Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. R1-122/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŠJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Matku Sanjinu Jovanoviću i dr., odvjetnicima u Poreču-Parenzo, protiv predloženice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, zastupane po ODO-u u Pazinu, radi osnivanja nužnog prolaza, nakon provedenog postupka

r i j e š i o  j e

I Sastavni dio ovog rješenja je situacijski nacrt, prikaz služnosti prolaza, izrađen u studenom 2024. od mr.sc. UJ, dipl.ing.geod. (str. 44. spisa, dalje: nacrt).

II Osniva se nužni prolaz, kao služnost staze i kolnika, u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, preko dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u nacrtu označen žutom bojom, kao poslužne.

III Obvezuje se predlagatelj platiti predloženici novčanu naknadu u iznosu od 1.062,00 eur, u roku od 60 dana.

IV Uvjet za osnivanje nužnog prolaza iz t. I i II je isplata novčane naknade iz t. III.

V Ovlašćuje se predlagatelj da na temelju ovog rješenja i dokaza o isplati novčane naknade iz t. III ishodi upis nužnog prolaza iz t. I i II u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1. Predlagatelj tvrdi da je vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, u k. o. [katastarska općina], u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], i to k. č. br. [katastarska čestica], Šeraje, ukupne površine od 6138 m2. Predloženica da je vlasnica nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, u k. o. [katastarska općina], u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], i to k. č. br. [katastarska čestica], Šeraje, ukupne površine 1818. Navedena nekretnina predlagatelja da nema pristup s javne prometnice, a jedina prikladna i izravna veza s javnim putom – cestom smještenom na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], moguća da je isključivo preko nekretnine u vlasništvu predloženice označene kao k. č. br. [katastarska čestica] šuma, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Uvidom u katastarski plan i analizom položaja navedenih nekretnina uočava da se da nekretnina predlagatelja ne graniči s javnim putom i da je okružena drugim nekretninama u privatnom i državnom vlasništvu, što da znatno otežava pristup i smanjuje korisnost nekretnine predlagatelja. Budući da nekretnina u vlasništvu predlagatelja nema nikakvu pristupnu vezu na prometni prilaz, to da će osnivanjem nužnog prolaza kao prava služnosti staze i kolnika na nekretnini predloženice, korist za nekretninu predlagatelja uvelike nadmašiti štetu koja da na nekretnini u vlasništvu predloženice može nastati osnivanjem tražene služnosti. Slijedom navedenog, predlagatelj predlaže da sud, nakon što se izvedu predloženi dokazi i provede cijeli postupak, donese rješenje kojim se osniva nužni prolaz kao pravo služnosti staze i kolnika u korist nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, na teret nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao poslužne, u širini od 3,5 m, ukupne površine koju će predlagatelj precizirati nakon provedenog vještačenja, uz naknadu za umanjenje vrijednosti poslužne nekretnine predloženici prema cijeni utvrđenoj po ovlaštenom vještaku i naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Poreču – Parenzo da po pravomoćnosti ovog rješenja na prijedlog stranke, uz dokaz o uplati dosuđene naknade za umanjenje vrijednosti poslužne nekretnine, izvrši uknjižbu prava nužnog prolaza.

2. Predloženica u odgovoru na prijedlog navodi da je odredbom čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) propisano da će se nužni prolaz osnovati na zahtjev vlasnika nekretnine ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini. U svezi citirane zakonske odredbe, predloženica predlaže da se u daljnjem tijeku postupka odredi uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, a koji da je dokaz i predložen od strane predlagatelja, sve kako bi se utvrdilo da li je predloženi nužni prolaz jedini mogući način pristupa predlagateljevoj nekretnini, odnosno kako bi se utvrdilo da li do predlagateljeve nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom, te da li se nužni prolaz sa manje opterećenja može odrediti preko drugih susjednih nekretnina. Slijedom navedenog, predloženica predlaže da se od mjerničnog vještaka zatraži ortofoto snimak sa uklopom katastarskog plana za predmetne nekretnine te očitovanje o svim mogućim pristupima nekretnini predlagatelja te da sačini skicu mogućih pristupa na dostavljenom ortofoto snimku odnosno da se mjernični vještak očituje da li se nužni prolaz s manje opterećenja može odrediti preko drugih susjednih nekretnina ili sa manje opterećenja za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osim na način kako je to predložio predlagatelj. Predloženica također smatra da je, a nakon što se udovolji zakonskim uvjetima za osnivanje nužnog prolaza, u postupku potrebno provesti i vještačenje po vještaku odgovarajuće struke (gospodarske ili građevinske struke - ovisno o tome da li se nekretnina nalazi izvan ili unutar granica građevinskog područja) i to na teret predlagatelja, a sve kako bi se utvrdila visina novčane naknade koja bi imala pripasti predloženici na ime obeštećenja za umanjenje vrijednosti nekretnine na kojoj se osniva nužni prolaz. Posebno se ističe da je potrebno da vještak odgovarajuće struke (gospodarske ili građevinske struke - ovisno o tome da li se nekretnina nalazi izvan ili unutar granica građevinskog područja) nastalu štetu vlasniku poslužne nekretnine iskaže kao vrijednost dijela nekretnine koji je predložen za nužni prolaz uvažavajući i eventualno umanjenje vrijednosti nužnim prolazom opterećene nekretnine odnosno vlasniku poslužne nekretnine da pripada puna novčana naknada za sve što će on trpjeti i biti oštećen, a koja da ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje (u prilogu da se dostavlja rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 1259/2012 od 16. prosinca 2015. godine).

