Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: R1-13/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari predlagateljice VD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Kokić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zlatko Tomažić, odvjetnik u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, 7. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I./ Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak pokrenut prijedlogom od 11. veljače 2022. predlagateljice VD, OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] stambeno poslovna zgrada od 1421m2, s kojom je povezan 84. suvlasnički dio: 62,1/9232,08 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-84), posebni dio: dvosobni stan broj 53 na 5. katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 62,10 m2.

II/. Odbija se prijedlog protustranke CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 1. listopada 2024. radi prekida postupka i upućivanja predlagateljice na pokretanje parničnog postupka.

III./ Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: predlagateljica) u prijedlogu od 10. veljače 2022. navodi da je suvlasnica u ½ dijela, a protustranka CD, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: protustranka) u ½ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica], koje je u naravi stan u površini 62,10 m2. Obzirom fizička dioba nekretnine nije moguća to predlaže razvrgnuće suvlasništva navedene nekretnine njezinom prodajom na javnoj dražbi te da se dobiveni iznos nakon podmirenja troškova ovog postupka podijeli strankama sukladno suvlasničkim omjerima.

2. Podneskom od 24. kolovoza 2022. protustranka je očitovala svoje protivljenje prijedlogu za razvrgnuće zajednice. Ističe da je redovna studentica i predmetni stan joj je siguran stambeni smještaj koji joj predstavlja neophodan uvjet za uspješan nastavak studija i učenje. Isto tako ima i povremenih zdravstvenih tegoba. Zbog navedenog ističe prigovore temeljem čl. 47. st. 2. ZV-a jer smatra da je prijedlog za razvrgnuće podnesen u nevrijeme i da razvrgnuće suvlasništva sada i u ovakvim uvjetima ide na štetu protustranke. Isto tako smatra da je prijedlog za razvrgnuće u konkretnom slučaju protivan i odredbi čl. 31. st. 2. ZV-a jer je očito da pokretanjem ovog postupka predlagateljica želi neposredno naštetiti svojoj kćeri. Za razliku od protustranke predlagateljica ima stalna redovna primanja i stambeno je trajno zbrinuta. Nadalje, ističe da ne uskraćuje predlagateljici suvlasnički suposjed stana, slijedom čega predlaže da se sudski vještak očituje o mogućnosti fizičke podjele nekretnine. Ističe kako je postupanje predlagateljice protivno i odredbama čl. 127. Obiteljskog zakona i načelu solidarnosti između članova obitelju (čl. 4. OZ-a). Dodatno je istaknula i prigovor prava na dom kako je ono definirano čl. 8. i 35. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isti prigovor obrazlaže činjenicom da nekretnina u njenom suvlasništvu za nju nedvojbeno ima sva obilježja i karakteristike doma kako ga definira gore citirana Konvencija te kako ga u svojim judikatima tumače Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava.

3. Predmet postupka zahtjev je predlagateljice da se razvrgne suvlasnička zajednica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] m2 stambeno poslovna zgrada od 1421m2, s kojom je povezan 84. suvlasnički dio: 62,1/9232,08 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-84), posebni dio: dvosobni stan broj 53 na 5. katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 62,10 m2, koji se nalazi u zgradi u [adresa], i to civilnom diobom, a koje nekretnine su stranke suvlasnice u ½ dijela svaka.

4. O prijedlogu predlagateljice prvostupanjski sud odlučio je rješenjem poslovni broj R1-5/2022-43 od 27. srpnja 2023. kojim je određeno razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom.

4.1. Navedena odluka je povodom žalbe protustranke ukinuta i vraćena prvostupanjskom sudu na ponovni postupak rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1441/2023 od 5. veljače 2024.

4.2. Drugostupanjski sud u svojoj odluci ukazuje da prvostupanjska odluka ne sadrži dostatno obrazloženje o postojanju razloga na strani predlagateljice koje opravdavaju miješanje u pravo na dom protustranke, što znači da je sud morao utvrditi je li se kod opravdanog cilja isti mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje razmjerno potrebi predlagateljice u odnosu na potrebe protustranke i iz kojeg razloga. Obzirom se za sada ne može ispitati je li pravilno proveden test razmjernosti pa je li, posljedično tome, pravilno primijenjeno materijalno pravo to upućuje prvostupanjski sud u ponovnom postupku brižljivo razmotriti sve okolnosti koje postoje na strani obiju stranaka, a koje su bitne za odluku kojem od suprotstavljena dva pojedinačna prava dati prednost.

5. I u ponovnom postupku prvostupanjski sud je izvršio je uvid u zemljišnoknjižni izvadak Zemljišnoknjižnog odjela Velika Gorica od 8. veljače 2022. (stranica 2 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (stranica 35-36, 100-102 spisa), Ugovor o najmu stana od 18.01.2021., te od 27.12.2021. i od 01.01.2023. (stranica 71-75, 103-108 170-173 spisa), rodni list za ZD (stranica 109 spisa), e-indeks za protustranku (stranica 135-136 spisa), Potvrdu Ekonomskog fakulteta od 10. siječnja 2023. (stranica 137 spisa), obrazac E-D1 Prijave za dodjelu državnih stipendija za akademsku godinu 2022./2023. s potvrdom primitka (stranica 138-141 spisa), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta, dokaz građevinskim vještačenjem po sudskom vještaku Juri Galiću, dipl. ing. građ.- nalaz i mišljenje od 16. rujna 2022., dopuna istog od 01.11.2022. (stranica 76-88, 114 spisa), dokaz saslušanjem stranaka (stranica 223-228 spisa), uvid u email komunikaciju (stranica 233-234 spisa) i pismeno kupca ČD (stranica 235 spisa), ali su i dopunski saslušane stranke (stranica 341-343 spisa).

6. U nastavku postupka protustranka je podneskom od 1. listopada 2024. predložila prekinuti ovaj postupak i rješenjem uputiti predlagateljicu na pokretanje parničnog postupka, pozivom na odredbu čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku. Naime, naknadno je saznala da njen otac, bivši suprug predlagateljice ima namjeru poduzeti određene pravne korake u odnosu na predlagateljicu i njezin suvlasnički omjer na stanu pa da je u tom smislu tada sporan suvlasnički omjer predlagateljice, a tada i daljnja aktivna legitimacija za nastavak ovog postupka pa da je obzirom na spornu činjenicu potrebno predmetni postupak prekinuti i uputiti predlagateljicu u parnicu.

6.1. Odredbom čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023.) propisano je da postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Obzirom na činjenicu da je ovaj postupak pokrenut 11. veljače 2022. to se na isti primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (dalje: ZVP) iz 1934., koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91.).

6.2. Prema odredbi pravnih pravila paragrafa 267. i 268. bivšeg ZVP iz 1934., razvrgnuće suvlasničke zajednice moguće je provesti u izvanparničnom postupku samo ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine, kao i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihova udjela.

6.3. Ukoliko između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe ili opsegu zajedničke stvari ili imovine ili o pravu suvlasništva ili veličini suvlasničkih dijelova (paragraf 267. st. 2. ZVP), sud treba stranku uputiti u parnicu (paragraf 268.).

6.4. Budući protustranka navedenim prijedlog čini spornom činjenicu suvlasničkog dijela predlagateljice primjenom propisa koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku 10. lipnja 2023., a kako su navedeni pod toč. 6.2. i 6.3. ovog obrazloženja, u slučaju osnovanosti istog postupak bi valjalo obustavi i uputiti stranku u parnicu (paragraf 268. ZVP).

6.5. Međutim, prijedlog protustranke za upućivanje predlagateljice na pokretanje parničnog postupka nije osnovan budući osobno ne prigovara suvlasničkom omjeru predlagateljice na navedenoj nekretnini već iznosi kako će netko treći isto možda osporavati i dokazivati u odgovarajućem postupku pa iz istog razloga protustranka nije ovlaštena u ime druge osobe (svog oca) osporavati predlagateljici suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini ili predlagati upućivanje predlagateljice na parnični postupak radi utvrđivanja činjenice koju bi netko u budućnosti mogao isticati .

6.2. Obzirom na isto, a primjenom pravila paragrafa 268. ZVP, riješeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

7. Osim navedenog osporavanja stranke nisu sporile opseg ili predmet diobe te su na zapisnik od 15. listopada 2024. učinile nespornim da protustranka ne priječi ulazak i boravak predlagateljici u stanu kao i da je predlagateljica u posjedu ključa predmetnog stana. Ujedno, iz iskazivanja stranka proizlazi nespornom i činjenica da su njihovi odnosi teško i trajno narušeni.

