REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2829/2023-8

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1970. godine pa do smrti RV dana **.**.2009..

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. RV, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. RV živio u izvanbračnoj zajednici od 1970. do njene smrti 8. travnja 2009. te da imaju zajedničko dijete, sina ŠV rođenog **.**.1974.

2. Protustranka je u svom očitovanju predložila dostaviti dodatnu dokumentaciju.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka ŠV, CV, DV i FV.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 24-25 spisa) i smrtni list (list 16 spisa) utvrđeno je da je RV rođen dana **.**.1954. u [adresa] umrla dana **.**.2009. u [adresa].

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 13-14 spisa) utvrđeno je da je UV rođen dana **.**.1949. u [adresa].

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (list 11 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. RV (list 12 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 17. siječnja 1985. do 8. travnja 2009. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih (list 4-5 spisa) utvrđeno je da je ŠV rođen **.**.1974. od majke RV i oca U (ovdje predlagatelja).

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. RV donesenom od strane javnog bilježnika Slavice Perić iz [adresa] poslovni broj O-445/09. od 6. svibnja 2009. (list 26- 28 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. RV proglašeni ŠV i UV (ovdje predlagatelj).

13. Predlagatelj UV je na ročištu održanom dana 7. veljače 2025. izjavio da je RV upoznao 1970. godine kad sam se vratio iz vojske, vrlo brzo nakon toga ušli su u ljubavnu vezu i te godine počeli su zajedno živjeti u iznajmljenom stanu u [adresa]. 1974. godine rođen u je sin ŠV. Otprilike 1984. godine RV je dobila stan od firme u [adresa] te su svi troje preselili tamo. Živjeli su cijelo vrijeme kao muž i žena. Njihova veza je bila prvenstveno emotivna, zajednički su donosili sve odluke vezane uz novac. Imali su zajedničke prijatelje, zajedno su putovali, najčešće u Zagorje. Na opisani način živjeli su sve do njezine smrti, nikada nije došlo do prekida zajednice. Prije nego što su se upoznali niti jedan od njih dvoje nije bio u braku. On je organizirao sprovod, a bila je i ostavinska rasprava, nasljednici su on i sin.

14. Svjedok ŠV na ročištu održanom dana 7. veljače 2025. iskazao je da je on sin predlagatelja, njegova majka je RV te su tata i mama živjeli kao muž i žena i to neprekidno sve do mamine smrti. Do 1984. godine su živjeli kao podstanari na više adresa, a nakon toga živjeli su u [adresa]. On je sa roditeljima živio do svoje 33 godine. Sa sigurnošću može reći da je to bila emotivna zajednica, isto tako i ekonomska jer su zajedno raspolagali sa svojim prihodima, zajedno su putovali, isto tako imali su i zajedničke prijatelje. Sprovod je organizirao otac jer je on bio u bolnici. Nakon mamine smrti bila je ostavinska rasprava, nasljednici smo tata i on.

15. Svjedok CV na ročištu održanom dana 7. veljače 2025. iskazala je da je ona sestra pokojne RV, a sestra je upoznala UV kad je imala negdje 17 godina, a nakon toga počeli su zajedno živjeti. 1974. rođen im je sin ŠV, a nakon toga svi su se preseli u stan u [adresa]. Bili smo u dobrim odnosima, međusobno su se posjećivali. Osobno se uvjerila da su živjeli kao muž i žena te su zajedno raspolagali novcem. Na opisani način živjeli su sve do sestrine smrti, nije bilo prekida zajednice. Bila je na sestrinom sprovodu i može reći da je UV stajao odmah uz lijes.

16. Svjedok DV na ročištu održanom dana 7. veljače 2025. iskazala je da je ona susjeda predlagatelja i pokojne RV i to stan do stana. Znam da su se oni doselili u zgradu 1984. godine, nešto prije Božića i to su došli gosp. UV, RV i tada njihov mali sin ŠV. Međusobno su bili u dobrim odnosima, posjećivali su se, ona nije znala da oni nisu u braku, živjeli su kao muži i žena, na taj način živjeli su sve do Dragičine smrti, nije bilo prekida njihove zajednice.

17. Svjedok FV na ročištu održanom dana 7. veljače 2025. iskazala je da je ona susjeda predlagatelja sa istog kata u zgradi [adresa]. Pokojnu gospođu RV poznavala je i prije jer su zajedno radile, a kasnije su i živjele na istoj adresi, s time da su oni prije živjeli na 1a, a kasnije su zamijenili stan na 1c. Tek puno kasnije je saznala da oni nisu u braku, od početka je stekla dojam da žive muž i žena. Bili su u dobrim susjedskim odnosima. Međusobno su se posjećivali i može reći da su se jako dobro slagali, a imali su i zajedničkog sina. Obećali su da će se vjenčati, ali se u međuvremenu gospođa razboljela i umrla. Na opisani način živjeli su sve do Dragičine smrti.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna RV bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagatelj pokojna RV nisu bili su u braku te je RV bila neudana, a predlagatelj neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti RV i u kojoj je zajednici rođeno zajedničko dijete. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 10. veljače 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje

2. Protustranci