3. Prema čl. 224. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) nužni prolaz preko nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Prema st. 2. istog članka nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.

4. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: izvatke iz BZP-a (4-6), uvjerenje o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Grada Poreča od 22. svibnja 2024. (22) i izvode iz katastarskog plana (10-11). Provedeno je vještačenje po vještaku mjernične struke i procjenitelju nekretnina (38-52 i 60-61). Nisu izvedeni drugi dokazi, jer su već oni izvedeni bili dostatni za utvrđenje odlučnih činjenica.

5. Uvidom u izvatke iz BZP-a utvrđeno je da je predlagatelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao Šeraje, oranica, šuma, s površinom od 6138 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predloženica je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao Šeraje, šuma, s površinom od 1818 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predloženica je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao put, s površinom od 2898 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Uvidom u izvode iz katastarskog plana utvrđeno je da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne, te da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također, susjedne. K. č. br. [katastarska čestica] se nalazi između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Uvidom u uvjerenje o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Grada Poreča od 22. svibnja 2024. utvrđeno je da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze izvan granica građevinskog područja.

Vještačenjem je utvrđeno, u bitnom, da je k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica zaraštena manje vrijednom vegetacijom. K. č. br. [katastarska čestica] je u naravi šuma zaraštena manje vrijednom vegetacijom. K. č. br. [katastarska čestica] je u naravi djelomično zarašten poljski put. K. č. br. [katastarska čestica] samo manjim dijelom svoje sjeverne međe graniči sa k. č. br. [katastarska čestica], a većim dijelom sa k. č. br. [katastarska čestica]. K. č. br. [katastarska čestica] cijelom svojom južnom međom graniči sa k. č. br. [katastarska čestica]. Ne postoji neposredna direktna veza k. č. br. [katastarska čestica] i javnog puta k. č. br. [katastarska čestica], jer k. č. br. [katastarska čestica] ne graniči s javnim putem. Najprikladnija putna veza je od javnog puta k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica] preko dijela k. č. br. [katastarska čestica]. K. č. br. [katastarska čestica] manjim dijelom svoje sjeverne međe ima direktan kontakt s javnim putem k. č. br. [katastarska čestica], te potom uz zapadnu među prema k. č. br. [katastarska čestica] preko k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica]. Na situacionom planu je ucrtan najprikladniji pristup služnosti prolaza markiran žutom bojom. Kako ne postoji nikakva putna veza između k. č. br. [katastarska čestica] i javnog puta k. č. br. [katastarska čestica], ne postoji niti mogućnost alternativnog pristupa. Nužni prolaz (za prolaz i provoz) je uvjetovan i oblikom k. č. br. [katastarska čestica], jer na sjevernoj međi graniči manjim dijelom sa k. č. br. [katastarska čestica]. Potom bi nužni prolaz išao po zapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] uz među prema k. č. br. [katastarska čestica], i to od sjevera prema jugu sa širinom pristupa 3 m, dužine 59 m, odnosno, u površini od 177 m2. Otvaranjem nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] povećava se sama vrijednost k. č. br. [katastarska čestica], jer se osigurava mogućnost, u poljoprivrednom smislu, pristupa istoj poljoprivrednom mehanizacijom. Time je korist za k. č. br. [katastarska čestica] veća od štete na k. č. br. [katastarska čestica]. Prometna vrijednost k. č. br. [katastarska čestica], koja ima površinu od 1818 m2, je 10.908,00 eur. Ako se preko k. č. br. [katastarska čestica] osnuje nužni prolaz (za prolaz i provoz) u navedenoj površini za korist k. č. br. [katastarska čestica], prometna vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] se smanjuje za 318,60 eur. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je put koji prolazi između velikog broja nekretnina koje se nalaze s njegove sjeverne i južne strane. Taj put je u jednom dijelu zarašten, ali je prohodan i dostupan je za korištenje većem broju raznih korisnika. Sa istočne strane se taj put spaja sa makadamskim putem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji se pak spaja s lokalnom asfaltiranom cestom. Ovaj put je javni put, upisan je kao put i njegova kultura je put. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema stabala veće vrijednosti, već samo nevrijedno raslinje, te je u smislu prometne vrijednosti treba procjenjivati kao poljoprivredno zemljište.

Predlagatelj je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak podnio pismeno prije rasprave. Predloženica je, pak, imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak podnio pismeno prije rasprave (da vještak nije dao odgovor na pitanje da li k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja javni put, da je vještak dao odgovor da se radi o zaraštenom poljskom putu, a koji da ne može biti javni put – javna površina, da ta k.č. ne odgovara definiciji javne površine iz Zakona o komunalnom gospodarstvu, da je k. č. br. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi po kulturi označena kao šuma, da ista u Geoportalu u naravi također predstavlja šumu, te da stoga prometna vrijednost iste ne može biti procijenjena prema parametrima za poljoprivredno zemljište).

Nakon što je vještak usmeno na raspravi iznio svoj nalaz i mišljenje i očitovao se na primjedbe predloženice, ista nije imala izričitih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka (u smislu upućivanja na konkretne objektivne elemente koji bi izazivali sumnju u stručnost tog nalaza i mišljenja). Sud nalaz i mišljenje vještaka ocjenjuje nepristranim, temeljitim, logičnim i stručnim. Za naglasiti je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom na utvrđenja vještaka, predstavlja javni put. To iz sljedećih razloga: ta nekretnina je u zemljišnoj knjizi označena kao put i uknjižena kao vlasništvo Republike Hrvatske, u naravi je prohodan put koji se proteže između velikog broja nekretnina i spaja se sa makadamskim putem koji se pak spaja s lokalnom asfaltiranom cestom, te je dostupan za korištenje većem broju raznih korisnika. Zbog navedenih razloga, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka.

S obzirom da do k. č. br. [katastarska čestica] nema direktne putne veze s javnim putem, da je najprikladnija putna veza do ove nekretnine preko dijela k. č. br. [katastarska čestica], koji je na situacijskom nacrtu, prikazu služnosti prolaza (dalje: nacrt) označen žutom bojom, te da je korist od otvaranja nužnog prolaza za poljoprivredno korištenje k. č. br. [katastarska čestica] veća od štete na k. č. br. [katastarska čestica], to je ispunjena pretpostavka, iz čl. 224. st. 1. ZV-a, da se preko navedenog dijela k. č. br. [katastarska čestica], kao poslužne, osnuje nužni prolaz, kao služnost staze i kolnika, za korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Prema čl. 224. st. 4. ZV-a sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele.

Kako će se osnivanjem nužnog prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], površinom koja je u nacrtu označena žutom bojom, prometna vrijednost ove nekretnine smanjiti za 318,60 eur, to taj novčani iznos predstavlja ono što će vlasnik te nekretnine zbog toga trpjeti i biti oštećen.

Međutim, kao što je citiranim čl. 224. st. 4. ZV-a propisano, naknada za ono što će vlasnik poslužne nekretnine zbog osnivanja nužnog prolaza trpjeti i biti oštećen ne može biti manja od one za koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje.

Prema čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

Kako je prometna vrijednost k. č. br. [katastarska čestica], koja ima površinu od 1818 m2, 10.908,00 eur, to je prometna vrijednost dijela ove nekretnine koji je na nacrtu označen žutom bojom (koji dio ima površinu od 177 m2) 1.062,00 eur. Shodno tome, naknada vlasniku poslužne nekretnine ne može biti manja od ovog iznosa, te je to iznos koji je predlagatelj obvezan platiti predloženici.

5. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

U Poreču-Parenzo, 10. veljače 2025.

S u d a c:

Alen Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. predlagatelju p.p.,

2. predloženici po zastupniku.

S u d a c: