Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: R1-23/2021-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu po sucu Marija Mesić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GŠ, [adresa] ([adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po OD Potočnjak&Šušnjar d.o.o., Zagreb i protustranke ZŠ, [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Svjetlani Klobučar, odvjetnici u Zagrebu, radi uređenja međe, 7. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ispravlja se rješenje sa zapisnika o očevidu od 7. veljače 2025. tako da se izostavljaju i brišu kako slijedi:
-u stavku prvom riječi "od točke A u kojoj je željezni stup žičane ograde do točke B u kojoj je zeleni stup žičane ograde do točke C koja je na vanjskom rubu nižeg zida dalje do točke"
-u stavku drugom točke "A-B-C"
II. Uređuje se međa između nekretnina predlagatelja i to kčbr. [katastarska čestica] upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 638 upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , s jedne strane i nekretnine protustranke kčbr. [katastarska čestica] upisane u zklu. 123 k. o. [katastarska općina] , prema posljednjem mirnom posjedu i to tako da međa ide pravcem i točkama D-1-2 skice mjerničkog vještaka Andreje Omić iz Cadcom d.o.o. Zagreb, Poslovnica Karlovac, koja prileži na strani 60 spisa, koja je sastavni dio ovoga rješenja, time da je točka D u vanjskom rubu zida protustranke, točka 1 je sjecište dva suhoszida, a točka 2 kraj suhozida.
III. Stranke mogu na spornoj površini između točka D-B1-1-2-D dokazivati pravo vlasništva u parničnom postupku, ali ne po isteku 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja.
IV. Nalaže se protustranci ZŠ, [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj] da predlagatelju GŠ, [adresa] ([adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak postupka u iznosu od 274,51 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj u prijedlogu navodi da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica], u naravi poslovna građevina i dvorište, površine 444 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a protustranka je vlasnik kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća br. 42/a i dvorište, 182 čhv, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da je između stranaka je sporna međa između navedenih susjednih nekretnina pa traži da sud temeljem članka 103. ZV uredi među.
Navodi da je u katastarskom planu, međa između nekretnina krivo ucrtana (upisana) iz kojeg razloga se ne može ispraviti prema katastarskom nacrtu, a ne može se točno utvrditi kada je došlo do krivog upisa.
Navodi da osim što je vlasnik, predlagatelj je u posljednjem mirnom samostalnom posjedu predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i to 20-tak neprekidnih godina. Na jugoistočnom dijelu predmetne nekretnine (točno će se utvrditi očevidom i vještačenjem), koji graniči sa sjeverno-sjeveroistočnim dijelom nekretnine protustranke kčbr. [katastarska čestica], nalazi se kameni zid i zemljano-pješčani padina (obrov). Predlagatelj je također i posljednjem mirnom samostalnom posjedu toga dijela nekretnine, isto kao i ostalog dijela. Protustranka nikada nije osporavala predlagatelju da je posjednik i vlasnik i navedenog dijela nekretnine zemljano-pješčane padine (obrova) i da taj dio pripada kčbr.. 638, sve do 4. prosinca 2020. kada je predlagatelj saznao za čin smetanja posjeda i za osobu koja je smetala posjed, a povodom čega je predlagatelj ustao s tužbom kojom traži posjedovnu zaštitu.
Dakle, kameni zid i zemljano-pješčani padina (obrov) u naravi se nalazi i pripada zk.č.br. 638, u vlasništvu i posjedu predlagatelja (isto kao i sporni dio), a ne kako je pogrešno ucrtano u katastarskom nacrtu na kčbr. [katastarska čestica] . Ako sud nije u stanju postupiti prema odredbi članka 103. stavka 2. ZV-a razloga što nije postignut sporazum između stranaka, potrebno je urediti među prema posljednjem mirnom posjedu ili temeljem pravične ocjene nakon svih izvedenih dokaza.
1.1. Na ročištu 14. listopada 2024. predlagatelj je proširio prijedlog za uređenje međe na kčbr. [katastarska čestica] .
2. U odgovoru na prijedlog protustranka navodi da predlagatelj spori samo jednu od više međa svoje čestice, a ne čini spornim površinu svoje čestice, da se jednostavnim matematičkim izračunom dolazi do zaključka da sporna međa nije pogrešno ucrtana (i to za razliku od 8-9 metara kako predlagatelj navodi) jer da je onda bi se i površina predlagateljeve čestice znatno izmijenila, a sama površina predlagatelju nije sporna. Navodi da predlagatelj zapravo tvrdi da je međa pogrešno ucrtana za punih 8 do 9 metara u smjeru sjever-zapad, što je očigledno nemoguće. Predlagatelj ne nudi niti jedan dokaz ni objašnjenje zašto i kako bi međa između predmetnih čestica bila pogrešno ucrtana za punih 8 do 9 metara.
Navodi da je izvod iz katastarskog plana javna isprava jer ista ima svojstvo potvrde iz službene evidencije koju vodi nadležno javno tijelo, odnosno tijelo s javnim ovlastima, a sve sukladno čl. 159 st. 1., 2 i 3. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, u daljnjem tekstu ZUP), te se poziva i citira čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 117/03, u daljnjem tekstu: ZPP) navodeći nadalje da Izvod iz katastarskog plana kao javna isprava dokazuje istinitost (predmnjeva istinitosti) onoga što potvrđuje (pa tako i lokaciju međe), a onaj tko tvrdi suprotno mora to nesporno dokazati (dakle ne učiniti vjerojatnim nego dokazati sa najvišim stupnjem sigurnosti, a što Predlagatelj nije učinio). Navodi da iz navedenog proizlazi da se predmetni kameni zid i zemljano- pješčana padina (obrov) u naravi nalazi na z. k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke te da ne pripada i ne može pripadati z. k. č. br. [katastarska čestica] jer međa nije pogrešno ucrtana (upisana) uz odstupanje od 8 do 9 metara.
Navodi nadalje da protustranka pristaje da se međa obnovi sukladno katastarskom nacrtu, ali na trošak predlagatelja u cijelosti, ukoliko na isto predlagatelj ne pristane, protustranka ističe da je ona u posljednjem mirnom, zakonitom i poštenom posjedu čestice z. k. č. br. [katastarska čestica] sukladno podacima i međama upisanim u katastar nekretnina. Navodi da je predlagatelj je najprije podnio tužbu protiv protustranke zbog smetanja posjeda, da bi kasnije kada je shvatio da njegov posjed nije niti mogao biti smetan jer se čin za koji tvrdi da predstavlja čin smetanja posjeda odvio na čestici u vlasništvu i posjedu upravo protustranke, posljedično podnio prijedlog za uređenje međe neosnovano tvrdeći da je međa pogrešno ucrtana i to za punih 8 do 9 metara. Predlaže da se međa uredi prema trenutnom stanju u katastru nekretnina.
3. Dakle predmet postupka je uređenje međe između nekretnine u vlasništvu predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i susjedne nekretnine u vlasništvu protustranke kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
4. U smislu odredbe čl.103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) međa se može urediti prema katastarskom nacrtu tj. prema katastarskoj međi, a ako stranke ne pristanu na takav način uređenja, tada se međa uređuje prema sporazumu stranka, a ako sporazum ne bude postignut, prema posljednjem mirnom posjedu, a ako ga sud ne uspije utvrditi tada prema pravičnoj ocjeni suda.
5. U postupku je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka iz Cadcom d.o.o.
6. Na licu mjesta sud je najprije pozvao stranke da svaka pokaže pravac međe.
7. Predlagatelj je među pokazivao u točkama A-B-C i dalje preko nadstrešnice tj. oluka kuće odnosno poslovne zgrade do točke 2 – pokazivanje predlagatelja u skici mjerničkog vještaka označeno je isprekidanom rozom crtom.
7.1. Između točaka A-B je žičana ograda (koju je nesporno postavio protustranka), između točaka B-C je betonski zid tj. viši betonski zid (koji je nesporno sagradio predlagatelj) uz koji se prostire još jedan manji niži zid (koji je sagradio protustranka još prije nego je predlagatelj sagradio viši zid).
8. Protustranka je među pokazivala u točkama A1-B1 i dalje po rubu nekretnine predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] – pokazivanje protustranke u skici mjerničkog vještaka označeno je isprekidanom plavom crtom.
9. Na skici mjerničkog vještaka u točkama 1- 2 označen je postojeći suhozid, a ispod njega obrov.
10. Predlagatelj nije pristao na uređenje međe po katastarskom nacrtu, te stranke nisu postigle sporazum o uređenju međe.
11. Sud je uredio među prema posljednjem posjedu i to na licu mjesta točkama A- B-C-D-1-2.
12. Međutim, nakon što je sudski vještak mjernik u spis dostavio skicu očevida ispostavilo se i proizlazi da je pravac A-B-C je između čestice predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] i čestice kčbr. [katastarska čestica], a koja kčbr. [katastarska čestica] nije bila obuhvaćena prijedlogom za uređenje međe i koja kčbr. uostalom i nije upisana ni u katastru ni u zemljišnim knjigama na protustranku ZŠ već na društvo Gallus food d.o.o., G. M. Polje Mrežničko 42a, a jedan od osnivača tog društva je kćer protustranke GŠC, time da se protustranka ne vodi kao osnivač.
12.1. Slijedom navedenog iz naprijed navedenih razloga nije bilo mjesta uređenju međe između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] pa je u tom dijelu valjalo ispraviti rješenje sa zapisnika o očevidu na način kako to proizlazi iz točke I. izreke ovog rješenja.
