REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: R1 Ob-169/2024-11

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Tihomiru Lazarić u izvanparničnom predmetu predlagateljice BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Almi Opačak, odvjetnici u Slavonskom Brodu i protustranaka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovića 3, OIB 84397956623, zastupan po punomoćnici RŽ dipl. iur. i VŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], N0N1G0 Corunna Ontario, Ra Fane Street 205, zastupan po punomoćniku Ivanu Opačku, odvjetniku u Sl. Brodu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 7. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], izvanbračna supruga sada pok. NŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], počevši od 1990. te da je izvanbračna zajednica postojala sve do smrti pok. EŽ **.**.2024.

II. Odbija se prijedlog u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb.

Obrazloženje

1.Predlagateljica navodi da je bila u braku sa pok. NŽ, a brak je razveden presudom Općinskog suda u Požegi P-956/89 od 20. studenog 1989. U braku predlagateljice i pok. NŽ rođeno je jedno zajedničko dijete sin VŽ 1.1. Nakon razvoda braka, a tijekom 1990 predlagateljica i pok. NŽ uspostavili su izvanbračnu zajednicu i zajedno su živjeli na adresi pok. NŽ u [adresa] gdje su neprekidno živjeli sa svojim djetetom AŽ.

1.2. Predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pokojnim NŽ radi ishodovanja obiteljske mirovine iza pok. NŽ. Predlaže donošenje rješenja kako je to navedeno u izreci.

2. Protustranka VŽ priznaje zahtjev predlagateljice kojim traži utvrđenje izvanbračne zajednice s njegovim pok. ocem u cijelosti.

3. Iz pisanog očitovanja protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb proizlazi da se opreza radi protivi prijedlogu, ali se ne protivi provođenju predloženih dokaza.

4. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, izvadak iz matice rođenih za protustranku VŽ, smrtni list za pok. EŽ, presliku osobne iskaznice za pok. EŽ, presliku osobne iskaznice za BŽ, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu, te uvjerenje o prebivalištu za pok. EŽ, Saslušani su svjedoci PŽ, UŽ i OŽ te predlagateljica.

5. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu BŽ (list 6 spisa) proizlazi da je zaključila brak 1977. sa NŽ, a navedeni brak razveden je presudom Općinskog suda u Požegi broj P-956/89 od 20. studeni 1989. Nema upisa činjenice sklapanja braka.

6. Iz izvatka iz matice rođenih za pokojnog EŽ (list 25-26 spisa), proizlazi da je 1977. sklopio brak sa predlagateljicom BŽ, a koji brak je razveden 1989. presudom Općinskog suda u Požegi P-956/89. Pokojni NŽ umro je 2. travnja 2024.

7. Iz Izvatka iz matice rođenih za protustranku VŽ utvrđeno je da su mu roditelji NŽ i BŽ.

8. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu BŽ utvrđeno je da ista ima prijavljeno prebivalište u mjestu [adresa], od 1986.

9. Iz uvjerenja o prebivalištu za pok. EŽ utvrđeno je da je isti imao prebivalište u [adresa] od 1981 do 2. travnja 2024. kada je isti umro. 10. Iz iskaza predlagateljice BŽ proizlazi da je bila u braku sa pokojnim NŽ od 1977. pa sve do sudskog razvoda braka 1989. U braku je rođen sin VŽ rođen 1977. Za vrijeme trajanja braka svi su živjeli u [adresa]. Nakon razvoda braka odselila je iz [adresa], ali se s pokojnim NŽ pomirila 1990., te su uspostavili izvanbračnu zajednicu i nastavili živjeti u [adresa]. Pok. NŽ umro je 2. travnja 2024. Za vrijeme trajanja zajednice živjeli su kao da su u braku i zajedno su odlučivali o plaćanju i mirovinama, odlazili su kod prijatelja, spavali u istoj spavaćoj sobi. Za vrijeme izvanbračne zajednice imala je prijavljeno prebivalište u [adresa].

