REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1728/2024-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja ZU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, zastupano po punomoćniku Zdravku Kačiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Kačić & Brbora, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2025, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba djelomično povučena za iznos od 2.467,15 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, da tužitelju ZU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.823,45 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 5. kolovoza 2017. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, da tužitelju ZU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 3.177,68 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ZU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu 1.649,67 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 7. veljače 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 20. srpnja 2017. došlo do pomorske nezgode u kojoj je nastala materijalna šteta na plovilu, brodici reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja, a koje je bilo u trenutku nezgode osigurano policom kasko osiguranja brodica i jahti kod tuženika. Tužitelj je štetu prijavio kod tuženika te je tuženik izvršio izvid štete, a tuženik nije ponudio tužitelju naknadu štete.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori da je sa tužiteljem sklopio ugovor o osiguranju temeljem kojega je izdana polica osiguranja broj [broj police osiguranja]-17291584, niti da je tužitelj 2. kolovoza 2017. prijavio štetni događaj od 20. srpnja 2017., u kojem je došlo do oštećenja na brodici reg. oznake [registarska oznaka]. Ističe da je ugovorena odbitna franšiza te se poziva na odredbu iz čl. 29.st.1 Uvjeta osiguranja prema kojoj osiguranik nema pravo na naknadu štete prije nego što oštećeno plovilo popravi ili izgubljene dijelove zamijeni, osim kada se šteta likvidira prema nagodbi, ili ako plovilo bude prodano pa takvo oštećenje ili izgubljeni dijelovi imaju utjecaja na kupoprodajnu cijenu. U takvom slučaju isplaćuje se prema procijenjenim troškovima popravka plovila ili zamjene dijelova u vrijeme nastanka štete. Nadalje ističe da je odredbom iz čl. 29. st. 3. Uvjeta osiguranja ugovoreno da se šteta likvidira prema nagodbi, a ne prema računima popravka, predračunska vrijednost popravka odobrenog od strane osiguratelja umanjuje se za 30%. Navodi da je tuženik po prijavi štete pristupio obradi prijave te je organizirao uviđaj i procjenu štete. Navodi da tužitelj nije izvršio popravak brodice već je dostavio ponudu društva Bova d.o.o. Procjenitelji tuženika utvrdili su vrstu i opseg štete te su procijenili visinu nastale šptete na iznos od 11.500,00 kn. Imajući u vidu odredbu čl. 29.st.3 općih uvjeta te odbitnu franšizu, tuženik smatra da šteta iznosi 6.500,00 kn, dok preko navedenog iznosa tužbeni zahtjev smatra neosnovanim.

3. Podneskom od 21. siječnja 2022. tužitelj navodi usklađuje tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka te potražuje isplatu iznosa od 53.411,25 kn sa zakonskim zateznim kamatama, dok je na raspravi održanoj 25. svibnja 2022. smanjio tužbeni zahtjev uzimajući u obzir činjenicu da je nesporno ugovorena odbitna franšiza u iznosu od 2.000,00 kn te potražuje isplatu iznosa od 51.411,25 kn/6.823,45 Eura. Tuženik se u oba slučaja nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, slijedom čega je sud odlučio kao u izreci rješenja temeljem čl. 193. st. 2 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a).

4. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: ponudu broj 180307 (list 4 spisa), dopis tuženika (list 5 spisa), uvjete za osiguranje brodica i jahti (list 14-22, 142-191, 193-194 spisa), policu osiguranja (list 29-30 spisa), slike (list 31-61 spisa), izvješće o pregledu štete na plovilima (list 66-84 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku Čedomiru Čoviću (list 108-112, 126-129, 216-218 spisa), saslušao je tužitelja (list 207-208 spisa.

5. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka ĆU i ŠU, zaposlenika tuženika na okolnost vrste i opsega oštećenja te visine nastale štete niti je saslušao svjedoka AU, budući da se vrsta i opseg oštećenja te visina štete utvrđuju vještačenjem. Valja istaknuti i to kako su zaposlenici tuženika izvršili izvid štete te su sačinili slike, a nije sporno da isti nisu rastavljali motor niti su prisustvovali rastavljanju motora, a što proizlazi iz izvješća o pregledu štete.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Među strankama je sporna visina štete i pravo tužitelja na isplatu iste preko iznosa od 6.050,00 kn.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka Čedomira Čovića proizlazi da popravak trupa i tubusa na plovilu tužitelja je moguće kvalitetno provesti popravkom oštećenog trupa i krpanjem tubusa, a troškovi takvog zahvata bi iznosili 12.000,00 kuna bez PDV-a. Popravak pogonskog motora moguće je kvalitetno provesti zamjenom kućišta pogonske osovine propelera, a troškovi takvih zahvata iznosili bi 30.729,00 kuna bez PDV-a pa je vještak utvrdio da ukupna visina štete na plovilu iznosi 53.411,25 kuna/ 7.088,89 Eura sa uključenim PDV-om. Vještak u svom nalazu i mišljenju, a u odnosu na stupanj oštećenja pogonskog motora i troškove popravka navodi da je u izvješću o pregledu štete na plovilima navedeno da nije potrebna zamjena "noge" već je oštećenje moguće popraviti ravnanjem peraje pete i navaljivanjem otkinutog djela, a trošak takvog popravka iznosio bi oko 1.500,00 kuna paušalno. Vještak je utvrdio da prilikom pregleda oštećenog plovila i motora procjenitelj tuženika nije izvršio detaljan pregled svih dijelova od kojih se sastoji pogonski sklop osovine propelera smještenih u kućište, kako bi se utvrdilo da li su neki od njih oštećeni toliko da bi ih bilo potrebno zamijeniti. Nadalje vještak je utvrdio da nema pouzdanih podataka temeljem kojih bi se sa sigurnošću moglo reći da li je u štetnom događaju došlo do oštećenja zbog kojih je kućište pogonske osovine propelera sa svim pripadajućim sklopovima potrebno zamijeniti ili je dovoljno samo popraviti savinutu i odlomljenu peraju. Nadalje, vještak je naveo da je u praksi poznato da prilikom zapinjanja propelera tijekom plovidbe na neki čvrsti predmet u moru, u pravilu dolazi do oštećenja i deformacije donjeg dijela noge motora i krila propelera, a posljedično često i do oštećenja osovine i zupčaničkog sklopa pogona propelera pa je u takvom slučaju potrebno izvršiti kontrolu svih dijelova pogonskog sklopa i kućišta a što u konkretnom slučaju nije učinjeno niti dokumentirano. Vještak zaključuje da se može reći da je udarac koji je prouzročio savinuće i lom peraje bio dosta jak pa je moguće da je čitavo kućište deformirano u toj mjeri da ga je potrebno zamijeniti. Nadalje vještak je utvrdio da se kućište kao rezervni dio isporučuje zajedno sa ležajevima osovine propelera ali bez zupčanika te da se može kupiti kao posebnu stavku po cijeni od 29.104,00 kuna neto. Nadalje, vještak je utvrdio da kućište sa svim elementima pogona se može nabaviti po cijeni od 5.262,27 Eura neto. Budući da se u ponudi servisa Bova d.o.o. nije predviđala zamjena propelera, vještak pretpostavlja da isti nije bio toliko oštećen da ga je potrebno zamijeniti, a temeljem toga zaključio je da niti osovina propelera niti zupčanički sklop nisu mogli biti oštećeni pa nije potrebno mijenjati čitavu nogu motora. Vještak je istaknuo da je u slučajevima kada je kućište osovine propelera uslijed udarca deformirano, isto je preporučljivo zamijeniti kako bi se izbjegla mogućnost bilo kakvog posljedičnog kvara pogonskog sklopa do kojeg može doći zbog deformacije kućišta.

9. U podnesku od 21. kolovoza 2020. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka te u bitnome navodi da je vještak pogrešno utvrdio da bi dio krila vijka mogao biti oštećen uslijed udara o dno u vožnji te da bi u slučaju da je do oštećenja došlo na način kako je to vještak utvrdio, došlo do oštećenja svih krila na vijku, a iz čega proizlazi da oštećenja vijka nisu posljedica udara o dno tijekom plovidbe. Nadalje, tuženik smatra da je oštećenje propelera posljedica udara lokalnog karaktera, a ne postoji mogućnost posljedičnog oštećenja ostalih radnih dijelova. Nadalje, navodi da se sukladno uputi proizvođača porivnog motora (Volvo Penta) popravak oštećenja aluminijskog ruba pete vrši se zavarivanjem donjeg ruba pete.

