prava iz osiguranja.

35. U vezi s tim, a s obzirom na prigovor tuženika o gubitku tužiteljevih prava iz kasko osiguranja zato što odmah nakon prometne nezgode nije proveo kontrolu svoje alkoholiziranosti, valja reći da je o tome već izraženo shvaćanje u nizu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice Rev-2717/15 od 16. listopada 2018., Rev-715/10 od 23. veljače 2011., Rev-1067/04 od 16. studenog 2005.), a u kojima je sud odbio primijeniti odredbe ugovora o osiguranju koje predviđaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik nakon nastupa osiguranog slučaja ne izvrši neku od propisanih ili ugovorenih obveza, odnosno ne osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti.

35.1. Tome treba dodati da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III- 5559/2008 od 11. srpnja 2017. prihvatio pravilnim navedeno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj Rev-1067/04 od 16. studenoga 2005. o ništetnosti navedenih odredaba Pravila o kasko osiguranju, a koje pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud. Naime, u odluci broj U-III-5559/2008 od 11. srpnja 2017. Ustavni sud Republike Hrvatske, kod odlučivanja o povredi prava, za pravično suđenje, u sporu objektivno identično ovom, upućuje na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1067/2004-2 od 16. studenog 2005. U navedenoj odluci Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je stav o ništetnosti odredaba Pravila o kasko osiguranju kojim se od osiguranika traži da osigura i dokaže svoju (ne)alkoholiziranost pod prijetnjom gubitka prava. Tako je u navedenoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske navedeno da je odredbom članka 942. ZOO-a propisano da su ništave odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja ukoliko osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne izvrši neku od propisanih ili ugovorenih obveza. U konkretnom slučaju, ništavna je upravo spomenuta odredba članka 21. stavka 1. točke 2 a) alineje 3, tužiteljevih Pravila o kasko osiguranju koja propisuje obvezu osiguranika da nakon prometne nezgode sam osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti ili u protivnom gubi prava iz osiguranja. Pravno stajalište izraženo u toj presudi Vrhovni sud se poziva kasnije u svojim odlukama, na koji način isti osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Za navesti je da su svi nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj dužni poštivati pravna stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske u cilju osiguravanja jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

36. Konačno, potrebno je istaknuti da je, s obzirom na ništetnost navedene odredbe Uvjeta za kasko osiguranje, u konkretnom slučaju teret dokaza na okolnost da je tužitelj bio alkoholiziran u trenutku prometne nezgode bio na tuženiku, a istu činjenicu tuženik u postupku nije dokazao.

37. Dakle, cijeneći sve naprijed iznijeto i obrazloženo, zaključak je ovog suda da tuženikov prigovor da je tužitelj izgubio prava iz osiguranja jer kritične prigode nije pozvao policiju i da se takvo ponašanje tužitelja smatra da je odbio provjeru alkoholiziranosti, te da je tužitelj bio pod utjecajem alkohola, nije osnovan, te ga je kao takovog ovaj sud odbio.

38. U odnosu na slijedeći prigovor tuženika, da se radilo o gruboj nemarnosti budući u konkretnom slučaju (time što se, po navodima tuženika, tužitelj kretao brzinom koja nije prilagođena uvjetima na cesti i to oštar zavoj ulijevo i uslijed toga udario u zaštitnu ogradu) nije postupio s pažnjom s kojom bi postupio svaki vozač prosječnih sposobnosti, te da stoga navedeno ponašanje tužitelja ima za posljedicu gubitak prava iz osiguranja sukladno odredbi čl. 25. st. 1.toč.3. Uvjeta, ocjena je ovog suda da taj prigovor također nije osnovan.

39. Naime, ni jedan provedeni dokaz ne potvrđuje takve tvrdnje tuženika, prema kojima bi se radilo o gruboj nemarnosti zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti što bi dovelo do udara u zaštitnu ogradu.

40. Na okolnost nastanka predmetne prometne nezgode sud je između ostalog izveo dokaz prometno tehničkim vještačenjem, te saslušanjem vještaka prometne struke Stanka Smodlake. U svom pisanom vještvu, a što je ponovio i u svom iskazu, vještak je naveo da nije u mogućnosti izraditi dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode jer u spisu nedostaju Zapisnik o očevidu prometne nesreće, i situacijski plan prometne nesreće, u kojim dokumentima, ako postoje, trebaju biti podatci kao što je mjesto nesreće, mjesto samog sraza, širinu prometnice, geometrijski oblik prometnice, položaj zaustavljenog vozila nakon sraz, eventualne tragove na kolniku i dr. Dakle, iz provedenog prometno-tehničkog vještačenja nije bilo moguće utvrditi brzinu kretanja vozila, pa samim time tvrdnje tuženika o brzoj, neprilagođenoj brzini tužitelja nisu ničim dokazane, pa ih kao takve ovaj sud nije prihvatio.

41. U odnosu na iskaz tužitelja, vještak je naveo da postoji realna tehnička mogućnost da je vozač reagirao lijevo na iznenadnu opasnost kao što je istrčavanje fazana jer vozač spontano reagira u lijevo u cilju izbjegavanja naleta, što zapravo predstavlja uvijek opasnost.

42. Cijeneći takvo mišljenje vještaka, koje je ovaj sud prihvatio kao stručno i logično, a na koje stranke nisu imale primjedbi, ocjena je ovog suda da je predmetni štetni događaj nastao upravo na način kako je to naveo tužitelj, te iz razloga kojih je naveo tužitelj, a to je iznenadno iskakanje na cestu divlje životinje – fazana zbog čega se tužitelj dao ulijevo s vozilom i lijevom stranom vozila zahvatio bankinu – metalnu ogradu uz cestu.

43. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, ocjena je ovog suda da je tuženik dužan isplatiti tužitelju osigurninu s obzirom da je sud utvrdio da je nastao osigurani slučaj, a tuženik se na isplatu osigurnine obvezao zaključenjem police osiguranja broj [broj police osiguranja].

44. U pogledu visine pretrpljene štete, sud je utvrdio da je imovinsku štetu na vozilu tužitelj sanirao plativši za popravak vozila iznos od 30.290,36 kn prema računu broj: 11372/11476/2 od 04.09.2014. godine, izdanog od Porsche Split.

45. Prema vještaku prometne struke Stanku Smodlaki, visina nastale štete iznosi 48.602,66 kn ili 6.450,68 € kn s uključenim PDV.

46. Međutim, kako je tužitelj u spis dostavio račun pregledom kojeg je utvrđeno da je šteta na automobilu tužitelja popravljena, te da popravak iznosi upravo utuženih 30.290,36 kn, odnosno 4.020,22 €, te kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, to je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu postavljene glavnice.

47. U odnosu na kamatu, za navesti je slijedeće:

48. Člankom 943. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), propisano je:

(4) Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.«

49. U konkretnom slučaju sud je pregledom dopisa prednika tuženika Velebit osiguranje d.d. „Split, 13.08.2014“ Naš znak: AK-605/14, utvrdio da je rečenim dopisom Velebit osiguranje d.d. obavijestilo tužitelja da je Velebit osiguranje d.d. 11.08.2014. god. zaprimilo zahtjev tužitelja za naknadu štete na vozilu marke ŠKODA R ST296ZO, povodom prometne nezgode od 08.08.2014, koju su evidentirali pod brojem AK-605. Dalje je utvrđeno da je u privitku dopisa dostavljen izvid štete - popis oštećenja na vozilu tužitelja.

50. Dakle, 11.08.2014. god. prednik tuženika je imao saznanje o tome da se prometna nezgoda dogodila, da je tužitelj zaključio policu kasko osiguranja sa njim, te je imao i popis oštećenja na automobilu tužitelja, dakle 11.08.2014. prednik tuženika je imao sve potrebne podatke za isplatu pretrpljene štete tužitelju.

51. S obzirom da ni prednik tuženika, a ni tuženik nisu isplatili ni nesporni dio, to sukladno odredbi čl. 943. toč. 4 Zakona o obveznim odnosima te čl. 12. toč. 4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tužitelju pripada kamata počev od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, dakle od 11.08.2014. god. Međutim, kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, te kako je tužitelj zatražio kamatu počev od 04.09.2014. to je tužitelju kamata dosuđena počev od 04.09.2014. pa do konačne isplate.

52. Slijedom svega naprijed iznijetog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I izreke presude.

53. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, te 138/2023).

54. Tužiteljici zastupanoj po punomoćniku priznat je trošak sastava tužbe, 100 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od 01.04.19., 19.01.23. i 17.10.24. po 100 bodova, za pristupe na roč. od 02.04.19., 18.02.20., 30.11.20., 06.06.22., 27.02.23., 14.10.24., 11.11.24. po 100 bodova, za pristupe na roč. od 10.06.20., 21.10.20. i 12.07.24. po 25 bodova (25%), te za pristup na roč. od 29.01.25 50 bodova (50%), što sveukupno zbrojeno iznosi 1.225,00 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 2.450,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 612,50 € na ime 25% PDV-a, zatim, 86,67 € na ime pristojbe na tužbu, 86,67 € na ime pristojbe na ovu presudu, zatim 265,45 € na ime troškova pisanog vještva vještaka Stanka Smodlake, te 110,00 € na ime usmenog vještva vještaka Stanka Smodlake na raspravi od 14.10.24., što sveukupno zbrojeno iznosi

55. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 10. veljače 2025.

S U D A C

Miro Maslać

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba višem, drugostupanjskom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove odluke.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte