Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ob-145/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Kornelija Krizmanić, odvjetnica u Vinkovcima, protiv I. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Mihanovićeva ulica 3, Zagreb, Područnog ureda u Vukovaru, II. protustranke ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranke ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1 Ob-548/2023-10 od 8. listopada 2024., 10. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba predlagateljice se djelomično odbija kao neosnovana i djelomično uvažava kao osnovana, pa se rješenje Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj R1
Ob-548/2023-10 od 8. listopada 2024.,
a) potvrđuje u odnosu na I. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb,
b) ukida u odnosu na II. protustranku ČC i III. protustranku ĐC i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
"I. Odbija se prijedlog koji glasi:
"Utvrđuje se da je predlagateljica KC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1945.g., živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. LC, OIB [osobni identifikacijski broj], sa posljednjim prebivalištem u [adresa], u periodu od **.**.2013. do njegove smrti **.**.2023., te se u tom razdoblju ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.", kao neosnovan.
II. Odbija se predlagateljica sa zahtjevom za naknadu troškova zastupanja po punomoćniku."
2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sud na ponovno odlučivanje.
3. Odgovori na žalbu nisu podneseni.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. U konkretnom slučaju predlagateljica je radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu na temelju članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13., 154/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22., dalje: ZOMO) podnijela prijedlog sudu da se u izvanparničnom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice sa pok. IC.
6. Pravilno je prvostupanjski sud prijedlog odbio u odnosu na predlagatelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, međutim, ne iz razloga na kojima prvostupanjski sud temelji odluku.
7. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. ZOMO-a pod članom obitelji iz st. 1. citiranog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Dakle, iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.
8. Nadalje, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.; u daljnjem tekstu: ObZ) propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku pa stranka u izvanparničnom postupku ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ovakvo pravno shvaćanje ovoga suda na tragu je pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.
9. Prema tome protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimirana u ovom postupku, iz kojih razloga je prijedlog u odnosu na tu protustranku valjano odbijen.
10. Ispitujući pobijano rješenje u odnosu na ostale protustranke, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode predlagateljice, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju predlagateljica u žalbi ukazuje jer postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
11. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog uz obrazloženje da su se protustranke ČC i ĐC, (dalje u tekstu: II. i III. protustranka), zakonske nasljednice pok. LC, protivile prijedlogu, te da predlagateljica nije uspjela osporiti njihove navode kao i navode svjedokinje ŠC da je između predlagateljice i pok. LC postojala ekonomska zajednica, a ne i emotivna zajednica koja bi bila izjednačena po svojim obilježjima s bračnom.
12. Osnovano u žalbi predlagateljica ukazuje da su navodi prvostupanjskog suda u obrazloženju pobijanog rješenja u proturječnosti sa sadržajem zapisnika i iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika. Naime, prema sadržaju zapisnika sa ročišta održanog 29. svibnja 2024., na kojem su se II. i III. protustranke očitovale o prijedlogu, jasno je navedeno da se iste prijedlogu ne protive, te je i III. protustranka u svom iskazu navela da su predlagateljica i pok. LC živjeli u izvanbračnoj zajednici 10 godina.
13. Nadalje, prvostupanjski sud svoju ocjenu o neosnovanosti prijedloga temelji i na tvrdnji da predlagateljica nije osporila tvrdnje protustranaka da je između nje i pok. LC postojala samo ekonomska, a ne i emotivna zajednica, a pritom prvostupanjski sud nije izveo po predlagateljici predložene dokaze saslušanja svjedoka ĆC i ZC (susjeda) i NC koji su i predloženi na okolnost sadržaja zajednice i svakodnevnog života predlagateljice i LC, a niti je u pobijanom rješenju dao razloge o tome. Stoga ovaj drugostupanjski sud ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da predlagateljica nije dokazala da je između nje i pok LC postojala i emotivna zajednica života, jer je takav zaključak rezultat pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14. Slijedom navedenog valjalo je uvažiti žalbu u odnosu na II. i III. protustranku i odlučiti kao u izreci temeljem čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a.
15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem. Ponovno ocijeniti osnovanost dokaznog prijedloga predlagateljice za saslušanje svjedoka ĆC, ZC i NC, a ukoliko iste ne prihvati dati razloge o tome i donijeti novu odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. ZPP-a i čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23).
Osijek, 10. veljače 2025.
Sutkinja
Biserka Trstenjak-Opačak
