Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1111/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. VV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po punomoćniku MR, odvjetniku u [adresa], protiv protivnika osiguranja: 1. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi na adresi [adresa], svi zastupani po PK, odvjetniku u odvjetničkom društvu [trgovačko društvo]o.o. u [adresa], radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja na temelju ovršne isprave, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-838/2023-2 od 27. ožujka 2023., dana 7. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnika osiguranja izjavljena izvan žalbenog razloga iz čl. 50 st. 1 toč. 7, 9 i 10 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 dalje: OZ) kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-838/2023-2 od 27. ožujka 2023.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem o osiguranju suda prvog stupnja, na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-9951/10-29 od 30. lipnja 2016. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 45.888,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom, te naplate parničnog troška u iznosu od 11.245,46 eur određena je protiv protivnika osiguranja osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja navedenih u prijedlogu od 22. ožujka 2023., te je određen trošak predlagatelja sa iznosom od 2.048,71 eur.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli protivnici osiguranja, sadržajem zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga iz čl. 353 st.1 toč. 1 - 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači, uz zahtjev za naknadu troška žalbe.

3. Žalba izjavljena izvan žalbenih razloga iz čl. 50 st. 1 toč. 7 i 9 Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- proč. Tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: OZ) je neosnovana.

Protivnici osiguranja osporavaju sve navode iz Prijedloga, a posebice navode o postojanju tražbine Predlagatelja prema protivnicima, postojanje tražbine predlagatelja prema predniku protivnika, postojanju pravomoćne i ovršne isprave te ulažu žalbu iz razloga propisanih točkama 1, 2, 3, 7, 8, 9, 10, stavak 1. članak 50. OZ. Protivnici osiguranja da nisu zaprimili dokazne prijedloge naznačene u Prijedlogu i to : - Presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. broj: GŽ-7225/2016. presudu Naslova posl. broj: P-9951/2010. i rješenje Naslova posl. broj: P-9951/2010 od dana 8 srpnja 2021., te nemaju saznanja niti uvida na temelju kojih činjenica je sud donio Rješenje o osiguranju te ne mogu protiv istog ustati obrazloženom i adekvatnom žalbom, čime im je de facto prekršeno ustavno pravo koje garantira pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom odnosno konvencijsko pravo na djelotvoran pravni lijek prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, predlagatelji da nemaju tražbinu prema protivnicima osiguranja niti su ikada vodili sudski postupak protiv protivnika osiguranja. HV (nadalje: Prednik protivnika osiguranja) preminuo je 8. studenog 2018., a protivnici osiguranja nisu bili pozvani preuzeti sudski postupak. Uvidom u e-predmet za poslovni broj P-9951/2010, na koji se pozivaju Predlagatelji, vidljivo je da kao stranke nisu naznačeni ovdje protivnici osiguranja.

Parnični postupak na koji se pozivaju Predlagatelji je okončan presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj GŽ 7225/2016 26. studenog 2019. Iz navedenog u točki 5. Žalbe jasno je da protivnici osiguranja nisu bili stranke u postupku iz kojeg proizlazi tražbina Predlagatelja, a presuda je donesena punih godinu dana nakon smrti prednika tuženika. Postavlja se pitanje kako je Naslov navodno utvrdio pravomoćnost 26. prosinca 2019., a ovršnost 2. lipnja 2020. Naime, prednik protivnika osiguranja preminuo je za vrijeme vođenja parničnog postupka, a protivnici nisu preuzeli predmetni postupak te nisu stranke u postupcima na čiju se pravomoćnost i ovršnost predlagatelji pozivaju. Iz navedenog je jasno kako nema tražbine Predlagatelja prema Protivnicima, a kako navodna tražbina prema Predniku nije mogla biti utvrđena jer sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske osoba nakon smrti više ne može biti stranka u postupku. Stoga, Predlagatelji nisu ovlašteni tražiti osiguranje prema Protivnicima, odnosno ispunjeni su žalbeni razlozi iz članka 50. stavak 1. točka 1., 2., 7., 8., 9. i 10. OZ.

4. Kako su žalitelji u žalbi istaknuli prigovor iz čl. 50 toč 7 OZ (ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika), čl. 50 toč. 9 OZ ( tražbina je prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave), te čl. čl. 50. toč. 10 OZ ( ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave ), to je sud u takvoj situaciji iste trebao uputiti da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (čl. 52 st. 1-3 OZ-a), pa ovaj sud nije ocjenjivao navedene žalbene razloge.

5. Na ostale žalbene navode žalitelja je za odgovoriti:

6. Razmatrajući ostale žalbene razloge ovršenika ovaj sud smatra da isti nisu osnovani.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbama, a pazeći po službenoj dužnosti na postojanje žalbenih razloga i pretpostavki iz čl. 50 st. 5 OZ-a, te na postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 2., 4., 8. i 9. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nije našao postojanje zapreka za provedbu ovrhe .

8. Protivnici osiguranja ne tvrde da bi pravomoćna i ovršna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. broj P-9951/10-29 od 30. lipnja 2016. koja je naznačena kao ovršna isprava u prijedlogu, a potvrđena je i djelomično preinačena glede isplate zakonskih zateznih kamata presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž-7225/16-2 od 26. studenog 2019., bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da bi na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka (čl. 50 st.1 toč.3 OZ-a).

9. Predloženo osiguranje na temelju ovršne isprave određeno je protiv dužnikovih nasljednika utvrđenih rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika IBŠ posl. broj O-10672/2018, UPP-OS-102/2022 od 30. siječnja 2023.

9.1. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju predstavlja ispravu na temelju koje će ovršni sud odrediti ovrhu protiv nasljednika dužnika iz ovršne isprave, a nasljednik kao ovršenik može se protiviti navedenoj ovrsi izjavljivanjem žalbe te isticanjem tvrdnje u njoj da ne odgovara za dugove dužnika (ostavitelja).

9.2. Članak 32. OZ uređuje situaciju koja se odnosi se na prijenos tražbine ili obveze i s tim u vezi pokretanja ovršnog postupka. Naime, taj članak propisuje da se ovrha može odrediti na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

Navedena odredba na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

9.3. Što se sve smatra ovršnom ispravom propisano je u članku 23. OZ, dok je podobnost ovršne isprave za ovrhu propisana u članku 29. OZ.

9.4. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju predstavlja ispravu iz članka 29.OZ na temelju koje će ovršni sud odrediti ovrhu protiv nasljednika dužnika iz ovršne isprave, a koji je umro prije pokretanja ovrhe.

9.5. Rješenje o nasljeđivanju akcesorno je ovršnoj ispravi u kojoj je ostavitelj naveden kao dužnik. Ovim ispravama dokazuje se neprekinuti niz nasljeđivanja odnosno činjenica da su nasljednici potomci ostavitelja koji je iza sebe zaista i ostavio određene dugove zbog kojih je pokrenut ovršni postupak. Stoga te isprave ne mogu egzistirati jedna bez druge ako se dugovanje želi namiriti od ostaviteljevih nasljednika.

10. Stoga je temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP u vezi s čl. 21 st. 1 OZ-a, riješeno kao u izreci.

11. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu, 7. veljače 2025.

Sudac

Darija Horvat