REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] N 5

Poslovni broj: Us I-1085/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Sidonija Grbavac, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc Sandra Marković, Sidonija Grbavac, dr. sc. Dino Gliha u Zagrebu, Ulica kneza Mutimira 1 i sina tužiteljice NBI, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 10. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/519, URBROJ: 443-02-05-17-24-4 od 17. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/519, URBROJ: 443-02-05-17-24-4 od 17. lipnja 2024., točkom 1. se naređuje suvlasnicima, LB, ZB i NB, da u roku od 90 dana uklone bespravno sagrađene: stambenu prizemnu građevinu tlocrtne veličine 6,0 x 6,05 m, od čega je natkrita terasa veličine 4,0 x 3,10 m, na donjoj betonskoj ploči, jednostrešnog krovišta odloženim sandwich panelima; betonski plato veličine 2,20 x 3,20 m, na koje je sagrađena drvena pomoćna građevina tlocrtne veličine 1,10 x 1,30 m, sa jednostrešnim krovišem prekrivenim valovitim cementnim pločama; nadstrešnicu tlocrtne veličine 5,0 x 4,70 m, sa betonskim temeljima, metalne nosive konstrukcije i jednostrešnim krovištem prekrivenim limom, sve izgrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na gradilištu 12. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozoravaju suvlasnici da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke. Točkom 4. se upozoravaju suvlasnici da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na njezinu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozoravaju suvlasnici da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti građevine i dijelovi građevine ukoliko budu izgrađeni nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom. Točkom 6. se upozoravaju suvlasnici da ako ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke, da napuštaju posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozoravaju suvlasnici da su obveznin ukloniti stvari iz predmetne građevine, odnosno njezina dijela, u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napuštaju posjed stvari i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 8. se upozoravaju suvlasnici da se izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe može pristupiti i prije isteka roka u kojem su obvezni postupiti po rješenju, ako nakon obustave građenja ne obustave građenje.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, zajedno sa prijedlogom za odgodu izvršenja, te u bitnome navodi da je u lipnju 2023. proširena "natkrivena terasa" za 1,45 m x 4,25m na način da je objekt poravnat sa širinom objekta (kraćeg dijela). Navedeno proširenje natkrivene terase da je izvršeno u cilju sprječavanja probijanja vode za vrijeme velikih kiša i vremenskih nepogoda. U jugozapadnom dijelu objekta tužiteljica i suvlasnici da su imali otvoreni tuš na već postavljenoj ploči dimenzija 1,6 m x 2,8 m, koji je naknadno ograđen zbog sprječavanja onečišćenja okoliša (otpadnih voda od tuširanja), kao i sprječavanja proboja kišnice u nekretninu. U odnosu na betonski plato veličine 2,20 x 3,20 m tužiteljica je istaknula da se u konkretnom slučaju riječ o izgradnji septičke jame. Drvena građevina, zajedno s krovom, da se nalazi na predmetnoj parceli više od 20 godina i pomaknuta je u međuvremenu na plato septičke jame. U odnosu na septičku jamu ističe da je riječ o pratećoj građevini za koju da nije potrebno prethodno ishođenje građevinske dozvole u skladu s člankom 2. točka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/2017, u daljnjem tekstu: „Pravilnik“) . U odnosu na nadstrešnicu tlocrtne veličine 5.0 x 4,70 m tužiteljica je istaknula da je pogrešno utvrđeno da navedeni objekt ima betonski temelj, da je nadstrešnica postavljena u rujnu 2022., a njezina primarna svrha da jest zaštita mobilne prikolice od vanjskih utjecaja. Zakonom o gradnji da nije propisano da je za svaku građevinu potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje, već isključivo za onu koja je nastala građenjem u smislu Zakon o gradnji. Smatra bitnim da je prilikom izvođenih dodatnih radova, bio usmjeren uređenju okoline objekta na način da bude ekološki prihvatljiv i siguran za okoliš i zdravlje ljudi. U prvoj fazi navedeno da se ogledalo u uređenju septičke jame, odnosno dotoka otpadnih voda u septičku jamu, kao i uređenju i zaštiti nekretnine od štetnih imisija. Stoga da su svi radovi na predmetnoj nekretnini od strane tužiteljice i ostalih suvlasnika, izvođeni u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, za koje radove da nije bilo potrebno prethodno izvođenje građevinske dozvole. U odnosu na drveni objekt, tužiteljica ističe da je unatoč neujednačenoj sudskoj praksi, kod nadležnog tijela graditeljstva – Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Grada Umaga u skladu s važećim zakonodavstvom, koji je omogućavao podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekta u 2012. i 2013., podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju o kojem sve do dana podnošenja tužbe i prijedloga za odgodu izvršenja rješenja da nije odlučeno. Također upozorava