Broj: Pp-1422/2024-7.

Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

[adresa]

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Renati Višošević, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Šimunić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VP, državljana RH, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 114/22, 36/24), pokrenutog povodom optužnog prijedloga Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec, pod brojem: 211-07/24-5/5307; Ur. broj: 511-21-05-24-1 od 16. rujna 2024., na temelju čl. 183. st. 1. u svezi čl. 222. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 07. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: ĆP, sin V i AP, rođ. Ć, rođen **.**.1969. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], A, državljanin RH, sa završenom srednjom školom, po zanimanju policijski službenik, umirovljenik, lošeg imovnog stanja, sa prebivalištem u [adresa]., neoženjen, otac petero djece, prekršajno nekažnjavan, protiv njega se ne vodi drugi postupak,

k r i v  j e

I. što se je dana 15. rujna 2024. u 18,30 sati, u stanu u [adresa], u [adresa]., u svojstvu bivšeg izvanbračnog supruga nasilnički ponašao u obitelji na način da je nakon kraće verbalne prepirke rukom za kosu uhvatio bivšu izvanbračnu suprugu BP, bacio je na krevet, kojom prilikom je pala na pod, te je šakom udario u predjelu lica, dakle primijenio je fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a cijelom su događaju bila prisutna njihova zajednička djeca ŽP (rođ. 2014.), PP (rođ. 2015.) i LP (rođ. 2020.),

dakle što se nasilnički ponašao u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi BP u nazočnosti malodobne djece.

II. Okrivljenik je time počinio prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 114/22, 36/24), kažnjiv po čl. 22. st. 3. istog Zakona, te mu se temeljem istog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

III. novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura.

Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom. Ukoliko okrivljenik ne plati u određenim rokovima novčanu kaznu, ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Čakovec, pod brojem: 211-07/24-5/5307 od 16. rujna 2024., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika VP, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik ĆP u obrani je iskazao da ne se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Točno je da se je kritičnog dana nasilnički ponašao, ne bježi od odgovornosti ali to je bilo na drugi način nego što je to opisano u optužnom prijedlogu. Sa bivšom suprugom ima problema već godinu i pol dana, a imaju troje djece, kada ga ona tijekom cijele godine uznemirava vrijeđajući ga na telefon i u neposrednom kontaktu te ga je nekoliko puta prijavila policiji. To više nije mogao izdržati i toga dana je otišao do nje i njezine majke gdje ona živi, da se s njom porazgovara. Došao je u stan i tamo su bila i djeca pokraj njih, sjeo je nasuprot nje za stolom i rekao joj je da je vrijeme da normalno razgovaraju i da ga prestane vrijeđati, na što je ona opet počela vrijeđati. Nije se htjela smiriti a u tom momentu je imao najmlađeg sina u krilu. U jednom trenutku, kada je mali otišao iz njegovog naručja, okrenuo se je i onda ga je udarila u predio lijevog obraza i lijevog uha i raskrvarila ga je. Otišao je k liječnici, u ponedjeljak ujutro i ima medicinsku dokumentaciju, koju daje na uvid sudu od 16.09.2024., a zbog čega je i ona prijavljena za prekršaj kod druge sutkinje. Kada je to doživio, ustao se je sa stolice kao i ona i između njih se je prepriječila njezina majka moleći ih da se smire. Mora priznati da je bio jako uzrujan i nije se više tolikom mogao kontrolirati jer je ona i dalje nastavila sa napadom na način da ga je pokušala udariti u prepone nogom a rukom u predjelu očiju i kako to nije uspjela, udarila ga je u torbicu koju ima oko pasa. On je tada bacio na krevet na način da ju je primio za kosu i vrat, nakon čega je ona pala s kreveta. Nije smio to učiniti i preuzima odgovornost za to, a sve se je to dogodilo u prisutnosti djece. Nije točno da bi ju više puta otvorenim dijelom šake udario u predjelu lica i tijela, jer da je to bilo, to bi se je vidjelo. Ona je također otišla k doktoru i poslije toga mu je rekla da je imala povredu na vratu. U međuvremenu ga je kazneno prijavila za prijetnju ubojstvom.

3. Sud je u postupku ispitao oštećenu BP, koja je propisno opomenuta iskazala da je sa okrivljenikom bila 11 godina u izvanbračnoj zajednici, te imaju troje zajedničke djece, još uvijek maloljetne. Ne žive više zajedno negdje skoro dvije godine. Unutar te zajednice nisu imali verbalne i tjelesne konflikte, da bi ona ili on prijavili prekršaje, ali su svađe nastale nakon što je okrivljenik našao drugu partnericu. Dana 15.09.2024. sa djecom je došla kod svoje majke u stan u [adresa] i nakon nekog vremena došao je i ĆP u namjeri da razgovara. Majka mu je otvorila vrata, a ona mu je rekla da nije dobrodošao jer ne želi razgovarati pred djecom. On je inzistirao, sjeo je za stol preko puta nje, a ona je sjedila na trosjedu koji se nalazi nasuprot. U jednom trenutku on ju je počeo vrijeđati, a ona nije to mogla podnijeti, pa je zamahnula rukom i vjerojatno ga udarila. Dvoje djece od 4 i 10 godina, LP i PP su sjedili pokraj na udaljenosti 2-3 metra i gledali su TV. Bili su istoj prostoriji. Kćerka je bila u kupaonici i mogla je čuti, ali ne i vidjeti. Čula je sigurno jer se je poslije plakala. U jednom trenutku, nakon što ga je udarila, došao je do nje, primio ju za kosu (svjedokinja pokazuje sa rukom kako ju je obujmio dužu kosu koju ima svezanu u rep i bacio na pod između stola i trosjeda) i počeo ju je udarati sa otvorenim dijelom šake u zadnji dio glave, iza uha, po licu ju je sa otvorenim dijelom dlana udario. Zna da ju je na kraju gušio, izbio joj je staklo na naočalama. Majka se u međuvremenu umiješala, ali ih nije uspjela razdvojiti. Tada je ĆP vjerojatno shvatio što je napravio i maknuo se je od nje. Dijete od 4 godine joj je odmah drugi dan reklo "tata tebi tak ide (pokazujući udarac po licu), a ti se plačeš". Drugo dijete nije ništa komentiralo, ali su vidjeli što se događa. ĆP je tada otišao na policiju i prijavio ju je, bila je u šoku. Nakon negdje 15 minuta došla je policija do nje i uzeli su izjavu od nje. Prijavljeni su oboje za prekršaj. Nakon 2 dana išla je kod doktorice, nije išla odmah drugi dan jer je morala na posao a doktorica je radila ujutro. Daje na uvid povijest bolesti.

3.1. Okrivljenik ima primjedbe na iskaz svjedokinje.

Na suočenju oboje predbacuju jedan drugome način na koji je došlo do svađe, pri čemu okrivljenik izjavljuje da je imao povod i htio je razgovarati u vezi napada nje na njega.

Okreće se prema svjedokinji i izjavljuje da prihvaća odgovornost da ju je uhvatio za kosu, bacio na krevet i udario u lice preko njenih ruku, jer se je ona branila, stavila je ruke na lice.

Svjedokinja izjavljuje da je imala otiske prsta na rukama i na koljenima i po bedrima, vjerojatno jer je pala na pod. Okreće se prema okrivljeniku i pokazuje rukom da se ona ne može točno detaljno sjećati kako je bilo. Okreće se prema okrivljeniku i izjavljuje da ne zna da li je on nju udario kada je ona stavila ruke na lice, već zna da je imala povrede i iza uha joj je bilo natečeno.

Svjedokinja pokazuje modrice koje je mobitelom fotografirala, a koje je imala i njezina majka, a i ona sama je imala modrice na koljenu i na nozi.

Okrivljenik izjavljuje da ju je uhvatio naprijed za kosu i naprijed za vrat i rekao joj je neka se smiri (pokazuje to rukama) i u tom trenutku ju je bacio na pod. Uhvatio ju je za ruku i udario ju preko svojih ruku u lice i rekao joj neka prestane s time. Ostale ozljede, biljezi, su mogli nastati njezinim padom na pod.

Svjedokinja izjavljuje da su se sada oboje primirili, jer moraju biti u kontaktu zbog djece, te smatra da nije potrebno daljnje saslušanje njezine majke CP, da se ista ne bi dalje uzrujavala, te suočenje nije uspjelo.

3.2.Okrivljenik je u završnoj riječi izjavio da se smatra djelomično odgovornim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Žao mu je zbog počinjenog prekršaja, da je bio nasilan. Do sada nije bio nikada kažnjavan i djeca su bila nazočna događaju. Smatra da nije potrebno da se saslušava i CP, te izjavljuje d se odriče prava na žalbu.

