REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-1442/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Valentine Lukinec Galović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku ..., odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po NS, službenoj osobi, radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, 10. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 140-03/23-01/03103127318, URBROJ: 341-99-05/3-23-5800 od 29. prosinca 2023.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 60 dana odlučiti o žalbi tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 140-03/22-01/03103127318, URBROJ: 341-15-
05/3-22-17260 od 13. listopada 2023.
Tuženik je u ponovljenom postupku dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju presude.
III. Nalaže se tuženiku u roku od 30 dana naknaditi tužiteljici troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura, dok se tužiteljica odbija s ostatkom zatraženog iznosa troška.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 140-03/23-01/03103127318, URBROJ: 341-99-05/3-23-5800 od 29. prosinca 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 140-03/22- 01/03103127318, URBROJ: 341-15-05/3-22-17260 od 13. listopada 2023. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu.
2. Tužiteljica u tužbi osporava rješenje tuženika, smatra pogrešnim pravni pristup tuženika, posebno ukazujući na stajalište Ustavnog suda RH-a u predmetu U-III- 2287/2017, prema kojem je nedopušteno isključiti od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu osobe koje su bile u izvanbračnoj zajednici s preminulom osobom (osiguranikom) prije 28. ožujka 2008. Predlaže poništiti osporeno i prvostupanjsko rješenje i priznati joj pravo na obiteljsku mirovinu, podredno vratiti predmet na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika te održao raspravu 3. veljače 2025. u prisutnosti zastupnika stranaka.
6. Prema članku 22. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 102/19 i 84/21; dalje: ZMO) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
1. udovica, odnosno udovac
2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena
4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu
6. roditelji - otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
7. djeca bez roditelja - braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZMO-u.
Prema članku 22. stavku 3. ZMO-a članom obitelji iz stavka 1. točke 1. članka 22. ZMO-a smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
Prema članku 46. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 33/15; dalje: ZIDZMO) članovi obitelji iz članka 22. stavka 3. ZMO-a mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz ZIDZMO-a ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. godine ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine.
7. Iz podataka spisa proizlazi da je tužiteljica 1. prosinca 2022. podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti RS, umrlog **.**.1990. Njezin je zahtjev odbijen prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje da nije dostavila sudsku odluku kojom se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice sa RS. Tijekom žalbenog postupka tužiteljica je podnijela sudsku odluku kojom se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice sa RS. Tuženik odbija žalbu tužiteljice uz obrazloženje da je izvanbračna zajednica postojala i prestala prije 28. ožujka 2008., zbog čega nije bilo osnove za uvažavanje zahtjeva tužiteljice sukladno članku 46. stavku 1. ZIDZMO-a.
8. Suprotno obrazloženju tuženika, a uvažavajući stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske izražena u predmetu U-III-2287/2017, ovaj sud smatra da nema osnove za suženo tumačenje članka 22. stavka 1. i 3. ZMO-a. Naime, u slučaju kada je izvanbračna zajednica s umrlim osiguranikom postojala i prestala prije 28. ožujka 2008., potrebno je uzeti u obzir i ustavne odredbe (članak 14. stavak 1. i 2. i članka 61. Ustava RH) te odredbe članka 1. stavka 1. u svezi članka 8. toč. 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08 i 112/12; dalje: ZSD). Upravo navedene odredbe omogućuju šire tumačenje članka 22. stavkom 1. i 3. ZMO-a na način koji otklanja nejednako postupanje i omogućuje da se u krug ovlaštenika uključe osobe poput tužiteljice, a koje bi u suprotnom bile isključene od mogućnosti ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza umrlog osiguranika (izvanbračnog partnera). Datumska granica iz članka 46. ZIDZMO-a predstavlja neopravdano ograničenje, jer sadržajno nema nikakve kvalitativne razlike između izvanbračne zajednice koja je postojala na dan 28. ožujka 2008. u odnosu na onu koja je postojala i prestala prije tog datuma. Stoga, takvo ograničenje ne može predstavljati razumnu osnovu za isključenje osoba koje su s umrlim osiguranikom bile u izvanbračnoj zajednici, okončanoj smrću prije 28. ožujka 2008., od mogućnosti ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
9. Uvažavajući izloženo, sud je na temelju članka 117. st. 1. ZUS-a, pod točkom I. i II. izreke, ocijenio nezakonitim osporeno rješenje tuženika i vratio predmet na ponovno postupanje tuženiku na način da donese odluku o žalbi tužiteljice protiv prvostupanjskog rješenja, budući da nije ispitano ispunjava li tužiteljica preostale pretpostavke za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu (članak 67. ZMO-a). U svakom slučaju, kod tumačenja članka 22. stavka 1. i 3. ZMO-a tuženik je dužan uvažiti naprijed navedena pravna shvaćanja i primjedbe suda.
10. Pod točkom III. izreke, budući da je tužiteljica uspjela u sporu (članak 147. stavak 1. ZUS-a), tuženiku je naloženo naknaditi troškove spora po osnovi sastava tužbe i zastupanja na raspravi u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, uvećano za PDV- e (500,00 eura), što ukupno daje 2.500,00 eura (Tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Ostatak zatraženog iznosa troška je odbijen, s obzirom da sastav podneska od 14. svibnja 2024., u kojem se u bitnome ponavljaju navodi iz tužbe, nije bio potreban za donošenje odluke u sporu (članak 144. stavak 1. ZUS-a).
U Zagrebu 10. veljače 2025.
Sudac
Tomislav Krušlin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv točke I. i II. izreke ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).
Protiv točke III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. odvjetnik ABC, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa], 10000
[adresa] - uz spis tuženika
3. u spis