13. Dakle među je valjao urediti između čestice protustranke kčbr. [katastarska čestica] i čestica predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (kod čega čestice 635/2 i 636/2 međaše samo u jednom manjem dijelu), te je međa između ovih čestica uređena točkama D-1-2, time da se točkama 1-2 prostire suhozid.
14. Inače u tom dijelu je protustranka pokazivala među u točki B1 i dalje uz rub čestice predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] – plava isprekidana crta u skici mjerničkog vještaka, a predlagatelj je među pokazivao u točki C (koja je inače između njegove kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koja kčbr [katastarska čestica] nije predmet uređenja međe) i dalje na točku 2 (kraj suhozida) –isprekidana roza crta u skici mjerničkog vještaka.
15. Međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu.
16. Naime na posljednji mirni posjed saslušavani su svjedoci i stranke, te je nesporno utvrđeno i proizlazi da je suhozid označen u skici mjerničkog vještaka točkama 1-2 sagradio predlagatelj pred nekih 13 do 15 godina tj. negdje 2011./2012. i to je nesporno, a proizlazi iz iskaza svjedoka RŠ (koji je prijatelj sa sinovima predlagatelja i koji je pomagao u gradnji), zatim iz iskaza GŠC, kćeri protustranke, a proizlazi i priznaje i sama protustranka ZŠ koji je iskazao da je predlagatelj navozio svoju česticu kčbr. [katastarska čestica] i bez njegovog znanja napravio (suho)zid 2020.
16.1. Ispod suhozida je obrov, a koji je mjernički vještak označio u svojoj skici.
16.2. Protustranka tvrdi da je predlagatelj podigao kako razinu svoje kčbr. [katastarska čestica], tako i razinu svoje kčbr. [katastarska čestica] koja je bila niža za jedno 2 m nego sada, da je predlagatelj navozio i podigao svoju česticu i nastao je obrov i napravio zid bez znaja protustranke 2012. i da je tako svjesno uklonio među.
16.4. Dakle, kraj nesporne činjenice da je predlagatelj sagradio suhozid 2011.
/2012. koji se prostire između točaka 1-2, da je takovo stanje sve do danas, da protustranka nije poduzimala prema predlagatelju nikakve pravne radnje u pravcu uklanjanja suhozida, ovaj sud nalazi da je taj suhozid postao i da je granica uživanja između kčbr. [katastarska čestica] (predlagatelja) i kčbr. [katastarska čestica] (protustranka) i da su stranke nakon gradnje suhozida tako i uživale i uživaju svoje čestice do suhozida i to je posljednji mirni posjed.
15. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] (protustranka) i kčbr. [katastarska čestica] (predlagatelj), a ove dvije čestice u manjem dijelu međaše, i tu gdje međaše je među valjalo urediti u točki D koja je u vanjskom rubu zida protustranke i to je posljednji posjed.
16. Slijedom navedenog valjalo je dakle urediti među točkama D-1-2, tj. valjalo je riješiti kao u točki II. izreke, a temeljem čl. 103. st. 6. ZV valjalo je riješiti kao u točki III. izreke.
O troškovima postupka.
17. Iako je način uređenja međe propisan odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a na sam postupak kao i nadoknadu troškova postupka i primjenjuju se pravna pravila pravna pravila paragrafa 283., Zakona o izvanparničnom postupku (temeljem prijelaznih i završnih odredbi Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23 i to čl. 119. st.1. kojim je propisano da će se postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona.) koja određuju da trošak snose stranke (dakle obje) po mjeri svojih graničnih linija, a samo iznimno trošak postupka snosi sam predlagatelj ako se utvrdi da postupak uređenja međe nije bio potreban, a što dakle u ovom konkretnom predmetu nije slučaj, dok troškovi zastupanja padaju na zastupljenog.
17.1. Slijedom naprijed navedenog, stranke dakle ni predlagatelj ni protustranke nemaju pravo na naknadu troška koji se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku.
17.2. Predlagatelju pripada samo dio troška koji se sastoji od troškova plaćenog predujma za sudsku komisiju i za mjerničkog vještačenja (u iznosu od 449,48 EUR) kn), te troška plaćene sudske pristojbe na prijedlog (19,91 EUR) i troška sudske pristojbe na rješenje (79,63 EUR –Tbr. 7. t.2. Uredbe o tarivi sudskih pristojbi NN 37/23) te ove troškove snose obje stranke po mjeri svojih graničnih linija i to po pola, jer je postupak uređenja međe bio potreban, pa tako i ovi troškovi za uređenje međe.
17.3. Slijedom toga protustranke su dužne predlagateljima naknaditi trošak postupka u iznosu od 274,51 EUR ( polovica od 549,02 eur ).
U Karlovcu 7. veljače 2025.
Sudac
Marija Mesić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostavljeno:
1. OD Potočnjak&Šušnjar d.o.o., Zagreb
2. Svjetlana Klobučar, odvjetnica u Zagrebu