da zaprimljeno rješenje ne zadovoljava kriterije obrazložene odluke, kako su oni propisani Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/2009, 110/2021; u daljnjem tekstu: „ZUP“), ali i osnaženi u bogatoj judikaturi Europskog suda za ljudska prava te Ustavnog suda Republike Hrvatske. S obzirom da se u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora nisu izvodili nikakvi građevinski radovi na predmetnom zemljištu, što nesporno proizlazi iz inspekcijskog zapisnika od 12. travnja 2024., Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava u Pazinu, da je nezakonito postavio poseban službeni znak o zatvaranju gradilišta. U slučaju da postupak ozakonjenja završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor po pravomoćnosti tog rješenja da mora obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U skladu s navedenim, tužiteljica da je još 2013. podnijela uredan i osnovan zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (kao prvi korak legalizacije izgrađenog objekta), pri čemu do danas da nije zaprimljen nikakav odgovor. Shvatiti, dakle, da je odredbe propisa kojim je uređeno pitanje legalizacije objekata nastalih bez građevinske dozvole moguće primijeniti tek nakon što je naređeno njezino uklanjanje, dovodi u pitanje njihov ratio te predstavlja pretjerani formalizam, posebice u situaciji kada je legalizacija izostala upravo ne postupanjem nadležnih tijela. Tužiteljica također upozorava i na činjenicu da građevina, unatoč tomu što je drvena te postoji prijepor u povodu mobilnosti i povezanosti s tlom, zadovoljava uvjete za legalizaciju. Pri tom upućuje na praksu izraženu u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, primjerice u predmetima Usž 1199/2016- od 10. studenog 2016., Usž 2694/2017-3 od 7. ožujka 2018., te Usž 1234/2016-2 od 13. srpnja 2016., kojom su formulirani uvjeti za ozakonjenje građevine. U odnosu na povredu prava vlasništva tužiteljica ističe da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj praksi u odnosu na nezakonite građevine odstupio od slijepog formalizma (kakav se još uvijek primjećuje u zaprimljenom rješenju), odnosno stroge kontrole zakonitosti u ovim predmetima, pri čemu je naglasio potrebu uspostave pravične ravnoteže između interesa Republike Hrvatske i zaštite prava vlasništva u svakom konkretnom predmetu. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je uvjet za gradnju pomoćnih građevina bez građevinske dozvole i glavnog projekta, da na čestici mora biti legalna postojeća zgrada ili izdan akt za gradnju na toj čestici, a to da u ovom slučaju nije tako, da nema niti postojeće legalne građevine niti akta za gradnju na čestici. Ukoliko su to građevine za koje nije potrebno ishoditi niti građevinsku dozvolu niti glavni projekta, da tada nije bilo potrebe pokretati postupak legalizacije istih. U rješenju da se navodi što je u očitovanju na zapisnik navedeno, te da je napisano i obrazloženje zbog čega ti navodi nisu uvaženi pri donošenju rješenja.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 3. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Zamjenik opunomoćenika tužitelja je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i predložio je izvođenje dokaza navedenih u tužbi.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio u sporu provesti dokaz saslušanjem tužiteljice i provođenje očevida na licu mjesta, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. stavak 1. -3. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem. Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka 2. -5. ZDI-a, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona. Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 12. travnja 2024. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje, kojom prilikom je utvrđeno da se zemljište nalazi na građevinskom području zone T1 i T2, unutar zaštićenog obalnog područja mora od 1000 metara, na zemljištu oznake dvorište i kuća za odmor. Provjerom u nadležnom uredu je utvrđeno da za predmetnu gradnju nije izdana građevinska dozvola, nije prijavljen početak gradnje, niti je doneseno rješenje o izvedenom stanju. Suvlasnicima predmetne nekretnine upućen je poziv radi izjašnjavanja o navedenom i ovdje tužiteljica se očitovala i izjavila da predmet nadzora nisu građevine, te je istaknula sve prigovore kao i u tužbi koja je predmet ovog upravnog spora.

20. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

21. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

22. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da se radi o građevini građenoj na betonskim temeljima na tlu, da su na istoj izvedene instalacije, te da na predmetnoj čestici ne postoji osnovna zgrada.

23. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

24. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 10. veljače 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici tužiteljice Sidoniji Grbavac, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu dr. sc Sandra Marković, Sidonija Grbavac, dr. sc. Dino Gliha u Zagrebu, Ulica kneza Mutimira 1

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8