Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ovr-320/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu Alenki Laptalo, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomiju Miladinoviću, odvjetniku iz Pule, protiv ovršenika Building Invest d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 20744714635, zastupanog po punomoćniku Aleksandru Puhu, odvjetniku iz Pule, radi pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, povodom žalbe ovršenika podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola, broj Ovr-1063/2024-4 od 27. studenog 2024., dana 10. veljače 2025.

r i j e š i o  je

I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, broj Ovr-1063/2024-4 od 27. studenog 2024.

II. Odbija se ovršenik sa zahtjevom za naknadu troška u povodu žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - bjanko zadužnice poslovni broj: OV-13112/2022 od 25. svibnja 2022., solemnizirane po javnom bilježniku Nansi Kopić iz [adresa].

2. Protiv prvostupanjskog rješenja ovršenik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.U žalbi tvrdi da mu nije dostavljeno očitovanje ovrhovoditeljice kako bi se na isto mogao očitovati, pa da je ovim propustom u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP.U nastavku žalbe očituje se na navode očitovanja ovrhovoditeljice, te izlaže da stranke nisu u ugovornom odnosu, da članica uprave ovršenika nikada nije vidjela Predugovor o prodaji nekrenina od 16. listopada 2023., da nije sklopila i potpisala Ugovor o cesiji od 3. travnja 2024., niti predala ovrhovoditeljici bjanko zadužnicu poslovni broj OV-13112/2022 od 25. svibnja 2022. , već je zadužnicu predala trgovačkom društvu Project learning strategies d.o.o., [adresa], kao osiguranje za povrat zajma odobrenog Otium resort d.o.o.Nadalje, izlaže financijsko stanje društva Otium resort d.o.o.U odnosu na vjerojatnost nastanka nenaknadive štete, tvrdi da su financijska izvješća ovršenika za 2023. godinu dostupna na stranicama sudskog registra, da je iz računa dobiti vidljivo da je ovršenik 2022. i 2023. godine poslovao s gubitkom, pa je zbog naplate predmetne tražbine u izravnoj naplati upitno poslovanje ovršenika, kao i održivost poslovanja.U prilogu žalbe dostavlja financijski izvještaj, bilancu i račun dobiti. Predlaže drugostupanjskom sudu da prihvaćanjem žalbe preinači prvostupanjsko rješenje i odgodi izravnu naplatu ili da rješenje ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.Traži trošak žalbe.

3. U očitovanju na žalbu ovrhovoditelj je osporio žalbene navode.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjsko rješenje nije zahvaćeno bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. tog Zakona.

6. Donošenjem odluke o prijedlogu za odgodu, nakon što je ovrhovoditelj u zakonskom roku dostavio svoje očitovanje o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, ovršenik nije onemogućen u raspravljanju.Naime, prema odredbi članka 65. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ) o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.Navodi prijedloga za odgodu u kojem je ovršenik u odnosu na vjerojatnost nastanka nenaknadive štete, tek uopćeno naveo da takva vjerojatnost postoji zbog imovnog stanja ovrhovoditelja, visine tražbine koja se ostvaruje i činjenice da ovršenik ima nenaplaćenih potraživanja prema ovrhovoditelju, ne iznoseći niti jednu konkretnu činjenicu koja potkrepljuje ove tvrdnje, nisu okolnosti koje su nalagale prvostupanjskom sudu da nakon dostavljenog očitovanja ovrhovoditelja ne odluči o prijedlogu.Time što je prvostupanjski sud donio odluku o prijedlogu temeljem ovlaštenja iz članka 65. stavak 2. OZ, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP.

7. Prvostupanjsko rješenje utemeljeno je na pravilnoj primjeni odredbe članka 65. stavak 1. OZ, koja se temeljem odredbe članka 210. stavak 3. OZ, primjenjuje u postupku izravne naplate kod odlučivanja o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.Prema navedenoj odredbi, prijedlogu za odgodu može se udovoljiti uz ispunjenje kumulativnih uvjeta i to ako postoji koji od navedenih zakonskih razloga za odgađanje ovrhe i ako je istovremeno ovršenik učinio vjerojatnim da bi provođenjem prijenosa zaplijenjenih sredstava pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je odgađanje ovrhe potrebno da bi se spriječilo nasilje.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik upućen na parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ostvaren jedan od kumulativnih razloga za odgađanje ovrhe.Međutim, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio i zaključio da nije ispunjen daljnji kumulativni razlog za odgodu.

8.1. Žalbene tvrdnje ovršenika da je postupak izravne naplate pokrenut radi namirenja nepostojećeg duga predstavljaju zakonski razlog za žalbu iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. do 11. OZ, zbog kojeg je ovršenik upućen na parnicu.Žalbeni navodi u kojima se izlaže sadržaj ugovornih odnosa stranaka, kao i ugovornih odnosa ovrhovoditelja i trećih osoba, relevantni su za ishod parnice na koju je ovršenik upućen, no ovim navodima ne dokazuje se vjerojatnost nastanka nenaknadive štete.Vjerojatnost nastanka nenaknadive štete može se odnositi na nemogućnost ovrhovoditelja da za slučaj uspjeha ovršenika u parnici vrati ovršeniku tražbinu koju je prisilno ostvario u postupku izravne naplate, no ovršenik u prijedlogu za odgodu ne iznosi niti jednu konkretnu okolnost na strani ovrhovoditelja iz koje bi proizlazilo da neće moći ovršeniku vratiti naplaćenu tražbinu, niti takve okolnosti proizlaze iz isprava koje se nalaze u spisu.Visina tražbine koja se ostvaruje u postupku izravne naplate temeljem zadužnice nema značenje vjerojatnosti nastanka nenaknadive štete, a niti kakve protupravne radnje koja ima obilježja nasilja. Činjenica da je postupak izravne naplate pokrenut temeljem zadužnice ne upućuje na vjerojatnost da je odgađanje ovrhe potrebno da bi se spriječilo nasilje.Prisilna naplata tražbina iz zadužnice, koja po samom zakonu predstavlja ovršnu ispravu temeljem članka 214. stavak 7. OZ, nije i ne može biti protupravna.

9. Stoga je odbijanjem žalbe, temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP, potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

9.1. Ovršenik nije uspio žalbom, pa je temeljem članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP, odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

U Karlovcu, dana 10. veljače 2025.

Sudac:

Alenka Laptalo