10. Tužitelj je u podnesku od 23. veljače 2021. u bitnome prihvatio nalaz i mišljenje vještaka te je nakon što je vještak 04. ožujka 2021. dao nalaz i mišljenje na ročištu uskladio tužbeni zahtjev u skladu sa visinom koju je utvrdio vještak Čedomir Čović.

11. Na ročištu održanom 04. ožujka 2021. u odnosu na prigovor tuženika, a vezano za dinamiku oštećenja vještak je naveo da je oštećenje trupa plovila u vidu struganja karakteristično za slučaj kada ono tijekom plovidbe naiđe na neku pličinu ili na hrid, pa onda postruže po toj zapreci pod vodom. U slučaju da se radi o hridi, onda je moguće da postruže po hridi sa donjim dijelom pogonskog motora poput pete ili brodskim vijkom pa da isto bude oštećeno. Takvom mišljenju ide u prilog činjenica da je peraja pete pogonskog motora u ovom slučaju oštećena na način da je savinuta te je odlomljen jedan njezin dio. Do takva dva oštećenja na plovilu može doći tijekom njegovog kretanja ili eventualno u slučaju jakog olujnog nevremena sa visokim valovima, ako bi plovilo bilo u stanju mirovanja ili na vezi pa da takvo plovilo bude nabačeno na pličinu, neku hrid ili obalu. Nadalje, vještak je istaknuo da se peraja pete i kućište pete propelera konstrukcijski nalaze ispod propelera, pa tijekom vožnje prvo nalijeće na prepreku. U takvom slučaju glavninu udara odnosi peta motora s perajom, a čitav motor biva na nosačima odignut prema gore tako da brodski vijak ili propeler bude ukošen, pa je moguće da tijekom prolaska preko prepreke zapne, ne sa sva tri, nego sa jednim ili dva svoja krilca. Nadalje, propeler je konstrukcijski osiguran od težih oštećenja u slučaju zapinjanja za dno tijekom plovidbe na način da ima osigurač koji prilikom zapinjanja pukne te se na taj način propeler automatski prestane kretati. Na taj način ne dolazi do oštećenja ostalih krilca propelera. Nadalje vještak je naveo da se u konkretnom slučaju radi o motoru proizvođača Ervinrude a ne o motoru proizvođača Volvo Penta. Vještak je naveo da se u slučajevima mehaničkog oštećenja kućišta strojnih dijelova od proizvođača u pravilu inzistira na zamjeni polomljenog dijela pa mu nije prihvatljiv prigovor tuženika vezano za način popravka. Vještak je istaknuo da prilikom pregleda oštećenog plovila i motora koji je obavio procjenitelj tuženika, nije izvršen detaljan pregled svih dijelova od kojih se sastoji pogonski sklop osovine propelera smješten u kućište kako bi se utvrdilo da li su neki od njih oštećeni toliko da bi ih bilo potrebno zamijeniti. Temeljem djelomičnog pregleda vanjskim zapažanjem procjenitelj tuženika nije mogao utvrditi potpuni opseg oštećenja jer bi trebao prisustvovati rastavljanju pogonskog sklopa propelera i kontroli svih elemenata pogona koji se nalaze u kućištu pete motora. Budući da vještak nije prisustvovao rastavljanju motora zbog čega nije mogao utvrditi da su se unutarnji dijelovi pogonskog sklopa oštetili makar bi to tehnički i bilo moguće. Zbog toga je za popravak motora predvidio da se zamijeni oštećeno kućište koje se isporučuje sa ležajevima osovine propelera, ali bez zupčanika i ostalih elemenata pogona. Samo golo kućište bez ležajeva nije moguće kupiti.

12. Tuženik je i dalje prigovarao nalazu i mišljenju vještaka smatrajući da je tehnički nemoguće objašnjenje o izostanku oštećenja u slučaju udara o dno te da priložena uputa proizvođača Volvo Penta pobija tvrdnju vještaka da se zavarivanje donjeg ruba pete nikada ne vrši i da to ne preporučaju proizvođači, kao i da vještak ne prepoznaje ni tip motora s navedene upute.

13. Ovaj sud smatra da je nalaz i mišljenje vještaka logičan i izrađen u skladu sa pravilima struke.

14. Vještak je jasno odgovorio na sva pitanja koja mu je tuženik postavio te je otklonio sve prigovore na nalaz i mišljenje vještaka. Činjenica da proizvođač Volvo Penta dopušta zavarivanje donjeg ruba pete, ne znači da je isto dopušteno kao popravak konkretnog motora drugog proizvođača Ervinrude. Nadalje, vještak je logično i u skladu sa pravilima struke opisao dinamiku u kojoj mogu nastati oštećenja na plovilu, a koja su se dogodila u konkretnom slučaju. Valja istaknuti i činjenicu da procjenitelj tuženika nije u skladu sa pravilima struke procijenio štetu nastalu na plovilu budući da nije prisustvovao rastavljanju oštećenog motora pa nije niti mogao utvrditi da li postoji oštećenje unutarnjih dijelova pogonskog sklopa. Nadalje, a imajući u vidu činjenicu da je tužitelj u svom iskazu naveo da je predmetno plovilo koristio nakon što je djelomično sanirao oštećenje kao i protek vremena od samog štetnog događaja više nije moguće utvrditi postojanje nekih drugih oštećenja naknadnim pregledom plovila. Imajući u vidu navedeno, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za izvođenjem novoga vještačenja po vještaku prometne struke.

15. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na način da je vozio plovilo u blizini otoka Cresa kod otočića Zeče gdje je zapeo za hrid koju nije vidio, a more je bilo plitko uslijed čega je brod stao i više nije bio u voznom stanju. Nakon nezgode izvukao je brod na obalu te ga je odvezao u Zagreb radi procjene štete kod trgovačkog društva Bova d.o.o. a koji su mu dali ponudu za popravak. Naknadno da su mu u navedenom društvu djelomično popravili štetu tako da su petu i propeler izravnali i pokrpali oštećenja na tubusima i trupu broda odnosno plastiku koja se nalazi na donjem dijelu broda. Tužitelj je iskazao da nije platio za navedeni popravak budući da mu društvo Bova d.o.o. nije izdalo račun, a imajući u vidu činjenicu da se zakomplicirala isplata osigurnine. Isti je naveo da propeler na plovilu nije bio oštećen.

16. Sud smatra da je iskaz tužitelja istinit te je logičan.

17. Nije neživotno i nelogično da nije platio trošak popravka društvu Bova d.o.o. Uobičajeno je da serviseri vrše popravak štete očekujući pritom naplatu naknade za popravak od osiguravajućeg društva ili po naplati štete od osiguravajućeg društva. Činjenica da je tužitelj popravio plovilo na način su petu i propeler izravnali i pokrpali oštećenja na tubusima i trupu broda odnosno plastiku koja se nalazi na donjem dijelu broda ne znači da tuženik nije dužan isplatiti osigurninu u visini kako ju je utvrdio vještak Čedomir Čović.

18. Iz police osiguranja sud je utvrdio da je isti sa tuženikom kao osiguravateljem sklopio tužitelj kao ugovaratelj i osiguranik pri čemu je ugovoren pomorski kasko za brodice i jahte za osobne potrebe sa svrhom osiguranja od 200.000,00 kuna i odbitnom franšizom po štetnom događaju od 1% svote osiguranja. Iz police osiguranja proizlazi da su sastavni dio ugovora uvjeti za osiguranje brodica i jahti (221-0212).

19. Iz uvjeta za osiguranje brodica i jahti broj 221-0212 (dalje: uvjeti) u članku 4 proizlazi da je predmet osiguranja osiguran od svih šteta do kojih dođe zbog pomorske ili prometne nezgode. Odredbom čl. 4 uvjeta propisano je da osiguranjem nisu pokrivene štete koje su nastale zbog krajnje nepažnje osiguranika, osobe koja se koristi plovilom uz osiguranikovu suglasnost te osoba za čije postupke oni odgovaraju prema zakonu.

20. Ovaj suda smatra da tuženik nije dokazao da je šteta nastala zbog krajnje nepažnje tužitelja prilikom upravljanja plovilom.

21. Člankom 10 uvjeta propisano je osiguratelj obvezan nakon prijave štete imenovati i ovlastiti osobu koja u roku od 3 dana mora obaviti uvide i procjenu štete. Ako osiguratelj to propusti učiniti u navedenom roku, osiguranik može sam organizirati procjenu i početi s otklanjanjem štete pri čemu mora osigurati dokaze vezano uz nastanak osiguranog slučaja i opseg oštećenja. Osiguratelj je dužan isplatiti naknadu iz osiguranja u roku do 30 dana od kada zaprimi odštetni zahtjev sa podacima i dokumentacijom iz koje se može utvrditi njegova obveza iz ugovora o osiguranju.

22. Odredbom članka 22 uvjeta propisano je da naknada štete obuhvaća stvarne troškove popravka i dovođenja plovila u prvotno stanje u slučaju djelomične štete.

23. Odredbom članka 29 uvjeta propisano je da osiguranik nema pravo na naknadu štete prije nego što oštećeno plovilo popravi ili izgubljene dijelove zamijeni osim u slučajevima kada se šteta likvidira prema nagodbi ili ako plovilo bude prodano pa takvo oštećenje ili izgubljeni dijelovi imaju utjecaja na kupoprodajnu cijenu. Nadalje, propisano je da u slučaju kada se šteta likvidira prema nagodbi, a ne prema računima popravka, predračunska vrijednost popravka odobrena od strane osiguratelja, (uključeno materijal i cijena rada) smanjuje se za 30 %.

24. Odredbama čl. 942. ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.,) propisano je da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza. Ovaj sud smatra da je odredba iz članka 29.st 3. uvjeta za osiguranje brodica i jahti ništetna budući da bi njezina primjena bila nepravična i pretjerano stroga za osiguranika.

25. Budući da je iz nalaza i mišljenja vještaka Čedomira Čovića sud utvrdio visinu štete na plovilu u iznosu od 53.411,25 kuna, da odbitna franšiza iznosi 2.000,00 kuna, sud je utvrdio da tužitelj ima pravo na isplatu osigurnine temeljem sklopljene police kasko osiguranja u iznosu od 51.411,25 kuna / 6.823,45 Eura te je za navedeni usvojio tužbeni zahtjev. U konkretnom slučaju tuženik je dužan ispatiti tužitelju naknadu štete koja je jednaka troškovima popravka i dovođenja plovila u prvotno stanje, a navedeno iznosi upravo 53.411,25 kuna, umanjeno za odbitnu franšizu.

26. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim da je tužitelj 2. kolovoza 2017. podnio prijavu štete. Budući da je tužitelj postavio tuženiku zahtjev za naknadu štete 2. kolovoza 2017. i da mu tužitelj nije isplatio osigurninu u roku od 30 dana sukladno odredbi iz čl. 943 st.2. ZOO-a, tužitelj sukladno odredbi iz čl. 943.st.4. ZOO-a ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju. Budući da je tužitelj zahtijevao isplatu zakonskih zateznih kamata od 5. kolovoza 2017., a koji datum je kasniji od prijave štete, sud je dosudio isplatu zateznih kamata od zatraženog datuma.

27. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 dalje: Tarifa).

28. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), zastupanje na ročištima 19. ožujka 2019., 4. ožujka 2021., 6. prosinca 2021., 21. siječnja 2022., 25. svibnja 2022., 26. travnja 2023., 20. siječnja 2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura svako), sastav podneska od 23. veljače 2021., 27. prosinca 2021., (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura svako), zastupanje na ročištu za objavu presude. (Tbr. 9. toč. 3. OT-100,00 Eura) odnosno ukupno 2.100,00 Eura, što uvećano za PDV ukupno iznosi 2.625,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 139,36 Eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 114,69 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova vještačenja u iznosu od 298,63 Eura, pa je tužitelju dosuđen ukupan trošak od 3.177,68 Eura.

29. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 3. prosinca 2018., 30. travnja 2019., 12. srpnja 2019., 14. studenog 2019., 7. veljače 2020., 4. lipnja 2021., 15. prosinca 2021., 5. srpnja 2022. i 22. srpnja 2022. budući da isti nisu bili nužni za vođenje postupka ili su nastali krivnjom tužitelja. Tužitelj nema pravo na naknadu sastava podnesaka od 19. ožujka 2019. i 21. siječnja 2022. budući da su isti predani na ročištima koja su se održavala navedenog datuma, a za koja ročišta je sud priznao tužitelju troškove zastupanja. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na presudu preko dosuđenog iznosa. Slijedom navedenog sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.649,67 Eura.

30. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

31. Tuženik nema pravo na naknadu troškova zbog djelomičnog povlačenja tužbe budući da zbog istoga tužitelju nisu nastali dodatni troškovi, a imajući u vidu činjenicu da vrijednost predmeta spora prilikom podnošenja tužbe i u trenutku donošenja presude je bila u tarifnom razredu od 1.327,01 Eura do 13.272,00 Eura OT. U Zagrebu, 10. veljače 2025.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu)

2. pun. tuženika