Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-469/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv I. protustranke DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. protustranke KASANDRE ŠINCEK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Osijeka, Slavonska 3, i III. protustranke ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Vlatki Vidaković, odvjetnici u OD Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. Osijek, radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 4. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pokojnog MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 2010. godine pa sve do njegove smrti dana 28. siječnja 2024., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog MH, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

II. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 5. lipnja 2024. podnijela ovom sudu prijedlog koji je uredila podneskom od 26. lipnja 2024., radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim MH. Navodi da su živjeli u braku od 1. studenog 1979. potom u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 30. studenog 2010. godine pa sve do njegove smrti 28. siječnja 2024. Navodi da imaju zajedničku djecu DH i CH, da kao izvanbračna supruga ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti supruga, te ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice i da udovoljava zakonskim uvjetima za izjednačavanje iste s bračnom zajednicom sukladno Obiteljskom zakonu, stoga predlaže sudu da donese rješenje kojim se utvrđuje da su ona i MH živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2010. U privitku dostavlja izvadak iz matice umrlih matičnog ureda Osijek na ime MH, uvjerenje o prebivalištu, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku po javnom bilježniku TH od 12. ožujka 2024., svoj izvadak iz matice rođenih, kao i na ime MH.

2. Na ročištu održanom 4. veljače 2025. predlagateljica je ostala kod prijedloga radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na dio mirovine iza pok. MH i predložila da se saslušaju pozvani svjedoci.

2.1. Na istom ročištu I. i II. protustranka se ne protive prijedlogu predlagateljice dok je III. protustranka po opunomoćeniku navela da nema saznanja o predmetu ovog postupka, odnosno da li je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s njezinim pok. ocem MH, obzirom da sa istima nije bila u kontaktu više desetaka godina, pa odluku u ovom predmetu prepušta sudu.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: izvadak iz matice umrlih matičnog ureda Osijek na ime MH, uvjerenje o prebivalištu, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku po javnom bilježniku TH od 12. ožujka 2024., svoj izvadak iz matice rođenih, kao i na ime MH, te su saslušani predlagateljica, I. i II. protustranka i svjedoci ĐHI i UH.

4. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

5. Iz izvatka iz matice umrlih Matičnog ureda Osijek utvrđeno je da je MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], umro **.**.2024. u [adresa], upisan u matici umrlih matičnog područja Osijek za 2024. godinu pod rednim brojem 00259., po zanimanju umirovljenik, bračno stanje razveden, s prebivalištem i adresom stanovanja [adresa].

6. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Osijek na ime predlagateljice utvrđeno je da je ista rođena **.**.1958. u Osijeku, od oca Đ i majke D, da je zaključila brak u Osijeku dana **.**.1979. s IH, koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku broj P2- 316/10 od 30. studenog 2010., dok je iz izvatka iz matice rođenih matičnog ureda Osijek na ime MH utvrđeno da je isti rođen **.**.1952. u Osijeku od oca Z i majke M, da je vjenčan u [adresa] **.**.1972. sa KH, da je presudom Okružnog suda Osijek broj P-15512/73-9 od 11. travnja 1974. brak sa KH razveden, da je zaključio brak u [adresa] **.**.1979. sa FH koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku broj P2-316/10 od 30. studenog 2010., da je umro dana **.**.2024. u Osijeku upisano u matici umrlih Osijek, MU Osijek u godini 2024. pod rednim brojem 259.

7. Iz uvjerenja o prebivalištu PU Osječko baranjske službe za upravne poslove od 3. lipnja 2024. utvrđeno je da je predlagateljica ima prebivalište na području [adresa] i to od 05.05.1985. do 15.06.1988. u Osijeku Cvjetkova ulica 55, a od 15.06.1988. u [adresa].

8. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-435/24 UPP/OS-30/24-6 od 12. ožujka 2024. Općinskog sudu u Osijeku po javnom bilježniku TH, kao sudskom povjereniku u ostavinskom predmetu iza pok. MH utvrđeno je da imovinu pokojnog čine nekretnine, pokretnine i prava, da su nasljednicima iza pok. MH, a temeljem Zakona o nasljeđivanju proglašeni ZH, DH i CH, kćeri ostavitelja, te ĐH izvanbračna supruga ostavitelja.

9. Na ročištu održanom 4. veljače 2025. saslušana svjedokinja ĐHI je iskazala da je predlagateljicu ĐH i sada pok. MH upoznala prije više od 20 godina kada su se sa svoje dvije kćeri doselili u kuću u dvorištu gdje je ona tada živjela kao i sada, tijekom zajedničkog života su se razveli, ali ne sjeća se koje je to godine bilo, da su nakon toga nastavili zajedno živjeti sa svojom djecom kao i dok su bili u braku. Oboje su bili zaposleni, misli da je MH bio zaposlen u Teni, a ĐH u OTP-u, a kasnije su oboje otišli u mirovinu. Poznato joj je da se MH iznenada razbolio i preminuo prije godinu dana. Njegov pokop je organizirala predlagateljica ĐH, a ona je bila na njegovom pokopu. Poznato joj je da je MH prije braka za ĐH bio u braku u kojem je rođeno jedno dijete, kćer ZH, koju je davno viđala kada je dolazila kod njih, a sada ju ne bi niti prepoznala.

9.1. Na istom ročištu saslušani svjedok UH je iskazao da predlagateljicu ĐH i sada pok. MH je upoznao prije 20-tak godina kada se doselio u dvorišni stan u [adresa] u [adresa], gdje su navedeni živjeli sa svoje dvije kćeri. Međusobno su se posjećivali i poznato mu je da su isti tada bili u braku, a nije mu poznato da su se razveli, jer su neprekidno živjeli sve do smrti pok. MH, a koji je preminuo prije godinu dana. Poznato mu je da je ĐH zaposlena, a za pok. MH ne zna da li je bio zaposlen, odnosno radio je sa ĐH. Nije mu poznato da li je pok. MH bio u braku prije braka sa ĐH, a niti da li je ĐH ranije bila u braku. Isti se razbolio, ne zna koliko je dugo bolovao, ali je kao što je naveo preminuo prije godinu dana, bio na njegovom pokopu, a pokopan je na groblju u Donjem gradu.

9.2. Na istom ročištu saslušana je protustranka DH koja je iskazala da je sa svojom sestrom CH, ovdje protustrankom, rođena u braku roditelja ĐH i MH, u početku su živjeli u [adresa], a kasnije su preselili u [adresa] u dvorišni stan gdje su roditelji živjeli sve do smrti njezina oca 28. siječnja 2024. godine. Njezin otac je prije braka s majkom bio u braku u kojem je rođeno jedno dijete ZH sa kojom nije u kontaktu dugi niz godina, ista je kada je bila mlađa dolazila kod oca u posjet, a živjela je sa svojom majkom. Poznato joj je da su se roditelji formalno razveli, ne sjeća se koje je to bilo godine, ali su i nakon toga nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici i nadalje su se međusobno podržavali, brinuli jedno o drugom. Otac je do 90-tih godina bio zaposlen, a poslije toga nije, dok je majka bila cijelo vrijeme zaposlena i u biti su se uzdržavali od majčinih primanja. Otac je prije nekoliko godina ostvario pravo na mirovinu, a majka je također u mirovini. Otac se prije godinu dana teško razbolio, jedno vrijeme je bio i nepokretan, o njemu se brinula majka, a ona ga je vozila na liječničke kontrole i preglede, a isti je preminuo u KBC Osijek. Njegov pokop su organizirale i financirale ona i sestra CH. O smrti oca su obavijestili polusestru ZH, međutim ista nije bila na pokopu. U ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. oca kod javnog bilježnika TH nasljednicima su proglašene ona, sestra CH, polusestra ZH i majka ĐH kao njegova izvanbračna supruga.