7.1. Međutim, protustranka ističe prigovor da je prijedlog predlagateljice podnesen u nevrijeme, prigovor prava na dom te prigovor prenisko utvrđene vrijednosti nekretnine.

8. Predlagateljica saslušana na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom iskazala je da je s bivšim suprugom, ocem protustranke uselila u predmetni stan godinu dana nakon rođenja protustranke, 2003. Tako su živjeli do iseljenja bivšeg supruga 2015. koji je iseljen po nalogu policije zbog obiteljskog nasilja, a u stanu je nastavila živjeti s protustrankom i sinom ZD, sve do 2020. kada je iselila s mldb. ZD, a protustranka je nastavila živjeti u istom stanu. Iselila je iz tog stana jer su nakon zaključenja Darovnog ugovora, kojim je njen bivši suprug svoj suvlasnički udio od ½ dijela prenio na protustranku, odnosi bili trajno narušeni i zajednička zajednica je bila neodrživa, primjerice skinuli su joj kvake s vrata pa nije mogla obavljati higijenu u privatnosti kupaonice, zvali su CZSS s pritužbama da drži stan neurednim i slično. Nakon iseljenja iz predmetnog stana otišla je kod roditelja u [adresa] u [adresa]. Sin je tada bio u dobi od 8 godina i pohađao je školu u [adresa] pa ga je svaki dan vozila u školu, a potom se vraćala u Zagreb na posao. 2021. upisala ga je u školu u Zagrebu, a cijelo vrijeme je s njim odlazila psihologu u Polikliniku Grada Zagreba u Đorđićevu. Sada živi u [adresa], u [adresa], u stanu za koji plaća najam u iznosu 480EUR, a koji iznos obuhvaća i režije. Od primanja ostvaruje plaću kod poslodavca Općinski prekršajni sud u Zagrebu u iznosu od 2.700,00 kn, a drugi dio plaće joj isplaćuje HZZO u iznosu od 2.600,00 kn. Drugih primanja nema. Od imovine ima u vlasništvu vozilo FIAT PUNTO, godina proizvodnje 2005., te nema drugih pokretnina niti nekretnina, kao niti prava. Otplaćuje potrošački, nenamjenski kredit koji je refinancirala 2021., i to u anuitetima od 2.300,00 kn i tako narednih 15 godina. Navedeni kredit utrošila je u različite svrhe, od kojih su polog za najam stana u kojem sada stanuje sa sinom, za plaćanje najamnine pa je tako, ove dvije i pol godine koliko živi u podstanarstvu, platila na ime najamnine 100.000,00 kn. Nadalje, dio kredita je utrošila i na plaćanje odvjetničkih troškova jer s protustrankom ima i druge sudske postupke. Također je dio kredita utrošila, između ostalog, na redovne životne troškove u vidu potrepština za nju i sina, za kojeg je otac u obvezi plaćati alimentaciju, ali isto nije činio do unazad 3 mjeseca. I trošak predujma za vještačenje u ovom postupku je isto tako platila iz iznosa podignutog kredita.

8.1. Na pitanja punomoćnika predlagateljica je izjavila da:

- je razlog iseljenja, osim već navedenog, odnos protustranke prema bratu mldb. ZD, a koji je bio potpuno pasivan, u smislu da je ista smatrala da samo ona, kao majka, treba o njemu brinuti pa joj tako nije htjela pružiti pomoć u čuvanju istog, odvesti ga u školu ili na plivanje i bila je nasilna prema njemu na način da bi vikala na njega, bacala njegove stvari, netolerantna kada bi nešto od nje tražio ili kada bi se igrao sa psom, na određeni način nije nikada priznavala činjenicu da je on dijete s poteškoćama u razvoju

- smatra da njeno trenutno stambeno pitanje nije održivo, odnosno neće moći još dugo plaćati najamninu radi čega je počela pratiti natječaj za dodjelu gradskih stanova [adresa], a život s roditeljima u stanu u [adresa] s kojima živi i njezin brat, odnosno njihov sin, a stan je veličine 45 m2, nije trajno održiv

- se pred ovim sudom vode sudski postupci ovrhe radi naplate režija za predmetni stan i to ovrhovoditelja HEP-Toplinarstvo d.o.o., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. i VG Čistoća d.o.o., protiv nje i protustranke, kao ovršenica.

8.2. Na pitanja punomoćnika protustranke, predlagateljica je navela da:

- posjeduje ključeve od stana, ali ne dolazi isti jer ju protustranka inkomodira kada dođe, primjerice ne dozvoljava joj da obavi nuždu, već joj kaže da isto obavi u ugostiteljskom objektu

- u stan dolazi otprilike svaka 3 mjeseca, zadnji puta je bila s potencijalnim kupcima, a ne dolazi u stan kada protustranke nema u stanu

- je navedeni kredit reprogramirala jer nije uredno otplaćivala rate kredita, obzirom nije imala od kuda otplaćivati

- je razmišljala o prodaji svog suvlasničkog dijela, ali nema zainteresiranih kupaca

- je imala konkretne ponude za zamjenu stana za garsonijeru uz nadoplatu, ali iste ponude nije mogla realizirati bez suradnje protustranke.

8.3. Dopunski saslušana na ročištu održanom 15. listopada 2024. iskazala je da je njeno imovno stanje loše. Plaća koju ostvaruje nakon 26 godina staža iznosi 1.200,00 EUR, a od iste podmiruje mjesečni iznos od 200,00 EUR na ime alimentacije za ovdje protustranku koji iznos uredno podmiruje od svibnja prošle godine, 500,00 EUR odlazi na najam stana (dodaje da je ugovor o najmu stana koji je dostavila u sudski spis i nadalje važeći ugovor o najmu stana s iznosom najamnine), uzdržava sina od 12 godina koji se još uvijek školuje te je dužna otplaćivati i kredit, ali isti ne otplaćuje zbog nedostatka sredstava. Naime, za ukupan iznos kredita koji je dužna i to od 30.000,00 EUR joj je blokiran račun isto kao i zbog duga od 4.500,00 EUR na ime alimentacije za ovdje protustranku. Ujedno, u Očevidniku FINA-e zavedene su i druge osnove po kojima je drugim vjerovnicima, konkretno za režijske troškove, dužna. Na režijske troškove za stan u kojem živi mjesečno plaća oko 200,00 EUR. Osim plaće unazad 5 mjeseci ostvaruje tzv. inkluzivni dodatak koji isplaćuje HZZO zbog sina koji se školuje po posebnom programu i taj dodatak se isplaćuje mjesečno u iznosu 330,00 EUR na zaštićeni račun. Ujedno ostvaruje i mjesečni primitak u iznosu od 100,00 EUR na ime alimentacije za sina ZD. Drugih prihoda nema. Dodaje da određeni dio troškova odlazi na uzdržavanje sina koji je dijete u razvoju, usmjeren na sport na ime čega otprilike mjesečno izdvaja 100,00 EUR, školuje se po posebnom programu te isto stvara velike troškove i na prehrani i odjeći i obući te školskim potrepštinama. U odgoju, konkretno prehrani, joj oko sina ZD povremeno pomognu roditelji tako što otiđe kod njih nešto pojesti, ali joj financijski ne pomažu. U kaznenom postupku koji se vodi protiv nje, a zbog zlostavljanja protustranke i sina ZD, broj spisa: Kzd-3/2023, priznala krivnju, ali ističe istovremeno da donesena odluka nije pravomoćna.

9. Protustranka saslušana na okolnosti istaknutog prigovora prava na dom i prigovora da je prijedlog podnesen u nevrijeme, navela je da u predmetnom stanu živi od kada zna za sebe i nikada nije živjela na drugoj lokaciji. U stanu je živjela s predlagateljicom, tatom i bratom, iz koje zajednice je 2015. prvo otišao otac, a potom i predlagateljica s bratom u studenom 2020. Pohađa stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, trenutno je na drugoj godini i redovan je student, a sve svoje fakultetske obaveze je riješila u roku. Fakultetske troškove podmiruje, uglavnom, od povremenog rada u Milsing-u, gdje radi preko Student servisa i samo kada joj to fakultetske obaveze dozvoljavaju, odnosno kada nema predavanja, a naknada za taj rad je 4,38 EUR po satu. Iz tih prihoda je podmirila i ovogodišnju upisninu za fakultet u iznosu oko 600,00 kuna, s tim da se razlikuje visina upisnine obzirom na broj predmeta koji se prenosi u slijedeću akademsku godinu, a ona je prenijela samo jedan predmet u ovu godinu. Ove godine će primati i stipendiju na koju je aplicirala povodom državnog natječaja i ostvarila tzv. socio-ekonomsku stipendiju u mjesečnom iznosu od 205,00EUR, a da li će istu stipendiju nastaviti koristiti i u narednoj akademskoj godini ovisi o broju ECTS bodova. Drugih primanja ne ostvaruje i ovu niti druge stipendije nije ranije koristila. Niti prošle godine nije kupovala potrebne knjige za studij jer joj je iznos od 200,00 kn po knjizi previše. Osim suvlasničkog dijela na ovom stanu nema drugih nekretnina niti pokretnina. Predlagateljici je određeno plaćanje alimentacije koju ona ne plaća unazad otprilike dvije godine, dok se s ocem vidi jednom tjedno i tom prilikom joj on kupi hranu za taj tjedan, ali više od toga ne doprinosi. Dodaje da je od predlagateljice cijeli život doživljavala fizičko kažnjavanje i tako sve dok se nije mogla sama braniti, otprilike je to bilo oko 13-e godine kada je to zlostavljanje prijavljeno pa je od tada predlagateljica postala malo opreznija. Ona je jednom udarila predlagateljicu, ali u obrani.