11. Protustranka VŽ navodi da su njegovi roditelji prvotno bili u bračnoj zajednici i da je došlo do razvoda braka. Nakon razvoda braka ostao je živjeti s ocem jer je išao u školu u [adresa] gdje je imao prijatelje. Koliko se sjeća 90-ih godina majka se vratila kod oca i njega u [adresa], te su nastavili zajednički život, ali nisu ponovno sklapali brak. Roditelji su skupa odlazili u posjete kod prijatelja i rodbine.

12. Svjedok PŽ navodi da je prvi susjed predlagateljice i pok. NŽ koje je poznavao od svoje najranije dobi jer se igrao s njihovim sinom s kojim je skupa odrastao. Nije mu poznato da je brak predlagateljice i pok. NŽ bio razveden jer su oni skupa živjeli na istoj adresi u [adresa]. Pok. NŽ umro je u travnju 2024.

13. Svjedok UŽ navodi da predlagateljicu i pok. EŽ poznaje više od 40 godina. Zna da su bili u braku i da su se razveli. Za vrijeme braka stanovali su u [adresa], a kada su se pomirili ponovno su živjeli skupa u [adresa]. U mjestu [adresa] gdje živi i odakle je predlagateljica poslije rata viđao je osobni automobil pok. NŽ. Poznato mu je da su čistili i uređivali kuću u [adresa].

14. Svjedok MŽ navodi kako u početku nije znala da su predlagateljica i pok. NŽ razvedeni. Poznato joj je da su skupa živjeli u [adresa], a viđala ih je u mjestu [adresa] gdje živi. Pok. NŽ i predlagateljica kosili su travu kuće gdje je živjela predlagateljica, a ona im je znala dolaziti u posjetu. Znala je da nisu u braku, ali da žive zajedno. Nije ih posjećivala u [adresa].

15. Predlagateljica želi ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, stoga je pokrenula predmetni postupak radi utvrđenja njezinog statusa u izvanbračnoj zajednici sa pok. NŽ.

16. Prema članku 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15,156/23 dalje u tekstu: ObZ) odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Prema članku 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) pod članom obitelji osiguranika smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Iz provedenog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. NŽ bili u braku 1977. pa sve do sudskog razvoda braka 1989. te su živjeli u [adresa].

19. Nakon razvoda braka predlagateljica i pokojni NŽ su se pomirili, te se predlagateljica vratila u [adresa] gdje su nastavili zajedno živjeti sa svojim sinom VŽ.

20. Iz iskaza predlagateljice, protustranke VŽ i saslušanih svjedoka proizlazi da su predlagateljica i pokojni NŽ nakon razvoda braka uspostavili su izvanbračnu zajednicu tijekom 1990. te su zajedno stanovali sa svojim sinom VŽ kao obitelj u [adresa] na istoj adresi stanovanja.

20.1. Naprijed navedeno nedvojbeno proizlazi iz iskaza svjedoka SŽ koji je bio prvi susjed predlagateljice i pok. NŽ, te je zajedno odrastao i igrao se s njihovim sinom VŽ u [adresa].

21. Sud smatra da na temelju provedenih dokaza jasno proizlazi da je između predlagateljice i pok. NŽ postojala zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, budući je očito da je između njih postojalo zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje troškova kućanstva, što upućuje da je postojala ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju sa zajedničkim prihodima, zajedničkom održavanju kućanstva i drugim okolnostima koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

22. Imajući u vidu provedeni postupak, sud je utvrdio da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. NŽ duže od 3 godine, odnosno od 1990. do njegove smrti 2. travnja 2024, dakle, više od 30 godina, zbog čega su ispunjeni uvjeti iz članka 11. ObZ i članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju za priznanje statusa izvanbračnog druga.

23. Pazeći po službenoj dužnosti na materijalnu primjenu materijalnog prava sud je odbio prijedlog u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb.

24. Iz navedene zakonske odredbe članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

25. Iz odredbe članka 463. ObZ propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku, pa slijedom toga proizlazi da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranka iz toga stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

26. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

27. Ovakav pravni stav zauzet je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. te u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 497/2024 od 4. travnja 2024.

28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Slavonskom Brodu 7. veljače 2025.

Sudac

Tihomir Lazarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.