Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Zk-2/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu povodom provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protustranke ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Andreja Fosin, odvjetnica u Varaždinu, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z-5355/2024 od 20. studenog 2024., dana 10. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke ŽD i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Z-5355/2024 od 20. studenog 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-19592/2024 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod toč. 1. izreke odbijen je prigovor protustranke ŽD i potvrđeno je rješenje zemljišnoknjižnog referenta od 8. ožujka 2024. broj Z- 4307/2024, dok je pod toč. 2. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija protustranka ŽD ne navodeći zakonske žalbene razloge, a sadržajno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje, naložiti uspostavu prijašnjeg zk. stanja i brisati provedeni upis.

3. Općina Beretinec je dostavila odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene tvrdnje protustranke, prihvaća stajalište prvostupanjskog suda i predlaže žalbu odbiti.

4. Žalba protustranke ŽD (u daljnjem tekstu: žalitelj) nije osnovana.

5. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-4307/2024 od 8. ožujka 2024. na temelju isprava navedenih pod toč. 1. obrazloženja i primjenom čl. 131.-133. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23., 133/23., u daljnjem tekstu: ZC) dopuštena parcelacija, poništavanje, formiranje novih čestica i spajanje u novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstanu cestu NC 1-041 i upisa u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Općine Beretinec. Prigovor u kojem žalitelj navodi da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] i da na navedenim nekretninama nije postojala nerazvrstana cesta prije stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011., niti se ista koristila za promet vozila ili bila pristupačna većem broju ljudi, što je evidentno iz priloženih fotografija, a kojem prigovoru se usprotivila Općina Beretinec navodeći da predmetni put postoji više od 40 godina o čemu su se očitovali preostali vlasnici nekretnina koji taj put koriste (ŠD, DD) prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim pozivom na čl. 11. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZZK), čl. 95. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" br. 112/18., 39/22.), te čl. 131. i čl. 132. ZC, pa uzimajući u obzir da iz očitovanja Općine Beretinec proizlazi da je predmet geodetskog elaborata nerazvrstana cesta NC 1-041 u naselju Beretinec sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Beretinec Klasa:340-05/23-01/02, Urbroj:2186-2-02-23-1 od 25. srpnja 2023. i da je predmetna cesta izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11.), a u vezi prigovora žalitelja na utvrđeno činjenično stanje sud navodi kako u ovom postupku ne preispituje pravilnost i zakonitost postupka izvedbe i potvrđivanja geodetskog elaborata i prijavnog lista koji mu je dostavljen po službenoj dužnosti u smislu čl. 124. st. 3. ZC, to je prigovor žalitelja ocijenio neosnovanim te je primjenom čl. 145. st. 4. ZZK potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta i primjenom čl. 120. st. 1. ZZK naložio upis zabilježbe odbijenog prigovora.

5. U žalbi žalitelj ponavlja da je nekretninu kupio od Vesenjak Franciske 2017. i da od kada je kupio nekretninu, kao i u razdoblju kada je nekretnina bila u vlasništvu UD, put nije postojao, a isto potvrđuju i ostali susjedi s obzirom da svi imaju prilaz do svojih nekretnina s asfaltirane ceste, pa iz tog razloga smatra da su zaključci prvostupanjskog suda nebitni jer nisu ispunjeni uvjeti za provedbu prijavnog lista s obzirom da se predmetne nekretnine nisu koristile kao nerazvrstana cesta, sve uzimajući u obzir definiciju nerazvrstane ceste propisanu čl. 98. ZC.

6. U odgovoru na žalbu Općina Beretinec navodi da vlasnici nekretnina ŠD i DD predmetni put koriste već dugi niz godina za dolazak vozilima na svoje nekretnine te se isti koristi već više od 40 godina od strane većeg broja korisnika (posjednika parcela uz Ulicu Braće Radić) čiju trasu je mjernik ucrtao smjerom i dimenzijama kako je vidljiva na terenu, kao i da je ispunjen uvjet iz čl. 131. st. 1. ZC za upis nerazvrstane ceste.

7. Žalbenim navodima žalitelja nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

7.1. Priložene isprave dokazuju da je formirana kčbr. [katastarska čestica] NC 1-041 Ulica Braće Radić sa 683 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Beretinec u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11.) što je evidentno iz Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti s lista 29 spisa i Odluke o nerazvrstanim cestama od 25. srpnja 2023. Klasa: 340-05/23-01/02 Urbroj: 2186-2- 02-23-1, da njezino stvarno stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. ZC-a koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi pravilnom primjenom materijalnog prava je upisao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Beretinec.

7.2. U konkretnom slučaju radi se o provedbi prijavnog lista na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste na koji se primjenjuju odredbe čl. 131. do čl. 133. ZC-a, dok je potvrđeni geodetski elaborat dokaz da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je rađen i da se može upotrijebiti za potrebe katastra nekretnina. Kako se (i) promjena broja katastarske čestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta temeljem čl. 11. st. 4. ZZK, to je promjena koja je u konkretnom slučaju određena prijavnim listom u odnosu na nekretnine u vlasništvu žalitelja - kčbr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] i kčbr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i odnose se na smanjenje površine iz razloga što su u naravi dio nerazvrstane ceste, osnovano provedena rješenjem zemljišnoknjižnog suda.

8. Zaključno valja ukazati da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U- I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

9. Kako je stoga prvostupanjski sud odluku donio pravilnom primjenom materijalnog prava i nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.), a koji se primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK, to je ovaj sud odbio žalbu žalitelja i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK potvrdio prvostupanjsko rješenje.

U Varaždinu 10. veljače 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun