Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-5643/204

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sutkinji toga suda Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Luane Mičić Oljica, uz sudjelovanje Ive Žeželj kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog BC, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, klasa: 211-07/24-5/29738, urbroj: 511-18-07-24-1 od 04. studenog 2024., nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 04. veljače 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, 07. veljače 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

okrivljeni VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i V, rođen **.**.1959. u mjestu [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], a trenutno boravi na adresi [adresa], državljanin RH, SSS, kuhar, umirovljenik s mjesečnim primanjima od oko 560,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno neosuđivan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 10. listopada.2024. oko 17,30 sati u mjestu [adresa], u masliniku, ispred kuće u vlasništvu ZC, počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoga brata ZC, na način da je sa svojim vozilom došao do svog brata ZC koji se nalazio u dvorištu svoje kuće, izišao iz vozila i počeo glasno vikati na njega riječima:“ Lopove jedan sve si mi uzeo ja nemam ništa majku ti jebem!“, a kada mu je ZC rekao da se smiri ili će pozvati policiju, okrivljenik je nastavio glasno vikati na svog brata riječima:“ Majku ti jebem, ja sam tvoja policija, pička ti materina!“ i nakon što je BC otišao u svoju kuću , okrivljenik se vratio u svoje vozilo i napustio mjesto događaja čime je prestalo daljnje nasilje u obitelji te je ovakvim svojim ponašanjem kod svog brata OC izazvalo osjećaj uznemirenost i povredu dostojanstva,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3., kažnjiv na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar podnijela je protiv okrivljenika 04. studenog 2024. optužni prijedlog, klasa: 211-07/24-5/29738, urbroj:

511-18-07-24-1, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude, povodom kojeg je sud proveo prekršajni postupak i donio presudu.

2. Okrivljenik je iznio svoju obranu pred ovim sudom te je iskazao kako se ne smatra krivim za učin djela prekršaja koje mu se stavlja na teret. Naveo je kako je spornog dana išao iz svog maslinika te je na cesti sreo svog brata ZC, a ne ispred kuće kako je to navedeno te je brat hodao prema štali, a on je zaustavio svoje vozilo i uputio se prama njemu te mu mirno rekao da ga ne naziva lopovom i da mu ne prijeti s policijom, jer je ZC njemu jednom poslao poruku da je on ušao u njegov posjed i da će mu zvati policiju. On mu je odgovorio kako ima sve papire od svojih parcela, a te iste parcele su on i najstariji brat skupa dijelili. Rekao mu je da dođu u kuću, ako postoji ikakav problem i da to mogu riješiti, no isti nije htio i rekao da će se čuti sutra. Sutradan ga je opet nazvao i pričali su o izvodima i sudskim rješenjima te mu je ZC rekao da su njemu susjedi ukrali pola gaja, a on mu je odgovorio kako on nema s tim veze. Nakon nekih 10 dana sam dobio je informaciju da ga je ZC prijavio policiji te je sam pristupio u policijsku postaju kako bi vidio o čemu se radi. On i brat su inače u lošim odnosima te mu nije uputio pogrdne riječi naveden u optužnom prijedlogu.

3. Svjedok ZC, saslušan pred ovim sudom je naveo kako s bratom nije u dobrim odnosima još od 2010. radi neriješenih imovinskopravnih odnosa. BC je njega nekoliko puta znao verbalno napadati smatrajući da mu je ovaj oteo nekakav teren pa je tako u listopadu prošle godine, a dok se on nalazio u ulici ispred svoje kuće, zaustavio svoje vozilo nasred ulice, izašao iz vozila i počeo na njega glasno vikati i zalijetati se prema njemu. Rekao mu je da uzima njegovu zemlju i da mu jebe majku pa mu je on rekao da će pozvati policiju, a on je nastavio na njega vikati govoreći da je on njegova policija i ostale psovke. Nakon nekog vremena se smirio i otišao dalje. On je događaj prijavio policiji 15-tak dana nakon iz razloga što je mislio da će se BC smiriti i da će riješit naše nesuglasice. On se te prilike osjećao neugodno, jer su svi mještani slušali kako on njemu psuje majku. Nije se bojao, jednostavno mu je bilo dosta njegovih prijetnji i bilo mu je neugodno radi njegovih scena. On da je ovaj događaj prijavio, jer je dugo čekao da ga jedan od braće nazove u svezi dogovora oko konačne podjele njihovih parcela, a kako nije dobio informaciju ni od jednog brata, on je nakon toga odlučio prijaviti ovaj događaj policiji kako bi vidio na koji će se način nakon prijave odvijati stvari s podjelom zemljišta. Nadalje, dodao je da je on desetak dana prije svom bratu BC uputio poruku u kojoj ga je upozorio da ne ulazi u njegov maslinik i ne polijeva mu biljke cidokorom niti kosi oko njegovih maslina.

4. U daljnjem dokaznom postupku sud je pročitao obavijest (list spisa 4), zapisnik (list spisa 6-8), obavijest (list spisa 9-11), obrazac (list spisa 11-13), izvješće o uhićenju (list spisa 16-17), naredbu (list spisa 20) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

5. Materijalnom odredbom članka 8. stavaka 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik te da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

5.1. Materijalnom odredbom članka 10. stavka 1. točkom 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

5.2. Nadalje, odredbom članka 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana, onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona.

6. Iz obavijesti PU zadarske, Policijske postaje Zadar (list spisa 4) proizlazi kako je okrivljenik uredno primio obavijest o svojim pravima te je svojim potpisom potvrdio kako je istu razumio.

6.1. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ZC (list spisa 6-8) proizlazi kako je 10. listopada 2024. oko 17,30 sati dok se nalazio na cesti ispred svoje kuće prišao mu brat BC s vozilom te istrčao iz auta i počeo mu govoriti: „Lopove, uzeo si mi sve, jebem ti mater!“ te ga je on pokušao smiriti i objasniti mu, jer oni imaju problema s određivanjem međe te ga je ovaj nastavio vrijeđati riječima: „Jebem ti mater, ti si uzeo moje“, nakon čega je sjeo u svoje vozilo i otišao.

6.2. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 21) proizlazi da okrivljenik nije prethodno prekršajno osuđivan.

7. Prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. Dakle, psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

8. Kako okrivljenik poriče učin djela prekršaja na način na koji mu se isti stavlja na teret navodeći kako on nije uputio pogrdne riječi navedene u optužnom prijedlogu svom bratu, to je ovaj sud saslušao svjedoke koji su imali saznanja o događaju koji se dogodio spornog dana, odnosno brata okrivljenika ZC.

8.1. U odnosu na iskaz saslušanog svjedoka, sud je isti uzeo s rezervom obzirom da iz provedenog postupka slijedi kako su okrivljenik i njegov brat ZC već duže vrijeme u lošim odnosima, odnosno da su njihovi odnosi narušeni radi neslaganja oko podjele imovine između tri brata. Obzirom na navedeno, sud smatra kako je svjedok pristran pa tako i sam navodi da je do same prijave ovog nasilja došlo upravo iz razloga što je on dugo čekao da ga jedan od braće nazove u svezi dogovora oko konačne podjele njihovih parcela, a kako nije dobio informaciju ni od jednog brata, on je nakon toga odlučio prijaviti ovaj događaj policiji kako bi vidio na koji će se način nakon prijave odvijati stvari s podjelom zemljišta te kako se brata sporne prigode nije bojao već mu je samo bilo neugodno. Nadalje, materijalni dokaz u spisu, odnosno zapisnik o ispitivanju svjedoka ZC (list spisa 6-8) također je uzet s rezervom iz netom iznesenih razloga, budući da se u suštini radi o iskazu saslušanog svjedoka. Za napomenuti je kako okrivljenik osporava učin djela ovog prekršaja na način na koji mu se isti stavlja na teret optužnim prijedlogom ističući kako smatra da je do ove prijave došlo radi neriješenih imovinskopravnih odnosa između braće tako da ovaj sud nije mogao sa izvjesnom sigurnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret. Budući da spisu ne priliježu nikakvi drugi materijalni dokazi na temelju kojih bi sud mogao utvrditi je li sporne prigode došlo do učina djela ovog prekršaja, dok iz provedenog postupka proizlazi da je svjedok pristran te nema drugih predloženih svjedoka spornog događaja nema, to je sud primjenom načela "in dubio pro reo" okrivljenika oslobodio optužbe.

8.2. Naime, presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim Sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu. Obzirom na izneseno ovaj sud je u skladu s odredbom članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio okrivljenika optužbe za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret i riješio kao u izreci ove presude.

9. Troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Zadru 07. veljače 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Luana Mičić Oljica

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalbu mogu podnijeti ovlaštene osobe te se ista podnosi pisano putem ovog suda Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. okrivljeniku: VC,

2. tužitelju: Policijskoj upravi zadarskoj, Policijskoj postaji Zadar,

3. u spis-ovdje.

PO PRAVOMOĆNOSTI:

1. žrtvi: ZC.