Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno

Posl.br. R1-196/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji toga suda Alessandri Gržinić-Matika, u izvanparničnoj stvari predlagateljice EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ingrid Rocce Hrastić, odvjetnici u Rovinju, protiv protustranke AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Igoru Vujičiću, odvj. u Puli, radi uređenja međe, dana 07. veljače 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između predlagateljičine nekretnine označene k. č. br. [katastarska čestica] Z i protustrančine k. č. [katastarska čestica] Z uzduž postojećeg kamenog zida i to sa njegove sjeverne strane od početne točke A (obojano crvenom bojom) koja predstavlja spoj tog kamenog zida sa zgradom objekta 664/3 Z, nastavno na udaljenosti 11,90 metara prateći zid do njegovog kraja, označen točkom B (obojano crvenom bojom) koje je ujedno spojnica puta označenog k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a sve prikazano u skici vještaka Milke Kosanović, dipl. ing. geod. od 12. prosinca 2024. godine, koja je sastavni dio ovog rješenja.

II. Svatko od stranaka ovoga postupka može u parnici dokazati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njime označi međa u roku od šest mjeseci (6) od pravomoćnosti ovoga rješenja.

III. Nalaže se protustranci da na ime troškova postupka naknadi predlagateljici iznos od 279,17 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica podnosi prijedlog radi uređenja sporne međe između nekretnine u vlasništvu predlagateljice označene kao k. č. br. [katastarska čestica] Z kuća i dvorište, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine u vlasništvu protustranke oznake kč. br. [katastarska čestica] kuća, štala i dvorište površine 234m1, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to prema posljednjem mirnom posjedu.

2. U odgovoru na prijedlog od 02. siječnja 2024. protustranka se usprotivila prijedlogu da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu s obzirom je međa između tih dviju nekretnina definirana katastarskim planom, što da nikada nije bilo sporno među vlasnicima. Daljnji je navod protustranke, da je upravo pravni prednik predlagateljice, njezin otac CP, ugovorom o prodaji nekretnina prodao svoj suvlasnički dio kč. br. [katastarska čestica] Z k. o. [katastarska općina] pravnom predniku protustranke - ocu GP, a prije toga prednici naručili geodetske izmjere i procjenu vrijednosti, kada nije bilo spora o međama, a nekretninu da je pravni prednik predlagateljice prodao upravo u njezinim katastarskim granicama.

3. Dana 12. prosinca 2024. godine provedeni su dokazi očevidom, mjerničnim vještačenjem i saslušanjem svih predloženih svjedoka, kada je prethodno na licu mjesta predlagateljica pokazala sudu svoju i protustrančinu nekretninu, to ukazala da je po njoj međa upravo kameni zid koji dijeli nekretnine stranaka, koji da se ovdje nalazi dugi niz godina, tako da kč. br. [katastarska čestica] Z nema nikakve komunikacije sa susjednom.

3.1. Protustranka je osporila da bi kameni zid predstavljao među između predmetnih nekretnina i tvrdi da se međa nalazi unutar dvorišta predlagateljičine kč. br. [katastarska čestica] Z što da je i prikazano u posebnoj geodetskoj podlozi izmjere ing. E od 19. veljače 2008. godine.