4. Sud je izvršio uvid u obavijest počinitelju prekršaja, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, medicinsku dokumentaciju za BP od 17.09.2024. i u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika iz koje je vidljivo da okrivljenik do sada nije bio prekršajno kažnjavan. Na temelju obrane okrivljenika, njegovog priznanja, te uvidom u dokumentaciju spisa predmeta, sud je našao dokazanim da je okrivljenik počinio djelo iz izreke ove presude, a kako je istim ostvario obilježja terećenog prekršaja, proglasio ga je krivim i kaznio po Zakonu.

5. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je: tjelesno nasilje; tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganje osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskrata sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

6. U postupu je nesporno utvrđeno da su odnosi između okrivljenog i oštećene BP trajno narušeni. Okrivljenik je djelomično prihvatio odgovornost za prijavljeni prekršaj, kada je izjavio da se je doista nasilnički ponašao prema bivšoj izvanbračnoj supruzi, kada ju je kritičnog dana uhvatio za kosu nakon čega ju je bacio na pod, da bi je tada šakom udario u predio lica.

Oštećena BP u svojem je iskaz djelomično potvrdila navode okrivljenog, plastično pokazujući na raspravi kako ju je primio za kosu pokazujući to i potezom ruke, nakon čega je pala na krevet i s kreveta na pod i po njezinom mišljenju tom prilikom je mogla zadobiti modrice na koljenu i nozi.

Na okolnost udaraca koje bi joj okrivljenik nanio više puta otvorenim dijelom šake u predjelu lica i tijela, Sud je proveo suočenje koje nije u cijelosti uspjelo, pri čemu oštećena nije mogla točno navesti kako ju je udarao, odnosno da li ju je udario u predio lica kako je to naveo okrivljeni. Navela je da samo zna da je imala povrede iza uha koje joj je bilo natečeno.

Iz iznijetog dakle proizlazi da se nije moglo sa sigurnošću dokazati da bi uslijedilo više udaraca u tijelu oštećene, budući je oštećena to definirala udarcem u zadnji dio glave i kao što je prethodno navedeno, na suočenju nije mogla točno precizirati koji udarac i kamo je uslijedio kada se je nalazila na podu.

Stoga je Sud utvrdio temeljem priznanja okrivljenog, a sa čime je bila suglasna i oštećena, da je točno da je predmetnog dana došao do njezine majke da razgovara sa oštećenom, kojom prilikom ju je povukao za kosu, nakon čega je pala na pod i udario ju je po licu, dakle primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

I okrivljenik i oštećena su izjavili da su tome bila prisutna djeca, pa je sud prilikom utvrđivanja odgovornosti primijenio odredbu čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i utvrdio da je ponašajući se na taj način okrivljenik povrijedio odredbu čl. 10. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji definira nasilje kao fizički nasrtaj na drugu osobu koja se smatra članom obitelji.

Sud je nadalje izmijenio dio činjeničnog opisa prekršaja u dijelu gdje je navedeno da je okrivljenik više puta udario oštećenu u glavu i tijelo, jer je dokazano da ju je udario samo jednom te ju je rukom uhvatio za kosu.

Sud je prilikom ocjenjivanja težine prekršaja okrivljenika uzeo u obzir da je njegovo nasilničko ponašanje bilo izazvano i ponašanjem oštećene, koja je sama priznala da je nakon što ju je počeo vrijeđati, a prije njegovog nasrtaja, zamahnula rukom te ga je udarila, zbog čega je podnijet optužni prijedlog i protiv nje.

Svjedok tom događaju, majka oštećene CP, nije saslušana u ovome postupku, jer je činjenično stanje potpunosti utvrđeno, te je prihvaćen prijedlog oštećene da bi se saslušanjem iste svjedokinja nepotrebno uznemiravala.

7. Za narečeni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od najmanje 1.100,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

8. Kod odmjere kazne za prekršaj uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. i čl. 37. Prekršajnog zakona, kao olakotno je uzeto priznanje prekršaja, nekažnjavanost okrivljenika za nasilničko ponašanje, njegove osobne i imovinske prilike, te doprinos oštećene koja ga je prva udarila, zbog čega je sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod propisane najmanje kazne, a u okviru općeg zakonskog minimuma, držeći da će se i blažom kaznom postići svrha kažnjavanja.

9. Izreka o troškovima postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 1., a u svezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 30,00 eura.

U Čakovcu, 07. veljače 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Danijela Šimunić, v. r.

Renata Višošević, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Tužitelj može podnijeti žalbu samo zbog izrečene kazne i zaštitne mjere. Žalba se podnosi nadležnom Sudu u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog Suda.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Okrivljeniku,

2. Oštećenoj BP,

3. Tužitelju,

4. Za spis.