REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-1449/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Stručne službe Gradske uprave, Trg S. Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Kapucinska 21, Osijek, radi obnove postupka, 10. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/21-01/162, URBROJ: 514-04-02-01- 01/07-23-02 od 3. veljače 2023. i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugog područnog odsjeka KLASA: UP/I-942-01/13- 06/9, URBROJ: 251-14-11/307-19-48 od 15. travnja 2019.

Obrazloženje

1. Tužitelj je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv uvodno označenog tuženika radi ocjene zakonitosti rješenja KLASA: UP/II-942-01/21-01/162, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 3. veljače 2023. te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod poslovnim brojem: Us I- 974/2023.

2. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. Upravnom sudu u Osijeku delegirani su predmeti Upravnog suda u Zagrebu, pa je tako Upravnom sudu u Osijeku delegiran i predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-974/2023.

3. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/21-01/162, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 3. veljače 2023. odbijena je žalba Grada Zagreba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko- pravne poslove i imovinu Grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugi područni odsjek, KLASA: UP/I-942-01/13-06/9, URBROJ: 251-14-11/307-19-48 od 15. travnja 2019., kao neosnovana.

3.1. Predmetnim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog Grada Zagreba za obnovu postupka u odnosu na poslovni prostor u visokom prizemlju zgrade lijevo, površine 146,00 m[2] koji se sastoji od pet prostorija, dva sanitarna čvora i male kuhinje, kojeg bez valjane pravne osnove koristi Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer“, u [adresa].

4. Tužitelj tužbom pobija osporavana rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako je došao u posjed Zaključaka o prostorima mjesne samouprave, kojima se utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihovog korištenja, iz kojih je vidljivo kako mjesna samouprava cijelo vrijeme koristi predmetni prostor (na adresi [adresa], u visokom prizemlju zgrade lijevo, površine 146 m[2] ) za svoje potrebe temeljem valjane pravne osnove. Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba, o prostorima mjesne samouprave od 29. ožujka 2017., donijet je nekoliko mjeseci prije no što je donijeto sporno Djelomično rješenje, pa je predmetna činjenica postojala u trenutku donošenja rješenja, iz čega proizlazi da predmetni poslovni prostor Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer“ koristi na temelju valjanog pravnog osnova. Također smatra da su ispunjeni zakonski uvjeti za obnovu postupka sukladno članku 123. točka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) jer činjenice postoje u vrijeme donošenja Djelomičnog rješenja, a prijedlog za obnovu je podnijet unutar subjektivnog i objektivnog roka.

4.1. Nadalje, navodi kako stvarima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave raspolaže, upravlja i koristi se njezino poglavarstvo. Navodi kako je Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba na 36. sjednici, održanoj 22. prosinca 2005., donijelo Zaključak o prostorima mjesne samouprave, kojim se utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihovog korištenja. Popis prostora koje će koristiti mjesna samouprava sastavni je dio tog zaključka, te je za Gradsku četvrt DONJI GRAD, pod točkom 9. utvrđen i predmetni prostor, prostor u [adresa], površine 146,00 m[2] . Napominje kako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom.

4.2. Ističe da je Gradonačelnik Grada Zagreba donio Zaključak o prostorima mjesne samouprave 17. srpnja 2009., kojim se utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihova korištenja. Popis prostora koje će koristiti mjesna samouprava sastavni je dio zaključka, te je za Gradsku četvrt DONJI GRAD pod točkom 9. utvrđen i prostor u [adresa], površine 146,00 m[2] . Nadalje, da je 12. veljače 2014. Gradonačelnik Grada Zagreba donio Zaključak o prostorima mjesne samouprave, kojim se zaključkom utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihova korištenja. Popis prostora koje će koristiti mjesna samouprava sastavni je dio zaključka, te je za Gradsku četvrt DONJI GRAD pod točkom 8. utvrđen i prostor u [adresa], površine 146,00 m[2] , za Mjesni odbor „ [adresa]. Zadnji Zaključak o prostorima mjesne samouprave, kojim se utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihova korištenja, donio je Gradonačelnik Grada Zagreba 29. ožujka 2017., po kojemu se predmetni prostor i nadalje nalazi na popisu korištenja za Gradsku četvrt DONJI GRAD pod točkom 6. prostor u [adresa], površine 146,00 m[2] , za Mjesni odbor „ [adresa]. Pojašnjava kako se u svakom od navedenih zaključaka nalazio i predmetni prostor koji koristi Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer“ namijenjen za potrebe mjesne samouprave, (kao i u vrijeme donošenja rješenja čija obnova se traži). U međuvremenu, navodi, da su donijete i mnogobrojne dopune Zaključka o prostorima mjesne samouprave.

4.3. Upućuje na odredbe članka 57. i članka 60. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj 90/92., 94/93., 117/93., 5/97., 17/99., 128/99., 51/00. i 33/01.) Predmetni zakon donijet je 1992., dakle prije Zakona o zakupu poslovnog prostora (1996.) i Zakona o naknadi (1996), a istim zakonom mjesni odbor u Republici Hrvatskoj postaje oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom jedinice lokalne samouprave (grada ili općine). Nadalje, navodi da je odredbama članka 6. i članka 34. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 91/96., 124/97., 174/04., 38/09. i 125/11.) propisan način davanja u zakup (putem javnog natječaja) prostora u vlasništvu jedinica lokalne (regionalne) samouprave, drugim pravnim i fizičkim osobama, ali isto se ne odnosi na vlastite prostore koje jedinica lokalne samouprave koristi za svoje potrebe. Kada Grad Zagreb raspolaže svojom imovinom kao vlasnik prostora za svoje potrebe, tada se isto temelji na članku 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1996.) i članka 48. stavka 1. točke 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (2005.), kako je i navedeno u predmetnim Zaključcima. Također se poziva na članak 56. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96., 92/99., 80/02., 81/02., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01. i 118/01.) i tvrdi da je u njegovom slučaju ispunjen i uvjet da se prostor koristi za obavljanje djelatnosti tijela državne vlasti i jedinica lokalne samouprave i uprave.

4.4. Slijedom iznesenog, tvrdi da se radi o prostoru u vlasništvu Grada Zagreba koji je Grad Zagreb kao vlasnik koristio za obavljanje djelatnosti lokalne, područne (regionalne) samouprave putem Mjesnih odbora, na temelju valjane pravne osnove - Zaključaka gradonačelnika, donesenih u skladu s propisima iz područja lokalne samouprave.

4.5. Smatra da se na navedeni prostor u vlasništvu Grada Zagreba ne odnosi odredba Zakona o zakupu poslovnog prostora o usklađenju ugovora putem javnog natječaja. Tvrdi da je bespredmetno bilo da je tada Grad Zagreb kao vlasnik prostora raspisao natječaj za zakup svoga prostora radi obavljanja svoje djelatnosti, djelatnosti mjesne samouprave, odnosno, da bi Grad Zagreb sam sebi dao u zakup svoj prostor. Predlaže Sudu poništiti prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje.

5. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na razloge iznijete u obrazloženju pobijanog rješenja, kod kojih u cijelosti ostaje. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

6. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i smatra da je osporavano rješenje u cijelosti osnovano. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Imajući u vidu načelo učinkovitosti predviđeno člankom 8. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), te da je upravni spor potrebno provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, Sud je s obzirom na suglasnost tužitelja iz podneska od 26. siječnja 2024., te suglasnost zainteresirane osobe od 20. studenoga 2024., a s obzirom na pasivnost tuženika koji je višekratno pozvan na očitovanje slaže li se da se spor riješi bez održavanja rasprave, budući da Sud smatra da činjenice nisu sporne, te da u ovom sporu nije potrebno izvoditi daljnje dokaze predmetni spor riješio bez održavanja rasprave u skladu s odredbom članka 98. stavkom 1. točkom 4. i 5. ZUS- a.

7.1. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, kao i u spis provedenog upravnog postupka te je u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz podataka spisa proizlazi kako je predmetno prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju prijedloga za obnovu postupka zaprimljenog kod prvostupanjskog tijela 28. veljače 2018.

9. Iz ugovora o zakupu sklopljenog 5. kolovoza 1988. između Skupštine Općine Medveščak (zakupodavac) i Mjesne zajednice „Josip Kraš“ (zakupac) proizlazi da zakupodavac daje, a zakupac prima poslovne prostorije u Zagrebu, ulica Kraševa 21, koja se sastoji od četiri prostorije i dva sanitarna čvora, u ukupnoj površini od 146 m[2] .

10. Tužitelj je priložio Zaključke o prostorima mjesne samouprave, (od 22. prosinca 2005., 17. srpnja 2009., 12. veljače 2009. te 29. ožujka 2017.) kojima se utvrđuju gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, te način njihovog korištenja, iz kojih smatra vidljivim kako mjesna samouprava cijelo vrijeme koristi predmetni prostor (na adresi [adresa], u visokom prizemlju zgrade lijevo, površine 146 m[2] ) za svoje potrebe na temelju valjane pravne osnove.

11. Obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku (članak 123. stavak 1. točka 1. ZUP).

12. U skladu s člankom 124. stavkom 2. ZUP-a, u prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

13. Prema članku 126. stavku 1. ZUP-a, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Prema stavku 2. istog članka, ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.

