REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREB

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-13304/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika MZ, zbog prekršaja iz čl. 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, PU zagrebačke, VIII. Policijske postaje Zagreb, broj: 211-07/24-5/27894 od 11. listopada 2024. i ispravka optužnog prijedloga, broj: 211-07/24-5/27894 od 11. listopada 2024. zaprimljen kod ovoga suda 10. prosinca 2024., nakon provedene glavne rasprave održane dana 5. veljače 2024. u nazočnosti okrivljenika i odsutnosti tužitelja, dana 10. veljače 2025., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07,39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

Okrivljenik: MZ, sin PZ i GZ, rođen **.**.1987. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], instalater grijanja i klimatizacije i KV zidar, nezaposlen, povremeni prihodi do 500,00 eura mjesečno, razveden, otac troje djece, prekršajno osuđivan, s boravištem u [adresa] (kod M)

kriv je

što je:

dana 13. rujna 2024. oko 01:00 sat u [adresa], na limenim vratima kolnog ulaza u poduzeće URIHO, bijelom bojom ispisao slova veličine 50x30 cm i dužine 3500 cm "UBIJ ŽENU" čime je remetio javni red i mir građana

dakle, na javnom mjestu remetio javni red i mir građana

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

pa mu se na osnovi istog propisa, izriče

novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura).

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

III. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50 eura (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na broj odobrenja naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, VIII. Policijska postaja Zagreb, broj: 211-07/24-5/27894 podnijela je 11. listopada 2024. optužni prijedlog protiv okrivljenika i ispravak optužnog prijedloga, broj: 211-07/24-5/27894 dana 11. listopada 2024., a koji zaprimljen kod ovoga suda 10. prosinca 2024., zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude te je proveden redovan prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da se smatra krivim i priznaje prekršaj koji mu se stavlja na teret. Navodi da je točno da je dana 13. rujna 2024. u 01:00 sat u [adresa] na limenim vratima kolnog ulaza u poduzeće URIHO, bijelom bojom ispisao "UBIJ ŽENU", a sve iz razloga kako bi potaknuo javnu raspravu na temu femicida, a osim toga ovakva traumatična iskustva može i sam posvjedočiti s obzirom da potječe iz takve obitelji u kojoj je njegov otac fizički, odnosno nožem, ozlijedio majku. Nakon ovog natpisa postigao je svoju svrhu jer je dosta članaka napisano na ovu temu i otvorena je javna rasprava.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja: obavijest iz čl. 109a. Prekršajnog zakona iz koje je razvidno da ju je okrivljenik preuzeo i vlastoručno potpisao te obavješten o svim pravima i obvezama u postupku (str. 5 spisa), službenu zabilješka o dojavi o ispisanom grafitu „Ubi ženu“ u [adresa] (str. 6 spisa), izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju u kojem su djelatnici policije opisali zatečeno stanje na mjestu počinjenja prekršaja (str. 7 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće od 30. rujna 2024. u kojem je navedeno mjesto i vrijeme počinjenja prekršaja, način počinjenja ili opis poduzetih ostalih kriminalističko-tehničkih radnji kao i sve radnje koje su poduzete (str. 12-13 spisa), razgledana je fotografija na kojoj je prikazano da je na kolnom ulazu ograde ispisan grafit sadržaja "Ubij ženu" (str. 14 spisa), ispis sa portala Index-a s naslovom „Aktivist za Indeks: ja sam napisao grafite "Ubij ženu“ (str. 15-18 spisa).

4. U završnoj riječi okrivljenik je izjavio da nema ništa posebno za izjaviti.

5. Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije od 28. listopada 2024., iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan (odluka ovog suda poslovni broj Pp-16827/2023 od 9.2.2024., pravomoćno 26.2.2024., čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odlika I. policijske postaje Centar broj 211-07/23-2/40488 od 31.10.2023., pravomoćno 9.11.2023., čl. 16. st. 1. toč. 1. Zakona o prebivalištu, odlika I. policijske postaje Centar broj 211-07/24-2/5219 od 7.2.2024., pravomoćno 16.2.2024., čl. 16. st. 1. toč. 1. Zakona o prebivalištu).

6. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenika i svih materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj za koji je proglašen krivim i to na način kako je to precizno navedeno u izreci presude, čime je ispunio bitno obilježje predmetnog prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivim i presudio kao u izreci presude.

7. Ovakvo činjenično stanje proizlazi iz stanja spisa - temeljem obrane okrivljenika kojom je priznao sve činjenice koje su relevantne za počinjenje terećenog prekršaja, kao i svih ostalih dokaza koji su međusobno suglasni i čine jednu zaokruženu cjelinu te pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika. Naime, nesporno je da je okrivljenik inkriminirane zgode na limenim vratima kolnog ulaza u poduzeće URIHO, bijelom bojom ispisao slova veličine 50x30 cm i dužine 3500 cm "UBIJ ŽENU", čime je na javnom mjestu remetio javni red i mir građana.

8. Člankom 5. st. 1. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano:

„Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir

kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.“

9. Dakle, za postojanje bića djela ovog prekršaja dovoljno je da je postupanje okrivljenika bilo dostupno javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju nesporno. Mjesto počinjenja prekršaja je neograničeno javno mjesto trajno dostupno neograničenom broju osoba i svaka osoba u bilo koje vrijeme ima mogućnost pristupa.

Okrivljenik je ispisao slova veličine 50x30 cm i dužine 3500 cm "UBIJ ŽENU" na limenim vratima kolnog ulaza u poduzeće URIHO, [adresa] na veoma frekventnome mjestu (preko puta autobusnog kolodvora) gdje prolaze brojni građani. Stoga je ovom sudu nesporno da je mjesto počinjenja prekršaja na javom mjestu što je bitan element bića djela prekršaja iz čl. 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

10. Radnja izvršenja ovog prekršaja podrazumijeva sve poruke kojima se uznemiruju građani. Poruka koju je okrivljenik poslao natpisom „Ubij ženu“ bez ikakve dvojbe ima uznemirujući učinak na građane te ukazuje na potpuno neprimjereno ponašanje okrivljenika po objektivnim kriterijima civiliziranog ponašanja.

11. Naime, okrivljenik u svojoj obrani nije poricao objektivni učin prekršaja niti svoju krivnju za počinjeni prekršaj ali je kao razlog za ispisivanje natpisa istakao poticanje javne rasprave na temu femicida, s obzirom da ima traumatična iskustva iz vlastitom obiteljskog života.

12 . Također, iz članka koji je objavljen na portalu Index s naslovom „Aktivist za Indeks: ja sam napisao grafite "Ubij ženu" proizlazi da je natpis napisao na lokacija [adresa] i [adresa], a da bi se potakla tema nasilja na ženama, nasilja u obitelji i sveprisutnog femicida.

13. Važno je potaknuti razgovor o nasilju nad ženama jer se radi o široko rasprostranjenom problemu koji se javlja u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, socioekonomskom ili društvenom statusu. U tom smislu ovaj sudac podržava svaki angažman u sprječavanju rodno utemeljenog nasilja,  međutim način na koji je okrivljenik to učinio i sadržaj koji je istakao na javnom mjestu, po ocjeni ovog suda predstavlja upravo suprotno – mizoginiju i pozivanje na nasilje nad ženama.

14. U konkretnom slučaju radnja okrivljenika i poruka koju je odaslao utječe na javni red i mir građana stvarajući ozračje nasilja. Stoga postupanje okrivljenika i poruka koju je poslao, kao pravo na slobodu izražavanja je u nerazmjeru u odnosu na interes zaštite žena i zaštite javnog reda i mira. U demokratskom društvu pod načelom slobode izražavanja ne mogu se tolerirati poruke kojima se na javnom mjestu uznemiruju građani.

15. Nesporno je da su sloboda mišljenja i izražavanja zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske kao i Europskom Konvencijom o ljudskim pravima („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06; dalje: Konvencija). One predstavljaju temeljne ljudske slobode i osnove demokracije. Dakle, svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali ne bezuvjetno i bez ikakvih ograničenja, nego to mora činiti na način da se, između ostalog, ne remeti javni red i mir. Neprihvatljivo je ostvarivanje prava na slobodu izražavanja kad se ono ostvaruje izražavanjem ideja i misli, informacijama i njihovim širenjem na ponižavajući način ili pozivanjem na nasilje. Upotrebu takvog načina u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja ne opravdava ni javni interes ni bilo koja stvar od općeg značaja.

16. Po ocjeni ovog suda, okrivljenik je sadržajem „Ubij ženu“ isticanjem natpisa pažljivo birao lokaciju gdje se životno može očekivati veći broj građana, a time i veći intenzitet narušavanja javnog reda i mira te je time pokazao veliki stupanj upornosti u činjenju prekršajnog djela.

17. Slijedom naprijed iznijetog ovaj sud je utvrdio da su se u ponašanju okrivljenika MZ ostvarila sva bitna obilježja prekršajnog djela iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog čega ga je i proglasio krivim.

18. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne. Kao olakotno uzeto je priznanje djela prekršaja, a sud je vodio računa i o imovinskim prilikama okrivljenika odnosno da je nezaposlen i da povremeno zarađuje, kao i da je otac troje djece. Kao otegotno sud je okrivljeniku, iako se očitovao da je kriv za prekršaj za koji se tereti, cijenio njegov odnos prema predmetnom prekršaju koji se sastoji u izostanku samokritičnosti za njegovo opisano postupanje koje nikako ne predstavlja i ne smije predstavljati obrazac prihvaćenog ponašanja, kao i dosadašnju prekršajnu osuđivanost za prekršaj iz područja javnog reda i mira.

19. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

20. Tužitelj je ovaj prekršajni postupak protiv okrivljenika pokrenuo optužnim prijedlogom koji je zaprimljen kod ovog suda 20.10.2024., radi djela prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a nakon toga je dana 10.12.2024. dostavio novi optužni prijedlog pod istim brojem i činjeničnim opisom djela prekršaja ali sa drugom pravnom kvalifikacijom iz čl. 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Novi ili izmijenjeni optužni prijedlog odnosi se na isti događaj koji je predmet optužbe, a okrivljenik je u svakom slučaju imao mogućnost usmenog očitovanja o izmijenjenom optužnom prijedlogu. Stoga je sud prilagodio činjenični opis djela prekršaja dokaznim postupkom utvrđenom činjeničnom stanju, dok je preostali dio optuženja ispušten.

21. Naime, čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje:

„ 1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“

22. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se predmetni prekršaj može počiniti samo s namjerom (kao oblikom krivnje), koja je usmjerena na prouzročenje straha ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u nekoj od kategorija koje su navedene u toj zakonskoj odredbi, kao i da je potrebno nastupanje posljedice - povreda dostojanstva, temeljem razlike u nekoj od navedenih kategorija, dakle, navedena namjera i posljedica su odlučne činjenice za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te kao konstitutivni elementi, moraju biti navedeni u činjeničnom opisu.

23. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, namjera i nastupanje posljedice u vidu povrede tuđeg dostojanstva mora biti konkretizirana i usmjerena prema točno određenoj osobi odnosno osobama povezane s njom rodbinski ili drugim vezama, te stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj, a iz činjeničnog opisa to ne proizlazi, s obzirom je navedeno da je okrivljenik svojim ponašanjem kod prolazećih građana kao i kod ostalih građana RH povredio njihovo dostojanstvo. Stoga, sud smatra da je okrivljenik svojim ponašanjem počinio prekršaj iz čl. 5. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

22. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krvim, to je obvezan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna (od 13,27 do 663,61 eura).

U Zagrebu 10. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, MZ, [adresa] (stan P 5. kat)

2. tužitelju, MUP, Policijska uprava zagrebačka, VIII. Policijska postaja Zagreb

3. spis.