Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-143/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima u Križevcima protiv prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik ĆM, dipl. iur., zaposlenik protustranke, drugeprotustranke PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trećeprotsutranke AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ĐM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1951., umro **.**.2020., bili u izvanbračnoj zajednici od svibnja 1979., a koja izvanbračna zajednica je prestala smrću EM **.**.2020.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. EM, a koja je prestala njegovom smrću 28. kolovoza 2020., te koja je trajala od svibnja 1979. do njegove smrti 28. kolovoza 2020.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da su ona i sada pokojni EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno od svibnja 1979. do smrti EM **.**.2020. na adresi [adresa] i to od 2005., a ranije na adresi [adresa]. U izvanbračnoj zajednici nisu rođena zajednička djeca.

1.2. Pokojni EM bio je korisnik mirovine kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Predlagateljica kao izvanbračna supruga sada pokojnog EM ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim EM, s obzirom na to da predlagateljica kao njegova izvanbračna supruga ima pravo na ostvarenje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine iza pokojnog EM, a sve to sukladno članku 74.a Zakona o mirovinskom osiguranju u svezi sa člankom 22. stavkom 1. i 3. istog zakona.

1.3. Predlagateljica je podnijela Zahtjev za ostvarivanje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine, a sve sukladno ranije navedenom, no ista je odbijena rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područni ured u Koprivnica s obzirom da nije dostavila pravomoćno rješenje suda o postojanju izvanbračne zajednice između pokojnog EM i predlagateljice

1.4. Izvanbračna zajednica predlagateljice ĐM i EM trajala je neprekidno od svibnja 1979. godine do smrti EM **.**.2020., dakle trajala je dulje od tri godine čime sukladno članku 11. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

1.5. Predlagateljica dodatno navodi kako je pravomoćnim i ovršnim rješenjem o nasljeđivanju od 12. studenog 2020. kao izvanbračna supruga proglašena nasljednicom iza pokojnog EM. Predagateljica je kao protustranke navela ŠM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Protustranke su nećaci pokojnog LM, odnosno djeca njegovog pokojnog brata MM i nisu nasljednici pokojnog EM, ali bi bili da predlagateljica nije izvanbračna supruga pokojnog EM sukladno članku 12. Zakona o nasljeđivanju.

1.6. Sukladno svemu navedenom, predlagateljica ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog EM kako bi ostvarila pravo na priznanje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine iza pokojnog EM kao njegova izvanbračna supruga, slijedom čega predlagateljica podnosi prijedlog i predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da su ona i pokojni EM živjeli u izvanbračnoj zajednici od svibnja 1979., a koja izvanbračna zajednica je prestala smrću EM **.**.2020.

2. U odgovoru na prijedlog (list 21-22 spisa), prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak. 3. Podneskom od 23. svibnja 2024. drugaprotustranka PM i trećaprotsutranka AM suglasno su naveli da su nećaci pokojnog EM AM odnosno djeca njegovog pokojnog brata TM, te ističu da njihov stric nije imao djece.

3.1. Nadalje, navode da im je poznato da su predlagateljica i sada pok. EM bili izvanbračni drugovi više od trideset godina, odnosno da "koliko pamtimo, oduvijek su zajedno".

3.2. Predlažu donošenje odluke bez njihova saslušavanja i da se usvoji prijedlog predlagateljice.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u uvjerenje o prebivalištu za EM izdano od Policijske postaje Križevci od 23. veljače 2024. (list 3 i 16 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. EM posl.br. O-1878/2020, UPP- OS BJ-SS KŽ-169/2020-6 od 12. studenog 2020. (list 5-6 i 20-21 spisa), smrtni list za pok. EM izdan od Matičnog ureda Križevci od 7. rujna 2020. (list 7 i 17 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Križevci od 23. veljače 2024. (list 15 spisa), rješenje prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I-140-03/23-03/03226010060 od 12. rujna 2023. (list 18-19 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. EM izdan od Matičnog ureda Križevci od 8. svibnja 2024. (list 31-32 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Križevci od 8. svibnja 2024. (list 33-34 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru – Stalne službe u Križevcima posl.br. O-1878/2020, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 25. studenog 2024. (list 38-44 spisa) predlagateljica, drugaprotustranka PM, trećaprotsutranka AM i svjedoci DM (šogorica pok. EM) i CM (kćer predlagateljice).

5. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za EM izdano od Policijske postaje Križevci od 23. veljače 2024. (list 3 i 16 spisa) i uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Križevci od 23. veljače 2024. (list 15 spisa), proizlazi da su oboje imali prijavljenu adresu prebivališta [adresa] i to predlagateljica od 2005., a pok. EM od 2008., a prije toga su imali prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] i to predlagateljica od 25. kolovoza 1980. do **.**.2005., a pok. EM od 15. rujna 1986. do 17. lipnja 2008.

7. Uvidom u smrtni list za pok. EM izdan od Matičnog ureda Križevci od 7. rujna 2020. (list 7 i 17 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2020. u [adresa] i da u trenutku smrti nije bio u braku.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. EM izdan od Matičnog ureda Križevci od 8. svibnja 2024. (list 31-32 spisa) i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Križevci od 8. svibnja 2024. (list 33-34 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- pok. EM se ranije prezivao Đ te ga je otac RM priznao za svoje dijete 10. svibnja 1954.,

- pok. EM za života nije sklapao brakove te je bio neoženjen,

- predlagateljica je jednom sklopila brak s HM **.**.1964., a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dugom Selu broj 338/79 od 15. ožujka 1980.

- predlagateljica nakon toga nije sklapala brakove.

9. Uvidom u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru – Stalne službe u Križevcima posl.br. O-1878/2020, utvrđeno je da je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. EM posl.br. O-1878/2020, UPP-OS BJ-SS KŽ-169/2020-6 od 12. studenog 2020. (list 5-6 i 20-21 spisa), te proizlazi da je nasljednicom utvrđena ovdje predlagateljica.

9.1. Uvidom u zapisnik o održanom ročištu 12. studenog 2020. kod javnog bilježnika Višnje Tušek iz Križevaca, utvrđeno je da je sastavljeno rodoslovlje iza pok. EM te da je naznačeno da je živio u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom više od 40 godina, nije bilo potomaka. On nije imao izvanbračne niti posvojene djece. Roditelji pok. EM su umrli prije njega, a imali su još sina TM koji je umro prije ostavitelja te je on imao dvoje djece i to PM i AM koji također potvrđuju rodoslovlje.

10. Iz iskaza predlagateljice, protustranaka PM i AM i svjedoka na ročištu održanim pred ovim sudom 25. studenog 2024., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. EM od svibnja 1979. do 28. kolovoza 2020. i to na adresi u [adresa] do 2005., a potom u [adresa],

- predlagateljica i sada pok. EM nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te nisu imali zajedničku djecu,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. EM je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli, imali zajednički društveni život, a kad se on razbolio predlagateljica je nastavila brinuti o njemu do njegove smrti, organizirala mu sahranu, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. EM postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće), posjećivali svoju djecu, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. EM bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali prijavljenu iste adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. EM radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. EM.

10.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice, protustranaka PM i AM i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

10.2. S tim u vezi, ističe se da su protustranke PM i AM i svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. EM. Posebice jer su obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. EM, ali i rodbina i imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. EM.

10.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili i da se nisu vjenčali jer im to nije bilo važno.

10.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. EM do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke PM i AM. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica te protustranke PM i AM su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. EM imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

11. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. EM postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji te da su predlagateljica i pok. EM međusobno brinuli jedan o drugome te da je predlagateljica organizirala mu sahranu.

11.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. EM obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

12. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. EM imali, te da su ih posjećivali rodbina.

12.1. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. EM kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

13. U skladu s utvrđenjima iz točke 10. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. EM i to od svibnja 1979. do njegove smrti 28. kolovoza 2020., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

14. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

14.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

15.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

16. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. EM dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od svibnja 1979. do njegove smrti 28. kolovoza 2020 i to na adresi u [adresa] do 2005., a potom u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranaka PM i AM i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

17. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica predložila kao protustranke nasljednika pok. EM, odnosno njegove nećake i sama je također iskazivala te je u ostavinskom postupku utvrđena kao izvanbračni drug. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

17.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024- 2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

17.2. Kao što je istaknuto, predlagateljica je u ovom postupku obuhvatila i nasljednike pok. EM koji su iskazivali u korist predlagateljice. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti obvezan isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

17.3. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila prvuprotustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje prvojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

18. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

18.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

18.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

18.3. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

19. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. EM potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

19.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

20. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. EM mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

20.1. Imajući u vidu da su nasljednici pok. EM ovdje predlagateljica i PM i AM (nećaci pok. EM), a koji tijekom postupka nisu niti osporili legitimaciju prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te su također sudjelovali u postupku u kojem su se izvodili dokazi te se raspravljao radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

21. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

22. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 10. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Prvojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

3. Drugojprotustranci PM

4. Trećojprotustranci AM

5. Spis