14. Člankom 35. stavkom 1. Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (Narodne novine, broj 91/96., 124/97., 174/04. i 38/09.) propisano je da su osobe iz članka 6. stavka 1. i članka 34. ovoga Zakona dužne ugovore o zakupu poslovnoga prostora sklopljene po odredbama Zakona o poslovnim zgradama i prostorijama (Narodne novine, broj 52/71.) bez prethodno provedenoga javnoga natječaja uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da se ugovori koji nisu usklađeni prema odredbi stavka 1. ovoga članka raskidaju po sili zakona.

15. Pravomoćnim djelomičnim rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Sektor za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Drugi područni odsjek, KLASA: UP/I-942-01/13-06/9, URBROJ: 251-14-11/302-17-32 od 9. studenoga 2017. vraćen je u vlasništvo prazan poslovni prostor u uličnom prizemlju zgrade, površine 34 m[2] i poslovni prostor u visokom prizemlju zgrade lijevo površine 146,00 m[2] zgrade u [adresa] kojega koristio Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer".

16. Mjesni odbor „Josip Kraš", danas Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer", poslovni prostor površine 146 m[2] u [adresa] nekada, Kraševa 21, koristio je na temelju Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 5. kolovoza 1988. sklopljenog između Skupštine općine Medveščak kao zakupodavca i Mjesne zajednice Josip Kraš, kao zakupca, koji je predstavljao pravnu osnovu posjeda predmetne nekretnine. Međutim, navedeni ugovor nije bio usklađen s odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora koji je stupio na snagu 5. studenoga 1996.

17. Naime, prema članku 35. stavku 1. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog osobe iz članka 6. stavka 1. i članka 34. tog Zakona dužne su ugovore o zakupu poslovnog prostora sklopljene prema odredbama Zakona o poslovnim zgradama i prostorijama (Narodne novine, broj 52/71.) bez prethodno provedenog javnog natječaja uskladiti s odredbama tog Zakona u roku dvije godine od dana stupanja na snagu. Stavkom 2. propisano je da ugovori koji nisu usklađeni prema odredbi stavka 1. raskidaju se po sili zakoni. Dakle, za svaki ugovor o zakupu koji je sklopio pravni prednik jedinice lokalne samouprave ili Grad Zagreb u postupku je bilo odlučno utvrditi je li taj ugovor usklađen sa odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora unutar navedenog zakonskog roka odnosno 5. studenoga 1998. Ako ugovor nije usklađen, a nije ni sklopljen drugi ugovor o zakupu (s novim zakupcem) tada prethodni ugovor o zakupu nije na snazi, a dotadašnji zakupac koristi poslovni prostor bez valjane pravne osnovne za korištenje. U tom se slučaju poslovni prostor vraća prijašnjem vlasniku u vlasništvo i posjed danom pravomoćnosti rješenja o povratu.

18. S obzirom da Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 5. kolovoza 1988. nije usklađen s odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora kako je ranije izloženo, na dan donošenja Zakona o naknadi 11. listopada 1996. predmetni poslovni prostor Mjesni odbor „Nadbiskup Antun Bauer" koristio je bez valjane pravne osnove.

19. Davanje poslovnog prostora u zakup bilo je regulirano Zakonom o zakupu i prodaji poslovnog prostora, kao lex specialis-a. Tužbeni navod da je bespredmetno bilo da je tada Grad Zagreb kao vlasnik prostora raspisao natječaj za zakup svoga prostora radi obavljanja svoje djelatnosti, djelatnosti mjesne samouprave, odnosno, da bi Grad Zagreb sam sebi dao u zakup svoj prostor ne može se prihvatiti, s obzirom da se takvom tvrdnjom prejudicira ishod natječaja koji se po zakonu trebao provesti, a na kojemu se trebala izabrati najpovoljnija ponuda.

20. Dakle, iz svega navedenog proizlazi da ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora od 5. kolovoza 1988. nije usklađen s odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora, kojega je Mjesna samouprava koristila na temelju Zaključka od 29. ožujka 2017., a ne ugovora kojeg je bila dužna sklopiti u skladu sa Zakonom o zakupu poslovnog prostora, pa se na isti ne može primijeniti članak 56. Zakona o naknadi.

21. Nadalje, iako je u konkretnom slučaj prijedlog za obnovu postupka pravodoban i podnesen od strane ovlaštene osobe te je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom, okolnosti odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ovoga spora niti predstavljaju zapreku za vraćanje u vlasništvo poslovnog prostora bez ograničenja iz članka 56. Zakona o naknadi. Shodno tome, pravilno je odbijen prijedlog za obnovu.

22. Stoga je Sud odbio tužbeni zahtjev i u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci ove presude.

U Osijeku 10. veljače 2025.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi