REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg. J. F. Kennedyja 11

Povrv-337/2023

R E P U B L I K A  H R V A T SK A

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari tužitelja PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnik obrta [obrt]", [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Galović, odvjetnik u Kutini, Kolodvorska 49, protiv tuženika LONJA-STRUG d.d., Kutina, Vinkovačka ulica 4, OIB: 34493680403, kojeg zastupa punomoćnik Marko Hreljac, odvjetnik u Varaždinu, Ankice Opolski broj 2, radi isplate iznosa od 1.545,89 EUR

, nakon

održane glavne rasprave zaključene 4. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, s danom objave 10. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi kojeg je 4. listopada 2022. donio javni bilježnik Mato Medić iz Kutine, sudski predmet Ovrv-2332/2022, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-464/2022 kojim je tuženiku naloženo namiriti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 1.479,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 9. kolovoza 2022. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te kojim je naloženo tuženiku nadoknaditi tužitelju nastali trošak ovršnog postupka u iznosu od 157,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 4. listopada 2022. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi kojeg je 4. listopada 2022. donio javni bilježnik Mato Medić iz Kutine, sudski predmet Ovrv-2332/2022, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-464/2022 kojim je naloženo tuženiku namiriti tužitelju iznos od 66,69 EUR na ime prethodno obračunate kamate s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te se tužbeni zahtjev u tom dijelu odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.125,00 EUR, sa zateznim kamatama od 10. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Na prijedlog tužitelja javni bilježnik Mato Medić iz [adresa] donio je 4. listopada 2022. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: sudski predmet Ovrv-2332/2022, javnobilježnički predmet UPP/OS-Ovrv-464/2022 radi naplate novčane tražbine tužitelja u iznosu od 1.479,20 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 9. kolovoza 2020 do isplate, radi naplate iznosa od 66,69 EUR na ime obračunate zatezne kamate do 8. kolovoza 2022. te radi naplate nastalih troškova ovršnog postupka u iznosu od 157,61 EUR sa zateznim kamatama od dana donošenja predmetnog rješenja o ovrsi do isplate.

2. Tuženik je izjavio pravodoban prigovor protiv navedenog rješenja o ovrsi slijedom čega je rješenjem Općinskog suda u Kutini poslovni broj Povrv-128/2022 navedeno rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, u tom dijelu su ukinute provedene radnje te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Rješenjem od 1. ožujka 2023. taj se sud oglasio stvarno nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari te je nakon pravomoćnosti predmetnog rješenja, isti ustupljen ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

3. U prigovoru, koji se sada smatra odgovorom na tužbu, tuženik osporava u cijelosti predmetno rješenje o ovrsi, ističe da vjerodostojna isprava odnosno izvadak iz poslovnih knjiga na temelju koje je doneseno pobijano rješenje o ovrsi ne udovoljava zahtjevima za sadržaj vjerodostojne isprave iz čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona te navodi kako u svojim poslovnim knjigama nema evidentirano utuženo potraživanje.

4. U daljnjem tijeku postupka tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu te je dostavio daljnju dokumentaciju na kojoj temelji tužbeni zahtjev. Ističe u bitnome da je račun broj 269/1/1 od 3. kolovoza 2021. djelomično plaćen pa da stoga nisu logični navodi tuženika da isti nema u svojim poslovnim knjigama evidentirano potraživanje tužitelja prema tuženiku. Naime, tužitelj je za tuženika obavljao tokarske usluge i po obavljenim uslugama izrađene ili popravljene predmete i strojeve predavao tuženiku uz otpremnice, a u računima koje je tužitelj izdavao tuženiku jasno su navedene i specificirane usluge kvantitativno i kvalitativno.

5. Nastavno na gore iznesene navode, tuženik je podneskom od 26. svibnja 2023. naveo, između ostaloga, kako je jedino točno da su mu od strane tužitelja ispostavljena samo dva računa, i to, račun broj: 250/2021 od 10. srpnja 2021., u iznosu od 4.140,00 kn, a koji je u cijelosti plaćen, kao i račun, broj: 269/2021 od 3. kolovoza 2021.g. u iznosu od 7.503,75 kn, a koji je djelomično plaćen od strane tuženika u iznosu od 2.000,00 kn, i to dana 8. ožujka 2022., tako da bi prema evidenciji tuženika postojalo eventualno potraživanje tužitelja u iznosu od 5.503,75 kn, ali nikako potraživanje u iznosu od 1.497,20 EUR (11.145,00 kn), kako u prijedlogu za ovrhu tvrdi tužitelj.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao sadržaj isprava koje prileže spisu te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zdravku Brestovcu (Nalaz i mišljenje, list 74. - 78. spisa, usmeno iznošenje nalaza na ročištu list 93. – 95. spisa).

7. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP) te je tužbeni zahtjev utvrđen djelomično osnovanim.

8. Predmet ovog postupka je tužiteljevo potraživanje u iznosu od 1.479,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 9. kolovoza 2022. do isplate temeljem računa broj 269/1/1, 361/1/1, 399/1/1, 004/1/1 i 091/1/1 izdanih od strane tužitelja tuženiku za obavljene tokarske usluge, pri čemu je račun broj 269/1/1 djelomično plaćen od strane tuženika, kao i potraživanje u iznosu od 66,69 EUR na ime obračunate kamate, i to do 8. kolovoza 2022.

9. Između stranaka nije sporno da je dio utuženog računa broj 269/2021 plaćen od strane tuženika, dok je sporna osnova i visina preostalog potraživanja.

10. Prvotno valja naglasiti, a u odnosu na tuženikove prigovore postojanja formalnih nedostataka predmetnog rješenja o ovrsi da isti nisu od utjecaja za rješenje ovog spora budući da se predmetni postupak vodi prema pravilima parničnog postupka. Bez obzira na navedeno, predmetno je rješenje o ovrsi doneseno na temelju vjerodostojne isprave propisane odredbom čl. 31. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje u tekstu: OZ) te u skladu s odredbom čl. 281. OZ-a.

11. U nalazu i mišljenju (list 74. - 78. spisa), izrađenom na okolnost da li su ostatak računa broj 269/1/1 te računi broj 361/1/1, 399/1/1, 004/1/1 i 091/1/1 evidentirani u poslovnim knjigama tuženika odnosno na okolnost visine utuženog potraživanja, a koji je nalaz sud prihvatio u cijelosti kao stručan, objektivan, logičan, obrazložen i sačinjen prema pravilima struke, te na koji stranke nisu imale primjedbe, vještak je istaknuo da je od stranaka zatražio dodatnu dokumentaciju, a na njegov zahtjev tužitelj je istu dostavio dok od tuženika nije dobio traženu dokumentaciju. Prema tome nalaz je napravljen na temelju dokumentacije u spisu i dokumentacije tužitelja. Vještak je nadalje dao opis i povezivanje utuženih računa i otpremnica pa je tako u odnosu na račun broj 269/1/1 (list 54. spisa) koji glasi na iznos od 7.503,75 kn (datum izdanja računa 3. kolovoza 2021., datum dospijeća računa 18. kolovoza 2021.) ustvrdio kako su otpremnice broj 25/2021 i broj 48/2021 (list 55. spisa) te broj 52/2021 i broj 56/2021 (list 56 spisa) uz navedeni račun. Prema pregledu računa i uplata kupaca dana 8. ožujka 2022. naplaćen je iznos od 2.000,00 kn te je preostalo potraživanje po ovome računu u visini 5.503,75 kn (list 57. spisa). Račun broj 361/1/1 (list 52. spisa) iznosi 2.013,75 kn (datum izdanja računa 13. listopada 2021., datum dospijeća 13. studenog 2021.), otpremnice uz navedeni račun su broj 67/2021 i broj 70/2021 (list 53. spisa) te prema pregledu računa i uplata kupaca račun nije naplaćen (list 57. spisa). Račun broj 399/1/1 (list 45 spisa) iznosi 1.305,00 kn (datum izdanja računa 15. studenog 2021., datum dospijeća 15. prosinca 2021.), a otpremnica uz navedeni račun je broj 84/2021 (list 46. spisa). Prema pregledu računa i uplata kupaca račun nije naplaćen (list 57. spisa). Nadalje, račun broj 004/1/1 (list 47. spisa) glasi na iznos od 135,00 kn (datum izdanja računa 20. studenog 2021., datum dospijeća računa 30. siječnja 2022.), a otpremnica uz navedeni račun je broj 86/2021 (list 48. spisa). Prema pregledu računa i uplata kupaca račun nije naplaćen (list 57. spisa). Zaključno, račun broj 091/1/1 (list 49. spisa) iznosi 2.187,50 kn (datum izdanja računa 11. ožujka 2022., datum dospijeća računa 30. ožujka 2022.), a otpremnice uz navedeni račun su broj 17/2022, broj 23/2022 (list 50. spisa) i broj 72/2021 (list 51. spisa) te prema pregledu računa i uplata kupaca račun nije naplaćen (list 57. spisa). Usporedbom sadržaja računa i sadržaja opisa usluga na Otpremnicama vještak zaključuje da su utuženi računi izdani u skladu s uslugama navedenim na otpremnicama. Nadalje, svi računi tužitelja su knjiženi u poslovnim knjigama tužitelja. S obzirom da od tuženika nije primio traženu dokumentaciju vještak se nije mogao očitovati na okolnost koje račune tuženik nije knjižio, a ukoliko ih nije knjižio smatra da je trebao priložiti barem poslovnu obavijest o povratu spornih računa, odnosno reklamaciju na sadržaj i/ili iznos tih računa. Naime Otpremnice su potpisane od strane koja je robu/uslugu primila, a računi su izdani u skladu sa sadržajem navedenih otpremnica pri čemu je od tuženika zatražio da dostavi analitičke kartice konta 2200-obveze prema dobavljaču Tokarska radionica LIM za 2021., 2022. i 2023. Također, vještak je napomenuo da se ovdje radi o poslovnom odnosu između obrta i trgovačkog društva pri čemu je izdavatelj računa obrt te su u poreznom smislu računi R-2 po kojima mogućnost odbitka pretporeza kod trgovačkog društva se ostvaruje tek po plaćanju računa. Dakle, prema mišljenju vještaka preostalo potraživanje tužitelja iznosi 11.145,00 kuna/1.479,20 EUR i to: iznos 5.503,75 kn/730,47 EUR dospijeće 18.08.2021., iznos 2.013,75 kn/267,27 EUR dospijeće 13.11.2021., iznos 1.305,00 kn/173,20 EUR dospijeće 15.12.2021., iznos 135,00 kn/17,92 EUR dospijeće 30.01.2022.g. te iznos od 2.187,50 kn/290,33 EUR dospijeće 30.03.2022. Na okolnost da li je tuženik knjižio u poslovnim knjigama utužene račune vještak se nije mogao očitovati s obzirom da tuženik nije dostavio traženu knjigovodstvenu dokumentaciju.

12. Usmeno iznoseći nalaz i mišljenje na ročištu održanom 4. veljače 2025. (list 93.

– 95. spisa) vještak je u cijelosti ostao kod pismenog nalaza i mišljenja te je istaknuo kako iz dokumentacije u spisu proizlazi da su utuženi računi potpuno identični po opisu usluga s potpisanim otpremnicama napomenuvši da je tužitelj kao obrt izdavao R2 račune, a po tim računima tuženik može koristiti odbitak pretporeza tek nakon plaćanja računa te ih ne mora niti evidentirati.

13. Svaka stranka dužna je temeljem odredbe čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221 a. ZPP-a). Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

14. Tijekom postupka tužitelj je iznio činjenice i dostavio dokumentaciju kojom dokazuje svoje tvrdnje glede postojanja poslovnog odnosa iz kojeg proizlazi tuženikova obveza plaćanja utuženih računa. Kod takvog stanja stvari, teret dokazivanja da tomu nije tako jest na tuženiku. Tuženik tijekom postupka nije dostavio niti predložio dokaze u prilog svojih tvrdnji, niti je na zahtjev vještaka dostavio zatraženu dokumentaciju, iako je prema odredbama čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, to bio dužan. Pri tome valja naglasiti i da tuženik prvotno u prigovoru odnosno odgovoru na tužbu navodi da nema u poslovnim knjigama evidentirano utuženo potraživanje, dok u daljnjem tijeku postupka ne negira da je dio utuženog računa broj 269/2021 djelomično platio.

15. Slijedom svega navedenog, budući da je tužitelj svoju obvezu prema tuženiku u cijelosti izvršio dok tuženik svoju obvezu isplate naknade nije, ovaj je sud našao tužbeni zahtjev osnovanim u cijelosti, pa je na temelju odredbe čl. 590. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) te na temelju odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a presudio kao u t. I. izreke presude.

16. Valja napomenuti kako je sud na ročištu održanom 4. veljače 2025. odlučio da se od strane tužitelja predloženi, a neizvedeni dokazi (za saslušanjem svjedoka, zastupnika po zakonu tužitelja te za izvođenje dokaza strojarskim i grafološkim vještačenjem), neće provesti uslijed čega je zaključena glavna rasprava. Naime, odredbom čl. 10. ZPP-a propisano je da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku. Uz postojeće pravne zaključke, protek vremena i stanje spisa kao takvo, svako daljnje odugovlačenje u postupanju dovelo bi do povrede načela efikasnosti i ekonomičnosti.

17. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a jer dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zatezne kamate. Ovdje treba navesti da je 30. prosinca 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23; dalje: ZID ZOO) kojim je u čl. 1. izmijenjen dotadašnji čl. 29. st. 2. na način da isti određuje da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Sukladno čl. 1. st. 4. ZID ZOO-a, referentna stopa iz st. 2. tog članka je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banka. Budući da sud po službenoj dužnosti pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava, valjalo je pravilnom primjenom odredbe čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a odlučiti kao u t. I. izreke.

18. Nadalje, odnosu na tužiteljevo potraživanje u iznosu od 66,69 EUR na ime obračunate kamate do 8. kolovoza 2022. valja naglasiti da tužitelj tijekom postupka nije dostavio dokaz odnosno obračun kamata iz kojeg bi bilo vidljivo na koje iznose i za koje vremensko razdoblje je navedeni obračun izvršen. Slijedom navedenog, tužitelj nije dokazao ni visinu tog dijela potraživanja pa je primjenom odredbe čl. 7., 219. i 451. st. 3. ZPP-a te temeljem odredbe čl. 590. ZOO-a tužbeni zahtjev u tom dijelu valjalo odbiti te odlučiti kao u t. II. izreke presude.

19. U odnosu na ovršni trošak određen rješenjem o ovrsi javnog bilježnika, predmetni platni nalog održan je na snazi, odnosno ukinut uzimajući u obzir troškove koji su bili potrebni za vođenje postupka sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a. Tako su održane na snazi odredbe naloga o isplati nastalog troška ovršnog postupka i to u dijelu koji se odnosi na predujam naknade javnog bilježnika u iznosu od 9,95 EUR što s obračunatim PDV-om (čl. 9. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku - Narodne novine broj: 9/21, 18/22 i 154/22; dalje: Pravilnik) iznosi ukupno 12,44 EUR, u dijelu koji se odnosi na ostatak naknade u iznosu od 12,44 EUR s obračunatim PDV-om (čl. 5. i 9. Pravilnika) te u dijelu koji se odnosi na sastav prijedloga za ovrhu u iznosu od 132,72 EUR sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: OT). Slijedom navedenog odlučeno je kao u t. I. izreke presude.

20. Odluku o parničnim troškovima iz t. II. i III. izreke presude sud je donio primjenom odredbe čl. 154. st. 1., čl. 155. i 164. st. 1. i 2. ZPP-a. S obzirom da je tužitelj u sporu uspio u pretežitom dijelu (95,69%), dok nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu (4,31 %), a u odnosu na koji nisu nastali posebni troškovi, tuženik mu je, u skladu s odredbama čl. 154. st. 3. i čl. 155. ZPP-a dužan nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje postupka.

21. Tužitelju je priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: OT) i to: za sastav podneska od 24. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr 8. t. 1. OT-a) uvećan za 25% PDV (Tbr 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za sastav podneska od 1. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT-a) uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) što ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 30. listopada 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) što uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) ukupno iznosi 250,00 EUR, za zastupanje na ročištu održanom 4. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a) što uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) ukupno iznosi 250,00 EUR te za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 3. OT-a) što uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 46. OT-a) ukupno iznosi 125,00 EUR. Dakle, tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 1.125,00 EUR slijedom čega je odlučeno kao u t. III. izreke presude.

22. Odluka o zatraženoj zateznoj kamati na dosuđeni iznos troška temelji se na odredbi članka 151. ZPP-a, a visina stope određena je prema odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a.

23. Tužitelju nije posebno dosuđen zatraženi trošak ovršnog postupka, jer je isti tužitelju priznat održavanjem na snazi platnog naloga iz rješenja o ovrsi i za taj dio. Zagreb, 10. veljače 2025.

SUDAC:

Aleksandra Gumzej

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petanest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. U sporu male vrijednosti (do 6.636,14 EUR) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.