9.3. Na istom ročištu protustranka CH je u cijelosti potvrdila sve navode sestre i protustranke BH i nije imala ništa za dodati.

9.4. Na istom ročištu saslušana predlagateljice je iskazala da je sa sada pok. MH zaključila brak davno, ali sad se ni ne sjeća godine, odnosno 1979. U braku je rođeno dvoje djece njihove kćeri BH i CH, dok je MH iz ranijeg braka imao jedno dijete kćer ZH. Sa svojom djecom su u početku živjeli u [adresa] u [adresa], a potom jedno kraće vrijeme kod njezinih roditelja, nakon čega su se preselili u [adresa], a gdje su živjeli sve do njegove smrti 28. siječnja 2024., a na kojoj adresi ona i sada živi. MH je bio jedno vrijeme zaposlen, a nakon što je ostao bez posla ona ga je prijavila kod sebe, jer je bila vlasnica računovodstvenog servisa. Oni su se formalno razveli sudskom odlukom 2010. godine iz razloga što je ona imala financijskim poteškoća i dugova, pa su se bojali da ne bi on morao otplaćivati te dugove, ali su i nakon formalnog razvoda braka nastavili živjeli u izvanbračnoj zajednici na istoj adresi, a njihova izvanbračna zajednica se nije razlikovala od bračne zajednice i dalje su se brinuli jedno o drugom, ona je bila zaposlena i od njezinih prihoda su se uzdržavali, a nakon što je zatvorila knjigovodstveni servis, zaposlila se na Umjetničkoj akademiji u računovodstvu, dok MH nije bio zaposlen, a kada je stekao uvjete otišao je u mirovinu. Ona je u mirovini dvije godine koja iznosi oko 500,00 eura. Navodi da MH nije bio u kontaktu dugi niz godina sa svojom kćerkom ZH, ista ih je posjećivala kada je bila mala, a inače je živjela sa svojom majkom. Kada se MH razbolio ona se brinula o njemu, jedno vrijeme je bio nepokretan i svu brigu o njemu je ona vodila. Hospitaliziran je u KBC Osijek gdje i preminuo. Kćeri BH i CH su organizirale i financirale njegov pokop, a o njegovoj smrti obavijestile su njegovu kćer ZH, ali ista nije bila na njegovom pokopu. U ostavinskom postupku iza pok. MH, a koji se vodio kod javnoj bilježnika TH nasljednicima, a temeljem Zakona o nasljeđivanju proglašene su ona kao njegova izvanbračna supruga, njihove zajedničke kćeri BH i CH, te njegova kćer iz prvog braka ZH. Ovaj prijedlog je podnijela radi ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine iza pok. MH.

10. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica ĐH živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim MH od kraja 2010. godine., do njegove smrti 28. siječnja 2024., koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti sada pokojnog MH. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, protustranaka, kao i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog MH. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog MH, nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status razvedenog muškarca i razvedene žene, da su živjeli u [adresa], gdje i sada živi predlagateljica, koja je u ostavinskom postupku iza pok. MH, pored njihove zajedničke djece DH i CH i njegove kćeri iz prvog braka ZH, ovdje protustranaka, proglašena njegovim nasljednikom na temelju Zakona o nasljeđivanju, kao njegova izvanbračna supruga. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o faktičnoj zajednici predlagateljice ĐH i sada pokojnog MH, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

11. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

13. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica ĐH i sada pokojni MH živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 2010. godine, pa do njegove smrti 28. siječnja 2024.

14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ĐH ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim MH, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog MH, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao pod točkom I. izreke ovoga rješenja.

15. Na temelju odredbe članka 366. ObZ-a o troškovima postupka sud je ovlašten odlučiti slobodno, te je cijeneći okolnosti slučaja i ishod postupka utvrdio da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Osijeku, 4. veljače 2025.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Predlagateljici,

2. I., II. protustranci i

opun. III. protustranke