Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1706/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari po prijedlogu tužitelja-ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb, protiv tuženika-ovršenika GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Povrv-542/2024-3 od 26. rujna 2024. godine, dana 7. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Povrv-542/2024-3 od 26. rujna 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Ines Antić iz Viškova poslovni broj Ovrv- 19568/2023 od 29. studenoga 2023. u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su provedene radnje. Točkom II. izreke rješenja utvrđeno je da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

Pod točkom III. izreke rješenja navedeno je kako je tužitelj dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka predmetnog rješenja, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Točkom IV. izreke rješenja navedeno je kako je tuženik dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz točke III. izreke rješenja iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Točkom V. izreke upozorene su stranke da je postupak u sporovima male vrijednosti pisani postupak , te su navedene pretpostavke pod kojima će sud održati ročište.

2. Protiv navedenoga rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP) koji se u ovome ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje: OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, uz naknadu troška žalbenoga postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda postupka, na koje sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

5. Žalbenim navodima tužitelj ističe da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo te povrijedio odredbe postupka zauzimajući stav da se prigovor na prijedlog za ovrhu i obavijest ovršeniku ima smatrati prigovorom na rješenje o ovrsi.

6. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je ovrhovoditelj 7. studenoga 2023. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a koji je prijedlog dodijeljen u rad javnom bilježniku Ines Antić u Viškovu,

- da je javni bilježnik prijedlog za ovrhu zajedno s obavijesti iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona uputio ovršenici,

- da je javni bilježnik 29. studenoga 2023., na temelju prijedloga ovrhovoditelja od 7. studenoga 2023. godine donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv- 19568/2023,

- da se ovršenica prigovorom od 1. prosinca 2023., kojeg je javni bilježnik zaprimio 4. prosinca 2023., očitovala na dostavljeni prijedlog za ovrhu i obavijest iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona osporavajući osnovu i visinu dugovanja.

7. Sud prvog stupnja dopis ovršenice od 1. prosinca 2023. godine kojeg je javni bilježnik zaprimio 4. prosinca 2023., smatra prigovorom protiv rješenja o ovrsi slijedom čega postupa sukladno čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona i donosi ovdje pobijano rješenje kojim se stavlja izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, ukida sve provedene radnje te određuje da će se postupak nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

8. Ovakvo utvrđenje suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud.

9. Čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona propisano je: Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. Prema čl. 281. st. 2. Ovršnog zakona u obavijesti iz stavka 1. javni bilježnik će: 1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu, 2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici, 3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem. Čl. 282. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku koji ga je izdao, a prema čl. 57. Ovršnog zakona prigovor se podnosi u roku od osam dana. Prema čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja.

10. Iako navedene odredbe ne propisuju mogućnost podnošenja prigovora na prijedlog za ovrhu dostavljen ovršeniku zajedno s obavijesti iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona, već samo protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, potrebno je prigovor ovršenice sagledati u širem kontekstu.

11. Naime, potrebno je cijeniti da je, u ovakvoj situaciji kada javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi otiskivanjem štambilja na podneseni prijedlog, takvo rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sadržajno jednako podnesenom prijedlogu ovrhovoditelja. U konkretnom postupku ovršenici je dostavljen prijedlog za ovrhu u kojem je ista obaviještena i o osnovu i o visini tražbine ovrhovoditelja, a koje je zaprimila uz upozorenje o mogućnosti pokretanja ovrhe.

12. U odnosu na dostavljeno ovršenica, pri tom fizička osoba bez punomoćnika, podnosi prigovor kojim osporava dugovanje, pa se stoga radi o obrazloženom prigovoru. S obzirom na navedeno, a u svjetlu načela pomoći neukoj stranci, takav obrazloženi prigovor, koji je kod javnog bilježnika zaprimljen prije donošenja rješenja o ovrsi i prije prosljeđivanja sudu na daljnje postupanje, potrebno je razmatrati kao prigovor protiv, kasnije donesenog i sadržajno jednakog, rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

13. Dakle, kako nisu počinjene bitne povrede postupka koje ističe ovrhovoditelj, kao niti one na koje sud pazi po službenoj dužnosti te je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje.

14. Slijedom navedenog temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci ovoga drugostupanjskoga rješenja.

U Zagrebu, 7. veljače 2025.

Sutkinja:

Vlatka Fresl Tomašević