9.1. Na upit punomoćnika navela je da joj je otac prepisao svoju polovicu stana jer je predlagateljica govorila da će je izbaciti iz stana, a što joj je opetovano ponavljala i zapravo je ucjenjivala, da je u dobrim odnosima s bratom ZD, vidi ga 2 puta mjesečno kada ga otac dovede, a svakako ga nikada nije udarila. Na dodatni upit navela je da joj je život u predmetnom stanu neophodan za uredno izvršavanje fakultetskih obaveza, zapravo nema problema da predmetni stan ona i predlagateljica prodaju, samo trenutno pa do završetka studija joj isto nije prihvatljivo jer nema vremena tražiti drugo stambeno rješenje, obzirom je u cijelosti posvećena studiju. Dodala je da isto tako nema ništa protiv da se predlagateljica i brat vrate, odnosno ponovo usele u stan, sve uzimajući u obzir činjenicu da ih ona nije niti istjerala iz istog. Dodala je da je potražila garsonijere na području [adresa] koju bi eventualno kupila od kupoprodajne cijene predmetnog stana, ali u toj cijeni nije mogla pronaći niti jedan takav stan, sve takve garsonijere su bile u cijeni od oko 75.000 EUR-a. Dodala je da joj predlagateljica na ime alimentacije duguje iznos od 26.000,00 kn bez uračunatih kamata koje joj također pripadaju.

9.2. Dopunski saslušana na ročištu održanom 15. listopada 2024. dodala je da nema drugih nekretnina u vlasništvu i niti jednu drugu ne smatra svojim domom izuzev ovopredmetne. Osim što je oštećena u drugom, kaznenom postupku, ovdje je protustranka koja zbog dugova koje mora podmiriti predlagateljica mora ostati bez svog doma, a smatra da s iznosom koji bi se eventualno ostvario prodajom ovog stana ne bi mogla kupiti drugu adekvatnu nekretninu. U odnosu na navod predlagateljice da joj se od svake plaće predlagateljice na ime alimentacije uplaćuje iznos od 200,00 EUR ističe da nije točan jer se povremeno uplati iznos od otprilike 140,00 EUR, ali nikada 200,00 EUR i to putem izravne naplate zbog zahtjeva koji je podnijela na FINA-u. Dodaje da će predlagateljica u nekom trenutku budućnosti steći imovinu iza svojih roditelja u vidu nasljedstva jer su isti vlasnici stana u [adresa], dok s druge strane ona više ništa od svojih roditelja neće steći pored ove polovice stana. Dodaje da je predlagateljici uvijek dopušten ulaz u stan, ona joj to nikada nije priječila, jedino se ne osjeća ugodno s njom u stanu pa kada ona dođe izađe, a isto tako zna da je ulazila u stan u vrijeme kada nje tamo ne bi bilo čemu nikada nije prigovorila. U prethodno spomenutom kaznenom postupku podnijela je imovinskopravni zahtjev za duševne boli s kojim zahtjevom je upućena u parnicu koju namjerava pokrenuti. Ističe da joj je veliki dio života kako djetinjstva tako i mladosti uništen upravo zbog postupaka ovdje predlagateljice, a samo želi mir i svoj dom. Smatra da je neviđeno i neuobičajeno da te vlastita majka tuži radi stana u kojem živiš i školuješ se i koji smatra svojim jedinim domom. Ne bi imala problema s tim da predlagateljica odluči živjeti s njom u predmetnoj nekretnini.