4. Nastavno ukazanome po strankama, vještakinja mjernične struke Milka Kosanović, dipl. ing. geod. predočila je sudu da pokazani kameni zid za koji predlagatelj smatra da predstavlja među između kč. br. [katastarska čestica] Z i kč. br. [katastarska čestica] Z značajno odstupa od prikaza na važećem katastarskom planu. Nadalje, da predočena geodetska podloga po protustranci prikazuje stvarno stanje na terenu u odnosu na objekte, zidove, cisternu, dvorišta i pristupni put međutim, razgraničenje između kč. da je izvedeno na način koji jednako ne odgovara prikazu na važećem katastarskom planu, što da ukazuje da niti jedna strana ne prihvaća prikaz po katastarskom planu, već svaka ima svoj prijedlog. Predmetna geodetska podloga, da nije upotrebljiva ukoliko se sve stranke sa njom ne suglase, a ista da obuhvaća vrlo detaljno i susjedne kč. koje su bile predmet obuhvata. Pokazavši na licu mjesta gdje bi se protezala međa prema katastarskom planu zaključeno je, da bi se po tom prikazu međe, predlagateljičin objekat protezao u dijelu i na kč. br. [katastarska čestica] Z. U opisu predlagateljičine nekretnine vještakinja potvrđuje da predlagateljičin objekat na kč. br. [katastarska čestica] Z glede prvoga kata ima isključivu komunikaciju i pristup preko stepeništa i dijelom platoa cisterne, a to sve kroz dvorište i jedini glavni ulaz s javnog puta. Potvrđuje rečeno po predlagateljici da je stambeni objekat omeđen zidovima sa svih strana, odnosno susjednim objektom, a jednako tako da se cisterni može pristupiti isključivo iz zatvorenog posjeda predlagateljičinog objekta, a što se odnosi i na dvorište i na pomoćni objekat.

4.1. Predmetnu identifikaciju vještaka prati fotoprilog (list 57-58) iz kojeg fotografije br. 3, 4 i 5 najpreglednije prikazuju sporan kameni zid koji dijeli posjedovne cjeline gledano iz smjera asfaltiranog puta i sve prikazano u skici međe izrađenoj po vještaku Milki Kosanović (list 52 spisa) od 12. prosinca 2024. godine u kojoj su prikazani i svi identificirani objekti na k. č. br. [katastarska čestica] Z (pomoćna zgrada - lišijera, cisterna i podest, stepenice i stambeni objekat) te istaknuti zidovi koji dijele predlagateljičinu posjedovnu cjelinu od susjednih k. č. br. [katastarska čestica] Z - kameni zid, 664/2 Z - objekat, 664/8 Z - objekat i k. č. br. [katastarska čestica] - kameni zid i vratnica prema putu).

5. Saslušani svjedoci JP (rođena 1940.) i OP (rođen 1947.) koji su od rođenja susjedi predlagateljičinoj kući, slijedećoj u nizu (k. č. br. [katastarska čestica] Z) istovjetno iskazuju na okolnost da sporan kameni zid dijeli imanja stranaka koje su obje stekle od svojih prednika, odnosno predlagateljica od oca CP, a ovaj od svog oca A, dok s druge strane AP od svoga oca GP koji bi to kupio od prethodnih suvlasnika. Oba svjedoka tvrde, da su i u povijesti gledano samo Josipovi roditelji C i JP (predlagateljičini djed i baka) koristili uz njihovu kuću i dvorište te pomoćni objekat (lišijeru) koji se naslanja na kameni zid, a cijelo to imanje omeđeno zidovima i susjednim objektima uz cisternu, pa na isti način to nastavio i CP (predlagateljičin otac), koji je takvu cjelinu prenio na kćer EP. Nadalje, svjedoci istovjetno tvrde da kameni zid na poleđini lišijere i u nastavku (u smjeru sjeveroistoka) predstavlja među predlagateljičinog imanja prema susjednoj nekretnini, koja je nekoć bila od pok. G, a ona bila sestra Josipova oca J. Tvrde da je pok. C izgradio pomoćni objekat lišjere i cisternu uz pomoć sinova u razdoblju od 1963. do 1967.g., a cisterna isključivo u funkciji predlagateljičine kuće. S druge strane toga zida da se nalazi imovina protustranke koju je stekla od oca GP, a ovaj kupio od suvlasnika koji su bili nasljednici pok. G, odnosno njezina sina O koji je posljednji živio u kući u vlasništvu sada protustranke. Konačno tvrde da nikada protustranku, a prije toga njezina oca GP nisu vidjeli da posjeduje imovinu iza zida, odnosno dvorište uz predlagateljičinu kuću.

6. Predlagateljičin otac, CP (rođen 1948.) potvrđuje sudu da bi darovao k. č. br. [katastarska čestica] Z pred godinu dana kćerki EP, koju nekretninu da je stekao nasljeđivanjem od oca pok. C preminulog 1982.g., a koji je uz njegovu pok. majku posljednji stanovao u toj kući, jer je po smrti istoga majka doselila kod sina. Tvrdi da su kuća, dvorište i pomoćni objekat (lišjera) ovako omeđeni zidovima i susjednim objektima, oduvijek, kako on pamti u posjedu njegove obitelji, a predmetni kameni zid predstavlja među prema susjednoj nekretnini, tako da nikada nije bilo komunikacije između susjednih nekretnina koje su predmet postupka. Svjedok je nadalje pojasnio kronološki slijed stjecanja još od njegova pradjeda pok. Ć, po čijoj smrti se imovina raspodijelila između njegova oca i očeve sestre G, tako da je G ostala u kući koju je kasnije stekao GP, a njegov otac C u kući koju je on naslijedio i darovao predlagateljici, a u istoj odrastao sa svojim roditeljima. Svjedok je potvrdio da je i on bio suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] Z no, da je izišao iz tog suvlasništva u trenutku kada je GP kupovao, a posjed stekao samo kuće i dvorišta do spornog zida koji je oduvijek bio međa prema susjednoj (sada Martininoj) nekretnini i da nikakav dogovor sa GP nije postigao u svezi međe izvan postojećeg zida. Tvrdi da po njemu ovaj zid predstavlja među i da ništa drugo ne može promijeniti situaciju, pa ni katastarski operat ili bilo kakva geodetska podloga.

7. Protustrančin otac GP potvrdio je navode ostalih svjedoka, da je izvorno on stekao k. č. br. [katastarska čestica] Z kupoprodajom koja je tekla od 2008. do 2013. godine od tadašnjih 26 suvlasnika, a između ostalog i od predlagateljičinog oca CP kada je objekta bio u ruševnom stanju, a dvorište omeđeno kao i danas zidovima prema susjednim objektima i prema cesti s ulazom. Tvrdi da je kupio onako kako je bilo upisano u zemljišne knjige, kada mnogi od suvlasnika nisu ni znali da su vlasnici, tako da ga nisu ni uvodili u posjed kupljenih suvlasničkih dijelova ove čestice ali i susjedne k. č. br. [katastarska čestica] Z. Navodi, da je kupovao suvlasništvo obju čestica da bi kasnije razmjenjivao suvlasničke udjele za svoju k. č. br. [katastarska čestica] Z, pa osporava da bi međa između ovih čestica bio kameni zid, jer da to ne odgovara stanju u katastru, a sve pozivajući se i na geodetsku podlogu geodete E iz 2008. godine, po kojoj bi se k. č. br. [katastarska čestica] Z djelom protezala i preko spornoga kamenog zida jedan do dva metra, kada geodeta nije ukazivao na nikakvu deformaciju. Konačno svjedok čini nespornim da isti nikada nije koristio cisternu ni pomoćni objekat lišjere, a niti je ikada stupio u posjed u smislu košnje ili održavanja dvorišnog dijela predlagateljičine nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] Z.

8. Predlagateljica je u svome iskazu potvrdila očeve navode da je predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] stekla 2022. godine darovanjem od oca koji je bio vlasnik u cijelosti, to je upoznata s činjenicom da je i na toj nekretnini ranije bilo puno suvlasnika u rješavanje koje imovine nije bila uključena. Predlagateljica osporava tvrdnje protustrančinog oca GP da bi predlagateljičin otac CP istome ustupao dio dvorišta ispred njihove kuće iza njihova zida to da upravo kameni zid smatra međom između čestica koji zid je njezin otac povremeno popravljao kada se urušavao.

9. Sukladno odredbi čl. 103. st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 69/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

10. Odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV-a propisano je kako će sud među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ukoliko je to moguće i ako stranke na to pristanu, a ukoliko ne može na taj način urediti među da će to učiniti prema sporazumu susjeda (stranaka), no ukoliko stranke ne postignu sporazum među će sud urediti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni suda.

11. Međa je linija-crta, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice) i njome se označuje dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa u geodetskom smislu predstavlja crtu na mapi (katastarskom planu) koja razdvaja dvije katastarske čestice.

11.1. Provedeno vještačenje ukazuje da katastarska međa odnosno, linija iz katastarske mape odstupa od linije kamenog suhozida, koji je prema predlagateljici međa između susjednih nekretnina oduvijek, a to biva i potvrđeno saslušanim svjedocima zasigurno od razdoblja početka 50-ih godina odnosno, za posljednjih 75 godina. Isto tako katastarska linija odstupa i od pokazane međe po protustranci, za koju ista tvrdi da bi odgovarala liniji iz geodetske podloge geodete E, za koju vještakinja potvrđuje da isto odstupa od katastarske međe. Dakle, za zaključiti je da ni jedna od stranaka ne prihvaća među po katastarskom operatu, a niti postoji sporazum stranaka za bilo koju varijantu.

12. Tako, dok s jedne strane predlagateljica tvrdi da je kameni zid međa između susjednih nekretnina stranaka, a isto potvrđeno po saslušanim svjedocima koji iskazuju i o stanju posjeda omeđenog dvorišta predlagateljičine nekretnine, s druge strane protustranka smatra međom liniju iz posebne geodetske podloge izrađene 2008. godine po geodeti E kojom bi se zapravo zadiralo ne samo u dvorišni dio kč. br. [katastarska čestica] Z, već dijelom zahvaća i objekte navedene nekretnine, protežući se preko kamenog zida, čime se odstupa i od međe po katastru na koju je ukazala vještakinja na licu mjesta.

13. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je uredio među prema posljednjem mirnom posjedu kakvog je predlagateljica dokazala predloženim svjedocima čije iskaze sud prihvaća u cijelosti kao istinitima i uvjerljivim s obzirom na zatečeno stanje na licu mjesta, a ovakvo se po ocjeni suda nameće i kao pravično rješenje imajući u vidu već postojeći kameni zid koji vidljivo odvaja dvije posjedovne cjeline, na koji se sa dvorišne stane predlagateljičine nekretnine naslanja pomoćni objekat zv. "lišjera" sa jedinim pristupom s ulične strane kroz metalnu vratnicu, što vidljivo ukazuje da nema nikakve komunikacije između susjednih nekretnina.

13.1. Dakle, sud je uredio među upravo u pravcu postojećeg kamenog zida širine 0,50 metara i to sa njegove sjeverne strane pravca omeđenih točkama A-B koje točke su na licu mjesta obojene crvenom bojom po vještaku i premjerene udaljenosti 11,90 metara, a sve prikazano na skici međe vještaka Milke Kosanović od 12. prosinca 2024. koja je sastavni dio odluke suda.

14. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima uz sudjelovanje sudskog mjerničnog vještaka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati (čl. 103 st. 5. ZV).

15. Nadalje nakon što je sud u ovom postupku uredio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no ove stranke koje su sudjelovale u postupku uređenja međa ne mogu to zahtijevati nakon proteka roka od6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovome postupku (čl. 103. st.6 ZV).

16. Kako su granične linije među strankama jednake, a uređenje međe bilo je potrebno jer je postalo sporno protustranka je dužna snositi trošak postupka po mjeri granične linije primjenom odredbe članka 32. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23).

16.1. Predlagateljica je podnijela zahtjev za naknadu jedne polovine troška vještačenja i sudske pristojbe odnosno, od ukupnog troška uviđaja i vještačenja od 498,61 eura potražuje naknadu u visini iznosa 249,31 euro i polovinu troška sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u iznosu od 29,86 eura (1/2 od 59,72 eura).

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ove odluke, to je naloženo protustranci da naknadi predlagateljici 1/2 tog troška što u novčanom ekvivalentnu iznosi 279,17 eura dok se preostali dio neutrošenog predujma u iznosu od 101,39 eura ima vratiti predlagateljici.

U Rovinju, 07. veljače 2025. godine

S u t k i n j a

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu e-komunikacijom u roku od petnaest (15) dana od dana preuzimanja rješenja iz e- spisa. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

- pun. predlagatelja

- pun. protustranke