REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-721/2021-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u pravnoj stvari predlagatelja BM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Jadranki Miladin Slaviček, odvjetnici u Zagrebu protiv protustranke ĆM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Kusaliću, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva nekretnine, dana 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Predlagatelj BM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] se sa svojim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva u odnosu na nekretninu zk. čbr. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 39, Mašekova ulica, spremište, dvorište i dvorište sveukupne površine 184m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upućuje na parnicu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da su predlagatelj i protustranka suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojemu je upisana zk. čbr. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 39, Mašekova ulica, spremište, dvorište i dvorište sveukupne površine 184m2 svaki u ½ dijela. Predlagatelj koristi četverosobni višeetažni stan u suterenu i prizemlju, a protustranka četverosobni višeetažni stana na I. i II. katu. Predlagatelj je dao izraditi plan posebnih dijelova zgrade u kojemu je stan predlagatelja opisan kao:

1.ETAŽA PRIZEMLJA: 478/1000

Četverosobni, višeetažni stan S1 u koji se ulazi iz suterena (označeno zelenom bojom) što ga u naravi sačinjavaju: u suterenu: ulazni hal, spremište, radna soba, stepenice, hodnik, kupaonica, dnevni boravak + kuhinja + blagavaona, u prizemlju: stepenice, hodnik, spavaća soba 1, kupaonica, spavaća soba 2, ukupne podne površine 93,72 m2 sa terasom podne površine 15,50 m2, sa balkonom podne površine 4,27 m2, sa pripatcima: na parceli pomoćna zgrada-vanjsko spremište, podne površine 6,05m2, na parceli JZ dvorište, podne površine 42,50 m2, što iznosi 478/1000 dijela korisne površine u odnosu na vrijednost cijele nekretnine.

Stan protustranke opisan je kao:

2. ETAŽA PRIZEMLJA: 522/1000 dijela

Četverosobni, višeetažni stan S2 u koji se ulazi u nivou prizemlja preko vanjskih stepenica sa terena SI dvorišta (označeno plavom bojom), što ga u naravi sačinjavaju: u prizemlju, ulazni hal + stepenice, na 1. katu: stepenice, hodnik, kuhinja, blagovaonica, kupaonica, dnevni boravak, na 2.katu: stepenice, hodnik, spavaća soba 1, kupaonica, dnevni boravak ukupne podne površine 108,36 m2, sa vanjskim stepenicama 2, podne površine 4,01 m2, sa balkonima ukupne podne površine 9,90 m2, sa pripatcima: u suterenu na parceli vanjsko spremište ispod stepenica, podne površine 1,09 m2, na parceli u suterenu i u prizemlju SI dvorište, ukupne podne površine 9,95 m2, na parceli parkirno mjesto, podne površine 18,15 m2, što iznosi 522/1000 dijela korisne vrijednosti u odnosu na korisnu vrijednost cijele nekretnine.

Naranđastom bojom označen je zajednički prolaz - pješački put od ulaza na parcelu do ulaza u suteren sa proširenjem za 2 posude za otpatke uz ulaz i vanjskim stepenicima površine 12,70 m2.

Zaključno u prijedlogu navodi da obzirom da među strankama nije moguće postići dogovor oko razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina iz kojeg razloga predlaže u sudskome postupku razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina uspostavom etažnog vlasništva na način kako je to opisano u Planu posebnih dijelova.

2. Na ročištu koje je održano dana 12. travnja 2022. punomoćnici stranaka su izjavili kako su voljne pokušati mirno riješiti nastali prijepor, a kao sporno se pojavilo zatvaranje vrata poslovnog prostora koja vrata se nalaze na prednjem dvorištu. Punomoćnik predlagatelja izjavio je da je suglasan sa zatvaranjem vrata u dvorištu, ali nakon potvrđivanja etažnog elaborata. Na ročištu koje je održano dana 15. srpnja 2022. stranke su predložile održavanje očevida na kojemu će se utvrditi korištenje dvorišta u odnosu na nekretninu koja je predmetom ovoga postupka. Također je istaknuto kao sporno korištenje dvorišta predmetne nekretnine.

3. Tijekom postupka protustranka se u podnesku od 25. studenog 2022. usprotivio predmetnom prijedlogu na način da je suglasan sa uspostavom etažnog vlasništva prema planu posebnih dijelova u pogledu opisa stanova i da je suglasan da stražnje dvorište pripadne u cijelosti predlagatelju kao pripadak stana predlagatelja. U odnosu na prednje dvorište protustranka se protivi uspostavi etažnog vlasništva na način kako je to predloženo u planu posebnih dijelova, već predlaže da prednje dvorište pripadne u cijelosti protustranci kao pripadak stana protustranke. Također je predložio osnivanje prava služnosti prolaza u korist posebnog dijela predlagatelja i to pravo služnosti puta u širini stepenica koje se nalaze u prednjem dvorištu cijelom dužinom prednjeg dvorišta od ulaznih vrata u stan predlagatelja do dvorišnih vrata. Kao uvjet za davanje suglasnosti za osnivanje stvarne služnosti i uspostave etažnog vlasništva protustranka je isto uvjetovala ispunjenjem uvjeta, a koji se odnose na prethodno rješavanje pitanja oko zazidavanja vrata radne sobe. Uvjeti pod kojima protustranka pristaje na rješavanje spornih odnosa detaljno su opisani u samome podnesku protustranke.

4. Predlagatelj se u svome podnesku od 28. prosinca 2022. očitovao na prijedlog protustranke. U svome očitovanju usprotivio se uspostavi etažnog vlasništva na način da protustranci u cijelosti pripadne prednje dvorište jer je nužno da postoji zajednički dio prednjeg dvorišta kako bi predlagatelj mogao doći do svoga stana. Također usprotivio se osnivanju prava stvarne služnosti kao nemogućem obzirom da je stvarnu služnost moguće osnovati u korist jedne nekretnine (povlasna nekretnina), a na teret druge nekretnine (poslužna nekretnina) dok osnivanje služnosti na jednoj katastarskoj čestici u korist jednog suvlasnika nije moguće. Također je istaknuo da takav sporazum stranaka ne bi bio zakonit i ne bi bio provediv u zemljišnoj knjizi. U odnosu na uvjete u pogledu zatvaranja vrata predlagatelj je istaknuo da isto nije sporno i da će to učiniti, ali nakon potvrđivanja etažnog elaborata nakon što nadležno tijelo obavi uviđaj. Također je istaknuo kako nije isključna mogućnost obeštećenja tek po provođenju građevinskog vještačenja.

5. Stranke su na ročištu koje je održano dana 17. svibnja 2024., a nakon očitovanja upućene da razmotre postizanja suglasnosti u pogledu uspostave etažnog vlasništva za koje im je sud dodijelio rok. Punomoćnik predlagatelja je podnescima obavijestio sud kako nije postignuto mirno rješenje prijepora.

6. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da su predlagatelj i protustranka suvlasnici nekretnine zk. čbr. [katastarska čestica], stambena zgrada br. 39, Mašekova ulica, spremište, dvorište i dvorište sveukupne površine 184m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaki u ½ dijela ( list 4 spisa)

- da je prije pokretanja ovoga postupka izrađen Plan posebnih dijelova od strane ŠM iz lipnja 2021. ( list 6 do 37 spisa)

- da su predmetom uspostave etažnog vlasništva dva stana od kojih jedan stan treba pripasti predlagatelju BM, a drugi stan protustranci ĆM

- da se prijedlogom predlagatelja predlaže da kao pripadak stana predlagatelja BM bude upisan pripadak u opisu posebnih dijelova opisano kao „JZ dvorište, površine 42,50m2 i pomoćna zgrada-spremište, površine 6,05m2“ dok bi protustranci ĆM kao pripadak pripalo „dvorište, površine 3,60m2, spremište ispod stepenica, površine 1,90m2, parkirno mjesto, površine 20,10m2 i dvorište-pristupni put, površine 6,35m2“

- da u pogledu opisa posebnih dijelova koji se odnose na veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine i opisa stanova među strankama ne postoji prijepor, ali prijepor postoji oko upisa dvorišta kao pripatka posebnim dijelovima nekretnine

- protustranka ĆM u ovome postupku uskraćuje suglasnost predlagatelju BM u pogledu uspostave etažnog vlasništva na način da nije suglasan sa prijedlogom predlagatelja nego zahtijeva da njemu pripadne cijelo prednje dvorište kao pripadak njegovome stanu odnosno da davanje suglasnosti za uspostavu etažnog vlasništva i osnivanje prava stvarne služnosti uvjetuje uvjetima opisanim u podnesku protustranke na listu 116 spisa

- da bi takvom uspostavom etažnog vlasništva došlo do situacije u kojoj predlagatelj ne bi mogao pristupiti svome stanu jer bi prednje dvorište bilo upisano kao pripadak stana protustranke, a da među strankama ne postoji suglasnost osnivanja prava stvarne služnosti kojom bi se omogućilo predlagatelju da pristupi svojoj nekretnini sa javne površine

- da je među strankama sporno pitanja radne sobe na način da li se ista može zazidati obzirom da potvrdu nije moguće ishoditi za nelegalno izgrađene objekte, ali i pitanje kome treba pripasti prednje dvorište

7. Odredbom čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu ZV) propisano je da, ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

8. Naime, prema odredbi čl. 67. st. 3. ZV-a uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Odredbom članka 67. st. 6. ZV-a propisano je kako vlasništvo posebnog dijela ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednički prostori da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. Osim toga, odredbom čl. 73. st. 3. ZOV-a propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi ili na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

9. Kako iz svega navedenog u tijeku postupka slijedi da između stranaka kao suvlasnika predmetne nekretnine nema suglasnosti o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva po prijedlogu predlagatelja jer se tome prijedlogu protustranka izričito protivi na način da zahtijeva da njemu pripadne prednje dvorište kao pripadak njegovom stanu, a na što predlagatelj ne pristaje zbog potrebe dolaska u svoju nekretninu i smatra nemogućim osnivanje prava stvarne služnosti na jednoj nekretnini. Prema ocjeni ovoga suda između stranaka ne postoji suglasnost oko uspostave etažnog vlasništva u konkretnom slučaju da se prednje dvorište upiše kao pripadak stvari protustranke, a da zakonska odredba članka 67. st.

6. ZV-a propisuje da se u sumnji uzima da dio služi kao zajednički i da se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnine. Među strankama izostaje suglasnost oko uspostave na predloženi način iz kojeg razloga se isto može raspraviti samo u parničnome postupku. Svi sporni odnosi među strankama rješavaju se u parničnome postupku. Također prema ocjeni ovoga suda nužno je u parničnome postupku utvrditi mogućnost uspostave etažnog vlasništva odnosno da li protustranka opravdano uskraćuje suglasnost za uspostavom etažnog vlasništva, ali i riješiti sve sporne odnose među strankama koji su se u ovome postupku pojavili među strankama. Iz stanja spisa vidljivo je da je pitanje zatvaranja radne sobe i pitanje raspodjele dvorišta jedno od razloga zbog kojih stranke u ovome postupku ne mogu postići suglasnost oko uspostave etažnog vlasništva.

10. Temeljem paragrafa 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku koji se primjenjuje u smislu Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91, u daljnjem tekstu ZSVP) na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako među suvlasnicima nema spora:

- o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari te

- o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

11. Temeljem paragrafa 268. ZSVP ako u postupku diobe bilo koji od suvlasnika ospori jedan od prethodno navedenih uvjeta za provođenje diobe, a o tome se ne može postići sporazum, sud će stranku s njenim zahtjevom radi razvrgnuća suvlasništva uputiti na parnicu.

12. Ovaj sud smatra da je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na temelju svih činjenica utvrđenih u tijeku postupka moguće provesti samo na temelju pravomoćne presude donesene u parničnom postupku odnosno da predlagatelj pravnu zaštitu može ostvariti samo u parničnome postupku, a ne u izvanparničnome postupku obzirom na postojanje spora među suvlasnicima oko predmeta diobe na način da stranke nisu suglasne u pogledu diobe zajedničkog dvorišta koji je trenutno u suvlasništvu stranaka. U tom smislu, ovaj sud osobito ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-1553/13 od 8. siječnja 2014., Rev- 200/09 od 3. svibnja 2009. i Rev-680/10 od 9. rujna 2010. (tumačenje odredbi čl. 50. st. 1. i 2., čl. 53. čl. 71. st. 1. i čl. 73. st. 2. ZV) koje su donesene u parničnim postupcima u kojima se ističe da se samo sudskom odlukom može nadomjestiti suglasnost suvlasnika u okolnostima kada izostane suglasnost ostalih suvlasnika za uspostavom etažnog vlasništva cijele nekretnine. Iz navedenog razloga ovaj sud nije provodio daljnje dokazne prijedloge provođenjem građevinskog vještačenja jer isto smatra nepotrebnim i neekonomičnom u vidu stvaranja nepotrebnih troškova predlagatelju, a koji svoja prava može ostvariti u parničnom postupku i predložiti te iste dokaze, a u kojemu će sud presudom nadomjestiti nedostatak suglasnosti protustranke u slučaju uspjeha u sudskome sporu od strane predlagatelja. Prema ocjeni ovoga suda u parničnome postupku može se donijeti odluka kojom će se zamijeniti suglasnost koja je u ovome postupku izostala od strane protustranke za uspostavom etažnog vlasništva.

13. S obzirom da među strankama postoji spor oko predmeta diobe, to je stoga valjalo riješiti kao u izreci, a sve u skladu s odredbom paragrafa 267. i 268. ZSVP.

U Zagrebu, 10. veljače 2025.

Sudac:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. Predlagatelj po punomoćniku

2. Protustranci po punomoćniku