10. Odredbom čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je st. 2. istog članka ZV propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

11. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.) u čl. 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stav. 1.), a u pogledu predmetnog konvencijskog prigovora i provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati: radi li se o pravu koje spada pod doseg čl. 8. Konvencije odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, dolazi li civilnom prodajom predmetne nekretnine do miješanja u njezino pravo na dom, je li to miješanje u skladu sa zakonom, je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. stav. 2. Konvencije, je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

12. Sukladno uputi drugostupanjskog suda dopunjen je ranije proveden test razmjernosti, a vezano za istaknuti prigovor protustranke prava na dom pri čemu je ovaj sud dodatno ispitao je li se kod opravdanog cilja isti mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje razmjerno potrebi predlagateljice u odnosu na potrebe protustranke pri čemu je odvagnuo interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići predmetnom diobom.

13. Dodaje se da je i u ponovljenom postupku izveden isti zaključak da bi predmetna nekretnina predstavljala dom protustranke, odnosno da je, obzirom na vrijeme koje je provela u istoj, a radi se o nekretnini u kojoj živi od rođenja, u kojoj je odrasla pa u kojoj živi i danas, s istom nekretninom ostvarila dovoljno jaku, stvarnu i trajnu vezu. Ujedno je ista nekretnina i jedina nekretnina koju protustranka ima u vlasništvu.

14. Dakle, u konkurenciji dvaju privatnih prava: prava suvlasnika da zahtijeva razvrgnuće (pravo vlasništva zajamčeno je odredbom članka 48. Ustava Republike Hrvatske, te člankom 1. Protokola 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) i pravo drugog suvlasnika na dom (zaštićeno čl. 34. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Konvencije) civilnom diobom predmetne nekretnine svakako dolazi do miješanja u pravo na dom protustranke, a isto miješanje je u konkretnom slučaju u skladu sa zakonom te usmjereno na ostvarenje legitimnog cilja zaštite prava predlagateljice na razvrgnuće suvlasništva.

15. Međutim, nakon dodatne ocjene svih izvedenih dokaza i na temelju tako utvrđenih činjenica ovaj prvostupanjski sud je stava da ista mjera nije razmjerna i nužna u demokratskom društvu te se kod opravdanog cilja koji predlagateljica želi postići isti mogao postići blažom mjerom.

15.1. Naime, pravilno ističe protustranka da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula zbog prezaduženosti koju je sama uzrokovala. Iskazom same predlagateljice utvrđeno je da se ista kreditno opteretila znatnim novčanim iznosom (210.000,00kn (utvrđeno uvidom u Aneks broj 1 Ugovora o kreditu broj 5120234287 – stranica 354-359 spisa) koji je potom (sukladno njenim izjavama) utrošila na neke redovite životne troškove poput najamnine (dok je istovremeno suvlasnica predmetnog stana u kojem joj drugi suvlasnik, ovdje protustranka ne priječi stanovati, a iz kojeg se odselila jer protustranka nije htjela pomoći oko brige za mlt. brata), za odvjetničke troškove, životne potrepštine i sudske troškove u postupcima protiv protustranke. Pritom se ističe i dio iskaza u kojem predlagateljica navodi da od svibnja 2023. plaća alimentaciju protustranci, a dug na ime iste prije tog razdoblja iznosi 4.500,00Eur pa proizlazi da od navedenog iznosa kredita nije podmirila dug koji je prioritetna vrsta tražbine prilikom naplate. Isto tako je iz dostavljenog izvoda iz Očevidnika FINA-e razvidno da predlagateljica od svibnja 2023. alimentaciju ne plaća dobrovoljno već je protustranka podnijela na FINA-u Zahtjev za izravnu naplatu navedene tražbine (po odluci Pob-135/2019). Dakle, unatoč redovnim primanjima predlagateljica se kreditno značajno zadužila, pri čemu isti iznos kredita nije utrošila na oplemenjivanje svoje imovine ili rješavanje dotadašnje zaduženosti već je isti koristila na način da je stvorila nove pa čak i veće dugove.

15.2. Ujedno, dopunski provedenim postupkom utvrđeno je da su se financijske prilike predlagateljice značajno poboljšale jer joj je samo plaća gotovo udvostručena (sada ostvaruje plaću u iznosu 9.041,40kn, odnosno 1.200,00Eur, a prilikom prvog saslušanja odnosno 2023. je ostvarivala u iznosu 5.300,00kn odnosno 703,43Eur), a ostvaruje i druge primitke koji doduše pripadaju mlt. sinu (330Eur dodatak od HZZO+100Eur aliment.), ali joj financijski pomažu u uzdržavanju istog kao i njeni roditelji u vidu davanja obroka.

16. Budući je detaljnom analizom imovnog stanja predlagateljice utvrđeno da je isto loše isključivo zbog lošeg upravljanja imovinom, koju svakako ima i koja je u međuvremenu uvećana, to sud zaključuje da navedeno miješanje nije razmjerno potrebi predlagateljice u odnosu na potrebe protustranke. Provedenim testom razmjernosti utvrđuje se da interes protustranke kao osobe kojoj prijeti gubitak doma preteže nad ciljem koji predlagateljica želi postići predmetnom diobom pri čemu je dvojbeno da li bi prodajom predmetne nekretnine predlagateljica uopće poboljšala svoje imovno stanje obzirom na utvrđen dosadašnji način raspolaganja imovinom. U ovom dijelu citira se dio drugostupanjske odluke u kojem se navodi: ,,da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju stranke posjeduju i da prodajom iste postoji rizik da dobivenim sredstvima neće biti u mogućnosti riješiti stambeno pitanje pa ni trajnije poboljšati svoje imovno stanje, da u postupku prodaje javnom dražbom postoji mogućnost da i drugi vjerovnici prijave svoja potraživanja i mogućnost da se nekretnina proda i ispod utvrđene vrijednosti, stoga bi svakako bilo u interesu stranaka da preispitaju je li prodaja nekretnine u okolnostima u kojima se nalaze razumna odluka, odnosno pokušaju sporazumno riješe pitanje načina ostvarenja sadržaja suvlasničkih ovlaštenja ili razvrgnuća suvlasništva na način koji bi u najmanjoj mogućoj mjeri bio na štetu jedne ili druge strane'' budući i drugostupanjski sud ukazuje da prodajom predmetne nužno neće biti ostvaren cilj radi kojeg je predlagateljica pokrenula ovaj postupak.

17. Kod ocjene da li se isti cilj koji se želi postići predmetnom diobom, rješavanje prezaduženosti predlagateljice, mogao postići blažom mjerom pravilno ukazuje protustranka kada navodi da je predlagateljica svoj problem prezaduženosti mogla riješiti prikladnijim postupkom postupkom stečaja potrošača (osobni bankrot), što se svakako može smatrati blažom mjerom od predložene.

18. S obzirom na sve prethodno ispitane okolnosti koje postoje na strani obiju stranaka ovaj prvostupanjski sud je stava da od dva suprotstavljena pojedinačna prava daje prednost konvencijskom i ustavnom pravu na dom odnosno pravu protustranke na dom jer je utvrđeno da miješanje nije razmjerno potrebi predlagateljice u odnosu na potrebe protustranke te da se isti cilj mogao postići blažom mjerom od one koja u konačnici uključuje iseljenje protustranke iz njenog doma radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

19. U izvanparničnom postupku na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a sukladno pravnom pravilu paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (ZSIP) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91.).

20. Dakle, osnovno je pravilo izvanparničnog postupka da svaki sudionik snosi svoje troškove kao što su sudske pristojbe, trošak očevida i dr., a o zajedničkim materijalnim troškovima razvrgnuća (trošak vještačenja) odlučuje sud razmjerno suvlasničkim dijelovima (čl. 54. ZV).

21. Prvenstveno se ističe da stranke nisu postavile zahtjev za naknadu nužnih troškova, već samo troškova zastupanja po punomoćniku, a budući je predmetni postupak obustavljen zbog trenutne nemogućnosti ostvarivanja prava predlagateljice na razvrgnuće suvlasničke zajednice obzirom na činjenicu da je prednost dana pravu protustranke na dom to su stranke dužne svaka snositi svoj trošak ovog postupka, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

Velika Gorica, 7. veljače 2025.

Sutkinja

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dn-a:

1. Predlagateljici, po pun. – putem e- komunikacije

2. Protustranci, po pun. – putem e- komunikacije